Connect with us

Hrvatska

Bankari najavili ono čega su se mnogi bojali: Rast će rate kredita, evo i od kad

Objavljeno

-

S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva, na neki način, početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni.

Na izravno pitanje, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje. Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.

Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad možda bude najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku, piše Novi list.

Poskupljuje novac

Sada zaoštravati, mimo politike središnje banke eurozone, s jedne strane bi značilo divergirati u odnosu na tu politiku (kojoj težimo), a s druge bi bilo i besmisleno jer ćemo ionako uskoro izravno potpasti pod nju.

Hrvatski guverner pridružuje se tako mišljenjima onih članica koje zagovaraju pristup da treba što prije krenuti s normalizacijom monetarne politike u eurozoni. To onda znači skuplji novac, kredite, i to ne samo za države, što se već događa (obveznice), nego i za građane i poduzeća.

No, to je prije svega pokušaj borbe protiv inflacije, za koju je, međutim, Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, kazao da je teško raspetljati koliki je u sadašnjoj inflaciji uistinu njen troškovni dio (inflacija ponude), što je dio na koji monetarna politika ne može utjecati, a koliko otpada na inflaciju potražnje i očekivanja koja se u ukupnu stopu sve više ugrađuju.

Tri scenarija

Postavlja se tu i pitanje efikasnosti transmisijskog mehanizma, a ECB zasad čeka. Šonje je, predstavljajući najnovije HUB-ove analize, iznio tri moguća scenarija.

Prvi je, kaže, da će ECB, ako se bude bojao gubitka vjerodostojnosti i mislio da su inflacijska očekivanja sada značajniji pokretač inflacijskog procesa, onda dizati kamatne stope ranije nego što je bilo tko očekivao – moguće čak i na ljeto. “Hoće li usporavanje zbog rata u Ukrajini ECB nagnati da preispita tu odluku, vrlo teško je reći, no obveznički prinosi će u ovom scenariju i dalje rasti, a znamo da su već narasli u zadnjih nekoliko mjeseci”, rekao je.

U drugom scenariju obveznički prinosi također dalje rastu, ali je taj scenarij malo optimističniji jer se u njemu usporavanje pokazuje kao malo manji bauk, pa će ECB hrabrije ući u podizanje kamatnih stopa, ali tek prema kraju godine. No, sve skupa ovdje neće biti neki problem jer će realna ekonomija dobro funkcionirati.

U trećem scenariju, ako se pokaže da je statistika usporavanja gospodarstva ozbiljnija, nego što se u ovom trenutku čini, onda će se inflacija ranije smiriti i vjerojatno ECB neće biti toliko agresivan, odnosno možda će i odgoditi povećanje kamatnih stopa, predviđa Šonje.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, kaže da kamate u bankama u Hrvatskoj sasvim izvjesno neće ostati na razini na kojoj su sada. Morat će, kaže, na neki način rasti, “ili u varijanti da će ECB ići s minus 0,5 na nulu ili na 0,5”.

“U svakom slučaju do nekog će oblika povećanja doći. Uz to, središnje banke bi mogle povećavati zaštitni sloj kapitala kao što se nedavno već desilo s preporukom ECB-a za stambene kredite u Njemačkoj i Austriji, i možemo očekivati da će i u tom smislu doći do nekog oblika zaoštravanja bar nekih oblika kreditiranja”, ističe Adrović.

Tri efekta

Što se tiče bankara, na Liderovom Susretu guvernera i bankara regije, Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb, potvrdila je da bankari prate, prilagođavaju se, te da definitivno “stoji da će do rasta kamata doći”. “Trend povećavanja aktivnih kamatnih stopa počeo je već početkom godine, međutim, mislim da neće doći do značajnog i oštrog rasta kamata”, rekla je.

Prvi efekt koji djeluje u prilog tome je naš pristup eurozoni koji sam po sebi ipak nosi niži ‘country’ rizik i niži kreditni rizik, što djeluje u kontra smjeru i zbog čega ne očekujem da će kamate na lokalnom tržištu jako porasti, dodala je.

Drugo, koeficijent likvidnosti bio je krajem godine jako visok, u bankama je ogromna količina likvidnosti, i ne očekujem da će banke povećavati pasivne kamatne stope (na štednju) jer bi to uzrokovalo dodatni rast depozita i likvidnosti.

Na strani aktivnih kamatnih stopa (na kredite) rast se očekuje, ali neće biti oštar. “Što se tiče rasta kamata koji je već počeo, od kraja prošle godine je primjerice kamata na desetogodišnju kunsku obveznicu porasla jedan posto, a ako gledamo euroobveznicu, čak i duplo”, rekla je Jelušić Kašić.

Što se može očekivati

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, kaže da se u Hrvatskoj uistinu može očekivati kretanje kamata prema gore, ali blago. “Očekujem normalizaciju kamatne politike središnje banke, a može biti i kasno ako u ovim uvjetima ECB predugo čeka s tim. Prvo je potrebno da se negativna stopa na depozite promijeni na nulu jer je u ovom trenutku štetno da imamo negativne stope. Mislim da će se to u drugoj polovini godine i dogoditi, a bilo bi lijepo već početkom druge polovice godine. Ali, nećemo imati neki nagli rast kamata. Dakle, do efekta na klijente, građane i korporativne klijente, će doći, ali će on biti blaži nego u Americi, ali i nego u Europi”, veli Schoefboeck.

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, kaže da su krediti proizvod, a novac je cijena tog proizvoda. Banke, kaže, isto čuvaju tržište i održavaju klijente, te stoga očekuje prilagodbu cjenovnih politika u puno blažoj mjeri.

Razlike po članicama eurozone

Hrvatskoj bi, čija je inflacija negdje na prosjeku eurozone ili i malo veća, sada odgovaralo podizanje ključnih stopa te pokušaj da se utječe na inflaciju. Moramo ispuniti i konvergencijski kriterij za euro, ali i sama “inflatorna izvedba” unutar eurozone vrlo se razlikuje po članicama: dok neke imaju inflaciju 4 posto, neke imaju 16 posto.

Jednima, dakle, više odgovara nastavak monetarne ekspanzije, odnosno status quo politika, dok bi nekima dobro došlo zatezanje, no monetarna politika je – samo jedna.

Na primjeru inflacije vide se razlike u strukturi ekonomija, jer neke zemlje “uvoze” manje, a neke više inflacije, pa se postavlja pitanje optimalnosti valutnog područja.

Što se nas tiče, već sad se vidi da ova politika nije posve “pogođena”. Vujčić kaže da se optimalnost valutnog područja procjenuje s obzirom na ekonomske cikluse, a tu usklađenost postoji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Idu li liječnici u štrajk? Hrvatska liječnička komora objavila rezultate ankete

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Rezultati ankete, koju je pet krovnih liječničkih organizacija uputilo na više od 14 tisuća hrvatskih liječnika, nedvojbeno su pokazali golemo nezadovoljstvo liječnika. Skoro svi liječnici (97 %) nezadovoljni su svojim radnopravnim statusom, a njih 94 % podržava jednu ili više prosvjednih aktivnosti.

Od ponuđenih aktivnosti daleko najviše liječnika (73 %) odabralo je javni prosvjed. Odluku koju će aktivnost pokrenuti HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika usuglasit će do kraja tjedna, nakon što o tome odluče vodstva svake od tih krovnih organizacija. Da je liječnicima dosta praznih obećanja, vječne kupovine vremena, odgađanja nužnih promjena i PR predstava jasno pokazuje podatak da je 61 % liječnika spremno na štrajk.

Visok odaziv (41 %1) na anketu koju su proveli HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika daje snažan legitimitet ovim zabrinjavajućim brojkama. Svi liječnici (98 %) podržavaju donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika, a iznimno je visoka (92 %) i podrška žurnom izjednačavanju/podizanju koeficijenata za plaće tri skupine liječnika. Čak 23% anketiranih liječnika ima tzv. „robovlasničke“ ugovore s obvezom vraćanja bruto iznosa plaće, a njihovo ukidanje podržava 93 % liječnika.

Duboka ogorčenost liječnika rezultat je preopterećenosti i loših radnih uvjeta, neučinkovitog upravljanja u zdravstvu, devastacije primarne zdravstvene zaštite, nepostojeće reforme zdravstva i kontinuiranog ignoriranja liječničkih zahtjeva od strane Ministarstva zdravstva i Vlade. Ministarstvo, osim reprezentativnosti liječničkog sindikata, nije ispunilo ništa od obećanja danih na sastanku prošlog ljeta.

