Connect with us

Svijet

Zašto je od covida više ljudi umiralo vikendom nego radnim danima?

Objavljeno

-

Više je ljudi u svijetu umrlo od covida-19 vikendom nego za radnih dana, pokazali su rezultati novog istraživanja stopa smrtnosti u svijetu.

Istraživači su prihvatili mogućnost da bi jedan od razloga za takvo stanje moglo biti kašnjenje u prijavama smrti, no rekli su i da bi nedostatak medicinskog osoblja na kraju tjedna, nedostatak kapaciteta i iskustva također mogli igrati ulogu.

Prosječan broj smrti od koronavirusa u svijetu tijekom pandemije bio je šest posto veći na kraju tjedna u usporedbi s radnim danima: 8532 naprema 8083, rekli su istraživači.

Stručnjaci sa Sveučilišta Toronto u Kanadi analizirali su sve smrtne slučajeve iz baze podataka Svjetske zdravstvene organizacije zabilježene između 7. ožujka 2020. i 7. ožujka 2022. godine.

Rezultati istraživanja koji će biti predstavljeni na ovogodišnjem Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i zaraznih bolesti u Portugalu na kraju ovog mjeseca, pokazuju da je u Sjedinjenim Američkim Državama vikendom u prosjeku bilo 1483 smrti, a tijekom radnog tjedna 1220, što je 22 posto više.

Brazil je u prosjeku imao 1061 smrt vikendom, a za radnih dana 823, što je 29 posto više, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu na kraju tjedna zabilježeno u prosjeku 239 smrtnih ishoda, a za radnih dana ih je bilo 215.

Daljnje istraživanje, koje se bavilo prosječnim brojem smrti od posljedica covida-19 tijekom pojedinačnih dana u tjednu, pokazalo je da je povećanje osobito veliko kada se usporede podaci od petka i ponedjeljka: 9086 prema 7219 i nedjelje i ponedjeljka: 8850 prema 7219 smrtnih ishoda.

Jedna od istraživačica, dr. Fizza Manzoor rekla je da zakašnjele prijave smrti ne objašnjavaju u cijelosti razlike između različitih zemalja, poput Njemačke, gdje je zabilježeno manje smrti vikendom (137) nego tijekom radnih dana (187).

“Birokratska kašnjenja na kraju tjedna ne objašnjavaju u cijelosti razlog zbog kojega je manje evidentiranih smrti od covida-19 ponedjeljkom u usporedbi s petkom, a isključivo zakašnjele prijave ne mogu objasniti zašto je porast smrti u SAD-u toliko velik, a nije takav u Njemačkoj“, rekla je Manzoor.

“Naprotiv, ‘vikend učinak’ se vjerojatno dogodio zbog nedostatka medicinskog osoblja, kapaciteta i iskustva. Naši rezultati pokazuju da se ovaj problem ne rješava unatoč boljoj učinkovitosti zdravstvenog sustava i osviještenosti tijekom pandemije“, dodala je Manzoor.

“Zdravstveni sustavi bi mogli još više poboljšati kliničku skrb svakog dana u tjednu“, dodala je Manzoor.

Istraživači priznaju da bi zaključci studije, koja je bila recenzirana, mogli biti ograničeni lažno negativnim rezultatima, previđenim slučajevima i greškama prilikom unosa podataka i da dostupni podaci ne uzimaju u obzir ozbiljnost bolesti niti istražuju učinak lokalnih politika i javnozdravstvenih intervencija u pojedinim zemljama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Njemačka se priprema za tešku krizu, uvodi mjere: “Pred nama su teške godine”

Objavljeno

-

Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja poskupljenja. “Aktualna kriza neće biti okončana za nekoliko mjeseci”, rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane “zajedničke akcije” s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u kancelarskom uredu, piše Deutsche Welle.

Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci opskrbe zbog pandemije koronavirusa stvorili su opću neizvjesnost. “Moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je Scholz. Njemačka se suočava s “povijesnim izazovom”.

Cilj ovog prvog u nizu sastanaka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen. “Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istaknuo je Scholz. “Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. Poruka koja mi je važna je da se moramo držati zajedno”, kazao je kancelar.

Predsjednik Udruge poslodavaca: Pred nama su teške godine

I predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na horizontu. “Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja.” Nju je moguće prevladati samo zajedničkim snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije pandemije i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su teške godine”, upozorava Dulger.

Kao jedno od mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje – time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane više novca.

Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Yasmin Fahimi smatra da je sada važno “poduzeti sve što je moguće kako bi se spriječilo recesiju, stabiliziralo proizvodnju i osiguralo radna mjesta”. Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plaća i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće, kaže šefica DGB-a.

Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit će prosječno kućanstvo za oko 1000 eura godišnje. Međutim, opterećenja su “znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata. Fahimi je još ranije tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.

Zajednička akcija – ideja iz 60-ih

Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula “Velika koalicija” (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno sa središnjom bankom Bundesbank.

Tadašnji ministar privrede Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o “stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći “pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtjeva sindikata za povećanje plaća.

Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i time dovedu do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada nerado ušli u pregovore. Ukupno je tijekom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitivno povukli, piše Deutsche Welle.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jak potres kod Mostara, osjetio se u Dalmaciji

Objavljeno

-

By

U četvrtak ujutro Hercegovinu je pogodio potres. Hrvatska Seizmološka služba objavila je da je magnituda potresa bila 4,9 po Richteru, a epicentar kod mjesta Lištica.

Prema EMSC-u, epicentar potresa bio je na dubini od 60 kilometara, oko 24 kilometra sjeverozapadno od Mostara.

Prema prvim podacima koje je objavio EMSC-a magnituda potresa bila je 4,8 po Richteru. Kasnije je EMSC objavio da je magnituda ipak bila 4,7 po Richterovoj ljestvici.

Snažno podrhtavanje tla osjetilo se i u Dalmaciji.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ovo su datumi kad se ukidaju granice između Hrvatske i država članica Schengena

Objavljeno

-

By

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu šengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta.

To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu