Connect with us

Hrvatska

Dio građana će pri zamjeni u euro vlastima morati odgovoriti na neugodna pitanja

Objavljeno

-

Približavanjem ulaska u eurozonu, jedna bi stara navada mogla stvoriti prilične glavobolje.

Otkako je “svijeta i vijeka” na ovim je prostorima jedan od najraširenijih načina čuvanja novca omiljena “čarapa”, odnosno “madrac”.

Mnoštvo hrvatskih domova imalo je, a neki imaju još uvijek, jedno mjesto u stanu gdje se pohranjivala, odnosno skrivala gotovina. No, približavanjem ulaska Hrvatske u eurozonu i uvođenja eura, ta stara hrvatska navada mogla bi dijelu građana stvoriti prilične glavobolje, u krajnjem slučaju privlačeći pažnju Ureda za sprečavanje pranja novca.

Kao što je poznato, proces ulaska u eurozonu dobio je konkretne obrise u srpnju 2020. kada je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam ERM II koji treba dokazati da je domaća valuta stabilna. Ako sve protekne po planu i dobijemo odobrenje Europskog vijeća, u našim novčanicima će novčanice i kovanice eura osvanuti prvim danom iduće godine.

Drugim riječima, euro je gotovo pred vratima. Kako su najavili vladajući, zamjena novca na računu odvit će se automatski, bez ikakvog troška, ali i zamjena fizičkog novca. Punih godinu dana banke i Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković početkom ove godine. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, istaknuo je da je važno načelo zaštite potrošača, piše Poslovni dnevnik.

Novac za 16 Peljeških mostova

”Što se tiče depozita i kredita građani ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti. Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine”, naglasio je Vujčić u siječnju.

Međutim, podatak da hrvatski građani (a i dio poduzeća) izvan banaka drže desetke milijardi kuna u gotovini prošla je pomalo “ispod radara”. Točnije, prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna gotovog novca.

Za ilustraciju, s novcem koji Hrvati drže mitskoj “čarapi”, moglo bi se sagraditi ugrubo 16 Peljeških mostova. Tu silu novca potrebno je, dakle, položiti u banku kako bi konverzija prošla čim jednostavnije. Međutim, jedna činjenica mogla bi taj proces značajno zakomplicirati. Još od 2008. u Hrvatskoj postoji regulativa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere porijekla novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u gotovini.

Iz HNB-a pojašnjavaju da je u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke, između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu vrijednost.

”Nadalje, u skladu s točkom 6. istog stavka banka je dužna provesti mjere dubinske analize uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije. S tim u vezi napominjemo da je člankom 4. točkom 32. definirana povremena transakcija kao transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa. Dakle, banka je dužna provesti mjere dubinske analize stranke koja provodi transakciju u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, a koja nije klijent te banke, ali je banka također dužna provesti mjere dubinske analize i u slučajevima iz članka 16. stavka 1. točke 6. Zakona”, stoji u odgovoru središnje banke.

Da takvi slučajevi nisu egzotika u Hrvatskoj, pokazuju i podaci iz posljednjeg dostupnog godišnjeg izvješća Ureda za sprečavanje pranja novca Ministarstva financija za 2020.

Ured je te godine zaprimio 2625 obavijesti sa sumnjom u pranje novca, čak 136 posto više nego 2019. godine. Od toga je iz banaka pristigao lavovski dio prijava, njih 2243. Ukupna vrijednost sumnjivih transakcija čije je izvršenje priwemeno odgodeno po nalogu Ureda iznosila je 33,8 milijuna kuna.

Skok od 920 milijuna kuna

Kako navode analitičari Raiffeisen banke pozivajući se na podatke HNB-a o depozitima u bankama, krajem veljače najveće promjene ponovno su zabilježene kod depozitnog novca koji je dosegnuo 153,9 milijardi kuna čineći tako 42 posto ukupnih depozita. U odnosu na kraj prošle godine depozitni novac viši je za 920 milijuna kuna.

“Ususret očekivanom prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja, moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom”, istaknuli su RBA analitičari.