Bez liječnika, temeljnih nositelja zdravstvene djelatnosti, zdravstveni sustav ne postoji. Odgovorni u zdravstvenoj administraciji i Vladi, koji problem masovnog nezadovoljstva i loših radnih uvjeta liječnika guraju pod tepih, štete javnom zdravstvenom sustavu i pacijentima. Put kojim su krenuli vodi u urušavanje javnog zdravstva i nedostupnost zdravstvene usluge našim građanima. Podsjetimo, HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika od resornog ministarstva i Vlade traže žurno ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

• izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10%

• donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora

• usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima

• ukidanje postojećih “robovlasničkih” ugovora za specijalizacije liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! Policija vas može kazniti čak i zbog otvorenih prozora na automobilu

Objavljeno

-

By

foto: PU zadarska

Svi vozači su upoznati, ili bi barem trebali biti, s nekim osnovnim prometnim zakonima, kao što su pridržavanje propisane brzine, ne sjedanje za volan pod utjecajem alkohola ili korištenje mobitela za vrijeme vožnje, no jeste li znali da vas policija može kazniti i za pospanost ili čak i za otvorene prozore na automobilu?

Policija često upozorava kako su četiri najčešće “ubojice u prometu” – brzina, alkohol, pojas i mobitel. Tako je samo tijekom proteklog vikenda, od 3. do 6. veljače 2023. godine, na području Zagreba zabilježeno ukupno 752 prometna prekršaja od čega 98 prekršaja vozača s alkoholom, zatim 221 prekršaj nepropisne brzine, 82 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 48 prekršaja nepropisne uporabe mobitela.

No postoje i brojni drugi zakoni koje propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije njih 310. Naravno, većina vozača nije niti svjesna niti upoznata sa svih 310 zakona, a zato smo se odlučili izdvojiti one najbizarnije, za koje malo tko zna, a mogu vas koštati.

Blato poput leda

Primjerice, u ovim zimskim danima važno je znati da vaš automobil mora biti čist, točnije očišćen od snijega i leda. Zaleđena stakla, ili snijeg, mogu značajno smanjiti vidno polje vozaču, a ne treba objašnjavati zašto je to iznimno opasno. Stoga zakon jasno kaže kako je vozač dužan, “prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu”. Snijeg je potrebno očistiti s cijelog vozila jer mnogi vozači pri čišćenju zanemaruju krov automobila, a postoji opasnost da on pri jačem kočenju završi na vjetrobranskom staklu i tako zakloni pogled vozaču.

Ukoliko vozač ne očisti svoj automobil od snijega i leda, prijeti mu kazna od 130 eura, a ista mu kazna prijeti i ako se na kotačima njegovog vozila nađe – blato. Naime, zakon jasno kaže kako “vozač koji dolazi sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina obavezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača”. Dakle, sljedeći put nakon vožnje sličnim neasfaltiranim cestama, provjerite svoje kotače. Razlog je taj što blato ozbiljno može znatno utjecati na prianjanje vaših guma te djelovati poput leda na cesti.

Vaša registracija na automobilu mora biti vidljiva, iz jasnog razloga, a to uključuje i teret. Drugim riječima, ukoliko iz vašeg prtljažnika viri teret koji zaklanja registraciju, riskirate kaznu od 130 – 260 eura. Osim tereta, kao vozač ćete morat voditi računa i o svojim putnicima. Tako primjerice djecu nižu od 150 cm ne smijete prevoziti bez sigurnosne sjedalice, a ne smijete ih prevoziti niti na prednjem sjedalu automobila. U suprotnom vas čeka kazna od 130 eura.

Kazne i za pospane

Svima nam je dobro poznato da se pod utjecajem alkohola i droga ne smije sjesti za volan, a isto vrijedi i za lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i sposobnost upravljanja vozilom. Kazna za takvo što iznosi od 130 eura, preko oduzimanja vozačke pa do zatvora. Ukoliko ne znate spada li vaš lijek u takve, najbolje je da provjerite s vašim liječnikom. Policija može utvrditi pijete li takve lijekove uzimanjem krvi i urina.

No ono što policija ne može sa sigurnošću utvrditi jest to koliko ste pospani, ali i za to postoji kazna. Ako vas policija ulovi umorne za upravljačem vozila može vas kazniti sa 130 – 260 eura, ali i s tri negativna boda. Ista vam kazna prijeti i ako vozite bolesni, jer zakon jasno kaže kako vozač “koji je toliko umoran i bolestan da nije sposoban za sigurno upravljanje vozilom”, ne bi smio sjedati za volan. Kako točno policija utvrđuje vašu pospanost zakon ne precizira, što svakako ne znači da biste trebali voziti umorni jer time ugrožavate svoju sigurnost, ali i sigurnost drugih.

Volite se naglo prestrojavati iz trake u traku jer mislite da ćete na taj način biti brži? E takva slalom vožnja bi vas mogla koštati 130 eura. Ako pak istu izvodite na autocesti platit ćete duplo, odnosno 260 eura i jednim negativnim bodom. Kad smo kod autoceste, istu ćete kaznu platiti ako pretječete po zaustavnoj (žutoj) traci, blicate drugim vozačima ili se ne pridržavate sigurnosnog razmaka. A da su kazne na autocesti stože pokazuje i članak 49 koji kaže da ćete za vožnju u suprotnom smjeru platiti od 260 do 660 eura, no ako to napravite na autocesti čeka vas kazna od 1.320 ili 2.650 eura ili čak 60 dana zatvora. Rauzmljivo.

Volite krenuti sa semafora kao da ste u filmu “Brzi i žestoki”? I to će vas koštati jer se proklizavanje kotača prilikom kretanja naplaćuje 130 eura osim, kaže zakon, u slučaju neposredne opasnosti. Ista vam kazna prijeti i ako naglo zakočite, a da nije bilo neposredne opasnosti.

Zatvarajte prozore

I dok sve ove kazne imaju itekako smisla jer vode računa o sigurnosti na cestama, vjerojatno niste znali da vas policija može kazniti i ako ne zatvorite prozore na svom automobilu. Zakon kaže da vozač, prije nego napusti vozilo, mora poduzeti sve mjere da spriječi da automobil sam krene s mjesta ili da ga druge osobe pokrenu, a to uključuje gašenje motora, zaključavanje vozila, uzimanje ključa, ali i zatvaranje prozora. Ako to ne učinite riskirate kaznu od 30 eura, stoga razmislite sljedeći put prije nego odlučite ostaviti vaš automobil da se “malo prozrači”.

Kad smo već kod parkiranja, recimo da vas komunalni redar može kazniti ako ostavite auto na javnoj površini na neobilježenom parking mjestu. Možete dobiti kaznu i ako ste parkirali na zelenoj površini koja to nije, odnosno na kojoj nema trave, ali visina i način kažnjavanja ovisi o lokalnoj samoupravi, točnije komunalnom poduzeću.

Svima je već dobro znano da je za vrijeme vožnje zabranjeno koristiti mobitel. To ne uključuje samo telefoniranje, nego i pisanje poruka, čitanje vijesti, mailova, ali i slikanje i snimanje. Neka vam ovo bude na umu sljedeći put kada se sjetite “opaliti selfie”, dok čekate na semaforu. No dok se korištenje mobitela strogo kažnjava, druge radnje koje ometaju vozača se ne spominju u zakonu, poput jedenja hrane ili čak čitanja novina, jer nekad je dovoljan i zdrav razum.

Cesta mora biti čista i prohodna, zato zakon jasno tvrdi da ne njoj ne smijete ostavljati oštećena ili neregistrirana vozila, ali ni bacati razne otpatke, predmete ili stvari. Zato ni ne pomišljajte bacati sitan otpad kroz prozor vašeg automobila jer vas u suprotnom čeka kazna od 130 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZABA poslala upozorenje klijentima: Oprez, ne dijelite ove podatke!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Zagrebačka banka poslala je upozorenje svojim korisnicima zbog sve češćih pokušaja phishing-prijevara putem e-mailova, SMS-ova ili aplikacija poput WhatsAppa i Vibera.

“Pošiljatelji se predstavljaju kao banka, financijska ili državna institucija, dostavljačka služba i sl. te će Vas pokušati navesti da otvorite poveznicu i unesete svoje:

• kartične podatke (broj kartice, rok valjanosti, CVV/CVC)
• broj tokena i kodove koje generira token (OTP, MAC)

• aktivacijske ključeve za m-zabu /m-token

uz lažnu svrhu, primjerice ažuriranje m-zabe, povrat poreza, primitak uplate, aktivaciju kartice i slično”, navodi ZABA u obavijesti upućenoj klijentima.

Napominju da banke, kao niti bilo koje druge financijske ili državne institucije ili dostavljačke službe, nikad neće tražiti unos navedenih podataka na poveznicama dostavljenim u e-mailu ili poruci.

“Prije davanja bilo kakvih podataka provjerite pošiljatelja i, po mogućnosti, obratite mu se putem telefona i provjerite je li on uistinu pošiljatelj navedene poruke. On-line bankarstvo otvarajte putem stranice www.zaba.hr, a ne putem poveznica dostavljenih e-mailom ili porukama. Ako želite primiti uplatu, uplatitelju je dovoljan Vaš IBAN (Vaš broj računa) te Vaše ime i prezime. Primitak uplate Vi ne autorizirate ni na koji način (ni push-porukom ni tokenom)”, upozoravaju iz ZABA-e.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu