Hrvatska
Dio građana će pri zamjeni u euro vlastima morati odgovoriti na neugodna pitanja
Približavanjem ulaska u eurozonu, jedna bi stara navada mogla stvoriti prilične glavobolje.
Otkako je “svijeta i vijeka” na ovim je prostorima jedan od najraširenijih načina čuvanja novca omiljena “čarapa”, odnosno “madrac”.
Mnoštvo hrvatskih domova imalo je, a neki imaju još uvijek, jedno mjesto u stanu gdje se pohranjivala, odnosno skrivala gotovina. No, približavanjem ulaska Hrvatske u eurozonu i uvođenja eura, ta stara hrvatska navada mogla bi dijelu građana stvoriti prilične glavobolje, u krajnjem slučaju privlačeći pažnju Ureda za sprečavanje pranja novca.
Kao što je poznato, proces ulaska u eurozonu dobio je konkretne obrise u srpnju 2020. kada je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam ERM II koji treba dokazati da je domaća valuta stabilna. Ako sve protekne po planu i dobijemo odobrenje Europskog vijeća, u našim novčanicima će novčanice i kovanice eura osvanuti prvim danom iduće godine.
Drugim riječima, euro je gotovo pred vratima. Kako su najavili vladajući, zamjena novca na računu odvit će se automatski, bez ikakvog troška, ali i zamjena fizičkog novca. Punih godinu dana banke i Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković početkom ove godine. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, istaknuo je da je važno načelo zaštite potrošača, piše Poslovni dnevnik.
Novac za 16 Peljeških mostova
”Što se tiče depozita i kredita građani ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti. Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine”, naglasio je Vujčić u siječnju.
Međutim, podatak da hrvatski građani (a i dio poduzeća) izvan banaka drže desetke milijardi kuna u gotovini prošla je pomalo “ispod radara”. Točnije, prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna gotovog novca.
Za ilustraciju, s novcem koji Hrvati drže mitskoj “čarapi”, moglo bi se sagraditi ugrubo 16 Peljeških mostova. Tu silu novca potrebno je, dakle, položiti u banku kako bi konverzija prošla čim jednostavnije. Međutim, jedna činjenica mogla bi taj proces značajno zakomplicirati. Još od 2008. u Hrvatskoj postoji regulativa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere porijekla novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u gotovini.
Iz HNB-a pojašnjavaju da je u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke, između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu vrijednost.
”Nadalje, u skladu s točkom 6. istog stavka banka je dužna provesti mjere dubinske analize uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije. S tim u vezi napominjemo da je člankom 4. točkom 32. definirana povremena transakcija kao transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa. Dakle, banka je dužna provesti mjere dubinske analize stranke koja provodi transakciju u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, a koja nije klijent te banke, ali je banka također dužna provesti mjere dubinske analize i u slučajevima iz članka 16. stavka 1. točke 6. Zakona”, stoji u odgovoru središnje banke.
Da takvi slučajevi nisu egzotika u Hrvatskoj, pokazuju i podaci iz posljednjeg dostupnog godišnjeg izvješća Ureda za sprečavanje pranja novca Ministarstva financija za 2020.
Ured je te godine zaprimio 2625 obavijesti sa sumnjom u pranje novca, čak 136 posto više nego 2019. godine. Od toga je iz banaka pristigao lavovski dio prijava, njih 2243. Ukupna vrijednost sumnjivih transakcija čije je izvršenje priwemeno odgodeno po nalogu Ureda iznosila je 33,8 milijuna kuna.
Skok od 920 milijuna kuna
Kako navode analitičari Raiffeisen banke pozivajući se na podatke HNB-a o depozitima u bankama, krajem veljače najveće promjene ponovno su zabilježene kod depozitnog novca koji je dosegnuo 153,9 milijardi kuna čineći tako 42 posto ukupnih depozita. U odnosu na kraj prošle godine depozitni novac viši je za 920 milijuna kuna.
“Ususret očekivanom prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja, moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom”, istaknuli su RBA analitičari.
Na pitanje što u bankama mogu očekivati građani s višim iznosima gotovine, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović ističe da je bankarstvo strogo regulirana industrija te postoje jasno definirana pravila i procedure koje imaju za cilj sprječavati kriminalne aktivnosti poput pranja novca i financiranja terorizma.
”Uvođenje eura kao službene valute zahtjevan je i kompleksan projekt, a zakonski i regulatorni okvir će regulirati konverziju sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima. Svakako će se voditi posebna briga o analizi porijekla novca te očekujemo dodatne regulatorne i zakonodovne mjere te preporuke, a koje su se koristile i u ostalim državama koje su uvodile euro. Stoga je preporuka građanima da vode brigu o propisima koji reguliraju porijeklo novca”, savjetuje Adrović.
Na pitanje što je razlog da je toliki iznos gotovine izvan banaka, čelnik HUB-a kaže kako je količina novca u opticaju u jednom društvu rezultat, između ostaloga, i sklonosti određenog djela stanovništva da financijske transakcije obavlja u gotovini. “U Hrvatskoj još uvijek postoji određena sklonost ljudi prema gotovini te je stoga količina gotovine u opticaju relativno velika. Također, tu pojavu možemo objasniti nesklonošću ljudi ulaganjima novca u dionice, obveznice, investicijske fondove i slične instrumente”, ocjenjuje Adrović.
On vjeruje da će konverzija proći bez poteškoća s obzirom da većina građana svoju ušteđevinu ima na računima u banci te će shodno tome depoziti biti automatski konvertirani. “Također, nakon službene potvrde Vijeća EU-a o zadovoljavanju kriterija Hrvatske za uvođenje eura, započet će i pojačane komunikacijske aktivnosti svih relevantnih dionika u procesu da bi se većinu građana upoznalo o svim mogućim načinima besplatne konverzije kuna u eure.
U ovom trenutku u svim banke su primarno fokusirane na proces uvođenja eura i tehničku prilagodbu IT sustava, POS uređaja, digitalnih usluga te cjelokupne bankomatske mreže kako bi građani imali mogućnost koristiti sve bankarske usluge i podizati gotov novac od trenutka uvođenja eura. Pripreme za uvođenje eura trajat će cijelu godinu i u ovoj fazi tehnička rješenja se usklađuju s regulatornim i zakonodavnim okvirima”, poručio je Adrović.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