Na pitanje što u bankama mogu očekivati građani s višim iznosima gotovine, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović ističe da je bankarstvo strogo regulirana industrija te postoje jasno definirana pravila i procedure koje imaju za cilj sprječavati kriminalne aktivnosti poput pranja novca i financiranja terorizma.

”Uvođenje eura kao službene valute zahtjevan je i kompleksan projekt, a zakonski i regulatorni okvir će regulirati konverziju sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima. Svakako će se voditi posebna briga o analizi porijekla novca te očekujemo dodatne regulatorne i zakonodovne mjere te preporuke, a koje su se koristile i u ostalim državama koje su uvodile euro. Stoga je preporuka građanima da vode brigu o propisima koji reguliraju porijeklo novca”, savjetuje Adrović.

Na pitanje što je razlog da je toliki iznos gotovine izvan banaka, čelnik HUB-a kaže kako je količina novca u opticaju u jednom društvu rezultat, između ostaloga, i sklonosti određenog djela stanovništva da financijske transakcije obavlja u gotovini. “U Hrvatskoj još uvijek postoji određena sklonost ljudi prema gotovini te je stoga količina gotovine u opticaju relativno velika. Također, tu pojavu možemo objasniti nesklonošću ljudi ulaganjima novca u dionice, obveznice, investicijske fondove i slične instrumente”, ocjenjuje Adrović.

On vjeruje da će konverzija proći bez poteškoća s obzirom da većina građana svoju ušteđevinu ima na računima u banci te će shodno tome depoziti biti automatski konvertirani. “Također, nakon službene potvrde Vijeća EU-a o zadovoljavanju kriterija Hrvatske za uvođenje eura, započet će i pojačane komunikacijske aktivnosti svih relevantnih dionika u procesu da bi se većinu građana upoznalo o svim mogućim načinima besplatne konverzije kuna u eure.

U ovom trenutku u svim banke su primarno fokusirane na proces uvođenja eura i tehničku prilagodbu IT sustava, POS uređaja, digitalnih usluga te cjelokupne bankomatske mreže kako bi građani imali mogućnost koristiti sve bankarske usluge i podizati gotov novac od trenutka uvođenja eura. Pripreme za uvođenje eura trajat će cijelu godinu i u ovoj fazi tehnička rješenja se usklađuju s regulatornim i zakonodavnim okvirima”, poručio je Adrović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Bernardić najavio osnivanje stranke: Bit ćemo iznenađenje na izborima

Objavljeno

-

Davor Bernardić, saborski zastupnik Kluba Socijaldemokrata, najavio je razvoj udruge Socijaldemokrati u relevantnu političku stranku lijevog centra, ustvrdivši da će ova opcija na sljedećim parlamentarnim izborima biti iznenađenje.

Na konferenciji za novinare u prostorijama Udruge Socijaldemokrati grada Zagreba u naselju Špansko, Bernardić je rekao da udruga stalno privlači nove članove te ih trenutno na razini Hrvatske ima oko dvije tisuće. U Zagrebu ih ima više od tisuću u 13 od ukupno 17 gradskih četvrti.

“Cilj nam je do kraja ljeta imati formiranu organizaciju u svim gradskim četvrtima. Udruga Socijaldemokrati uskoro će prerasti u relevantnu u političku stranku na lijevom centru, to je naš cilj”, izjavio je Bernardić.

Na tome će, kaže, raditi u idućim mjesecima, i  “udrugu pretočiti u snažnu političku opciju u Hrvatskoj koja će na prostoru lijevog centra biti realan, značajan i relevantan politički faktor. “Bit će utočište za ljude koji su obespravljeni, potlačeni, diskriminirani”, dodao je.

“Mislim da ćemo na sljedećim parlamentarnim izborima biti opcija koja će biti iznenađenje. To vam sad jamčim i za to garantiram”, poručio je Bernardić.

Tomašević se ne snalazi najbolje, Zagrebom se upravlja sporije i netransparentnije

Poseban je naglasak političkoga programa Socijaldemokrata rješavanje problema Zagreba, s ciljem razvoja grada “po mjeri čovjeka, s transparentnom, efikasnom gradskom upravom”, rekao je. Smatra kako je prvih godinu dana aktualne gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, pokazalo da se “ne snalazi najbolje”.

Tomaševiću zamjera da se odluke donose sporo i gradom se loše upravlja, a kao primjer je naveo činjenicu da je nakon godine dana imenovano tek nekoliko novih gradskih pročelnika. Tvrdi da se nisu promijenili ni dobavljači ni način na koji se troši novac.

“Gradom se upravlja sporije i netransparentnije i opći je dojam da grad stoji”, ustvrdio je Bernardić.

Kao odgovor Socijaldemokrata na aktualna poskupljenja goriva predstavio je prijedlog smanjenja cijene pokaza ZET-za zaposlene na 100 kuna te za umirovljenike, đake i studente na 50 kuna mjesečno, kako bi se građane potaklo da više koriste javni gradski prijevoz. Trošak ove mjere mogao bi biti nekoliko desetaka milijuna kuna što po njegovom mišljenju za ZET, koji trenutno dobiva 700 milijuna kuna iz gradskoga proračuna, predstavlja prihvatljiv manjak koji se može nadoknaditi.

Tajnik Udruge Socijaldemokrata Domagoj Prica ključan politički potencijal vidi u tome što udruga “već i prije formiranja političke stranke ima najjači oporbeni klub zastupnika u saboru”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hoće li zbog goriva rasti cijene usluga taksija?

Objavljeno

-

By

Inflacijski val zahvatio je i taksi prijevoznike. Rast cijene goriva, koje čini najveći udio troškova kod taksista, utjecao je na povećanje cijena usluga prijevoza. To je odmah utjecalo na pad potražnje, no taksisti polažu nade u turiste. Posljednjih godina oni su se često žalili na apsurdne cijene taksi prijevoza. Ove godine većina koncesionara uskladila je cjenike pa neugodnih iznenađenja, barem za sada, ne bi trebalo biti.

Taksisti prate rast cijena energenata i kažu da će se prilagođavati njima.   

– Tržište je strašno nepredvidljivo i nepouzdano, svaki dan se dogodi nešto novo što dovodi do povećanja troškova, do povećanja cijena, inflacije, svega. Naša glavna sirovina je gorivo, a gorivo je zbilja otišlo jako, jako visoko i ići će još, i stoga smo bili primorani dići cijene, kaže Ivana Šimundić Vulin, voditeljica korporativnih komunikacija taksi službe.   

Već su početkom travnja bili prisiljeni povećati cijene za 15 posto. Inače, kažu, ne bi preživjeli na tržištu.

– Prije je prosječna cijena vožnje u Zagrebu bila 50 kuna, sad je to nekih 57-58 kn. Dakle, imali smo na umu naše potrošače, naše korisnike, naravno, kako je i nas zadesila inflacija, tako je zadesila i sve i tako je taj porast bio minimalan da bismo i mi na neki način mogli donekle pokriti svoje troškove, kaže Šimundić Vulin.  

– Tu pokušavamo pronaći nekakav balans s nekakvim minimalnim povećanjem cijena koje bi ipak koliko toliko pratilo ovaj trend rasta cijena općenito na malo. A imamo jednu postojanu klijentelu, kaže vozač taksija Davor Stiplošek.    

U Zagrebu se nadaju da će im sezonu, unatoč poskupljenju taksi usluga, poboljšati turisti. 

– Zamjetno je da je veći broj turista u gradu, što opet ide u prilog nama, tako da očekujem da ćemo i tu pronaći nekakav izlaz iz ove situacije u kojoj se nalazimo, kaže Stiplošek.   

– Sezona nam je uvijek jaka. Nije samo kod nas, bit će i na Jadranu dosta jaka. Imamo dosta suradnje s hotelima i putničkim agencijama dolje, kaže Šimundić Vulin, ali dodaje da jedna sezona ne može spasiti cijelu godinu.

Splitski taksisti također se nadaju radnom ljetu, unatoč divljanju cijena energenata. Turisti su im, kažu, najčešći klijenti tijekom ljeta. 

– Konkretno, kod nas je start otišao tri kune gore, a kilometar jednu kunu i tu smo smatrali da je to jedan dobar balans. Opet da i ljudima bude to prihvatljivo, ali da mi pokrijemo tu razliku u gorivu jer mi konkretno cijene nismo mijenjali pet godina otkako smo krenuli s radom, a sad kad odvrtite malo film unazad – to je nekih šest kuna razlike po litri od onda do danas, kaže Tonći Bratošević, voditelj pozivnog centra taksi službe. 

– Taksi prijevoz nije subvencioniran niti od jedne lokalne samouprave niti države, to su sve privatni poduzetnici i svoje troškove moraju sami podmirivati. Sadašnja cijena nije se mijenjala zadnjih 10 godina, tako da će morati biti nekakav porast blagi porast za građane, kaže Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Split.

U Dubrovniku za sada ne planiraju dizati cijene usluge. No, sve ovisi o budućim cijenama goriva. 

Ako to pođe u nebo onda ćemo sigurno morati jer, evo, sad su troškovi rasli do 40 posto, kaže Miše Miloslavić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik. 

– Naše su cijene od 2015. iste, znači cijena kilometra je 9 kuna, cijena starta je 29 kuna, kaže Aljoš Brković, potpredsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika.  

Slično razmišljaju i u Splitu.

– Ako dođe do onoga ne daj Bože što govore da će biti 20 kuna, onda je jedna to skroz druga priča i naše cijene će ići, ali gledajte malo – mi smo u inflaciji, rastu cijene svega, kaže Bratošević.

Cijene goriva nisu jedini problem. Održavanje automobila također im predstavlja velik trošak.

– Općenito svi proizvodi su poskupili tako i vozila koja se moraju servisirati, radovi su poskupili općenito, derivati, općenito i ulja, rezervni dijelovi, sve je to otišlo u nebo. Tako da nije tu samo pitanje goriva, tu su i ostali pokretni troškovi koji su također poskupjeli, tako da je neminovno podizanje cijena, kaže Topić. 

I dok cijene usluga nezaustavljivo rastu u svim sektorima, taksisti pomno kalkuliraju hoće li tijekom ljetne sezone podići cijene i koliko. Iako turisti često ne mogu bez njihove usluge, domaći potrošači svjesni velikog rasta cijena goriva ipak će dva puta razmisliti hoće li pozvati taksi. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Milanovićev savjetnik: Ako smo odgovorni, dvojne cijene uvest ćemo već na ljeto

Objavljeno

-

Posebni savjetnik Predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić govorio je za N1 o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Upozorio je da ulazimo u eurozonu u fazi kada imamo opći rast cijena.

“Dosadašnja iskustva nisu bila takva. Mi smo sada u uzlaznoj fazi ciklusa. Ono što je bitno sada je što mi sada možemo napraviti da bismo zajedno kontrolirali cijene”, kazao je dodajući da bi trebali biti odgovorni i početi uvoditi dvojne cijene čim dobijemo potvrdu koliki će biti tečaj.

“Sve je na nama”

“Zakonski to moramo raditi od rujna, ali nas to ne sprječava da budemo odgovorni prema sebi i počnemo to raditi i tijekom turističke sezone, jer nije isto ulazimo li kada cijene rastu ili kada te cijene barem stagniraju i držimo ih pod kontrolom”, rekao je Mačkić.

Ne slaže se sa savjetnikom premijera Zvonimirom Savićem da kamatne stope neće rasti zbog ulaska u eurozonu, jer kaže da “nemamo čarobnu kuglu da bismo to mogli znati”.

“Sada kada je taj proces došao tu gdje je, bilo bi ga vrlo teško zaustaviti. Kako ćemo odraditi naš posao sada, od srpnja pa do siječnja sljedeće godine je ono što je najvažnije jer je to isključivo u našoj domeni. Dalje je sve na nama i nema nikoga u koga može uprijeti prstom ako krene nešto po zlu”, poručio je Mačkić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu