Connect with us

Hrvatska

Pandemija je bila okidač: Sve više ljudi traži psihološku pomoć

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Već neko vrijeme živimo opuštenije nego u posljednje dvije i pol godine, a epidemiološke mjere gotovo da su postale prošlost. Iako su građani to jedva dočekali, pandemija je ipak donijela probleme i ostavila trajne posljedice na naše mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da će sljedeće desetljeće donijeti porast broja osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji.

Maske i propisana distanca, svakodnevica su kojoj smo se prilagođavali posljednje dvije i pol godine. Sada smo se više-manje vratili na “staro normalno”. Građani su napokon odahnuli pa su kafići i livade u prirodi ponovno puni.

No pojavili su se drugi problemi.

“Ja se osjećam super, pogotovo kad su ukinute ove epidemiološke mjere, mislim da je svima laknulo. Ali i dalje malo postoji ta anksioznost, ali se sada to popravlja sve više i više.”

“Mislim da ova generacija ima više anksioznosti i depresije i naravno da traže pomoć, ali sad kad se mjere ukidaju, mislim da je svima puno lakše”, govore građani.

Pandemija je bila okidač brojnim psihičkim poremećajima, a problemi koje je sa sobom donijela najviše su pogodili mlade, žene, samce i one socijalno ugrožene.

Dugotrajni kronični stres kod najviše građana rezultirao je istim problemima. Psiholozima se javljaju radi tjeskobe, odnosno anksioznosti koja je sve više u porastu i zbog depresivnih smetnji. Javljali su se i zbog stresa nakon potresa, no danas je to puno manje izraženo. Nakon pandemije, posljednji mjeseci pobudili su tjeskobu izazvanu ratom.

Iako su na listama čekanja u travnju 2018. bile 294 osobe za prvi dolazak psihologu, ove godine na isti dan zabilježeno je 199 narudžbi, što je manje nego u razdoblju prije Covida-19. Inozemni istraživači predviđaju da se u nadolazećem desetljeću očekuje povećan broj osoba koje traže pomoć zbog mentalnih smetnji, što je prije svega posljedica intenziteta lockdowna u pojedinoj zemlji. Za Hrvatsku se očekuje porast od 20 do 25 posto, prije svega među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama.

U javnozdravstvenom sustavu zaposleno je tek nešto više od 350 psihologa

Iz Hrvatske psihološke komore (HPK) ističu važnost za povećanim brojem psihologa u sustavu javnog zdravstva te odgojno-obrazovnom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Prvi pregled kod kliničkog psihologa ili psihijatra dugo se čeka, a terapija je mahom neredovita i nedovoljno česta, i to zbog manjka kliničkih psihologa i psihijatara u javnom zdravstvu. Stoga su pacijentima često dostupni samo psiholozi i psihijatri u privatnoj praksi, no takvu si terapiju rijetko tko zbog visokih cijena može priuštiti.

Prema podacima registra HPK-a, u javnozdravstvenom sustavu zaposleno je nešto više od 350 psihologa, u sustavu socijalne skrbi oko 480, a u sustavu odgoja i obrazovanja njih oko 1150. Napominju da je to nedovoljno za pružanje adekvatne i kontinuirane skrbi o mentalnom zdravlju stanovništva i prevencije budućih psihičkih poteškoća.

Kod psihologa u sustavu javnog zdravstva naručuje se preko uputnice liječnika primarne zdravstvene zaštite. Njihove usluge dostupne su i u obiteljskim centrima, a sve više djeluju kroz razne udruge i nevladin sektor te projekte u zajednici.

Psiholozi podsjećaju i na važnost samostalne brige o mentalnom zdravlju, poput raznih vježbi opuštanja, čestog kretanja i aktivnosti te okupiranja pozitivnim mislima.

Kad nam i ono malo stresa remeti svakodnevne aktivnosti, rješenje nije u izbjegavanju stručne pomoći jer nekada i samo nekoliko razgovora može ublažiti probleme.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu