Istraživanje čitanosti knjiga, koje se kontinuirano godinama provodi za netom otvorenu Noć knjige, pokazuje da broj ljubitelja knjiga u Hrvatskoj posljednjih godina postupno opada.

Istraživanje provedeno na uzorku od tisuću sudionika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji u razdoblju od 1. do 18. ožujka 2022. godine metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, pokazalo je da je posljednju godinu dana samo 42 posto građana starijih od 16 godina pročitalo barem jednu knjigu.

Rezultati su nešto niži nego prošle godine, kad je na isto pitanje pozitivno odgovorilo 45 posto sudionika, što nije velika razlika i može ostati u okviru statističke pogreške, ali je pad uočljiv kad se podaci usporede s onima iz 2020., kada je najmanje jednu knjigu pročitalo 49 posto građana.

To pokazuje lagani pad u čitanosti knjige, kazala je Tamara Kraus iz Agencije Kvaka koja je provela istraživanje.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koje pročitaju dvije knjige godišnje, a među čitačima i dalje su najviše visokoobrazovane osobe (70 posto), osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna (61 posto), oni koji žive u Zagrebu i okolici (52 posto) te ženske osobe (48 posto).

Za objašnjenje pada čitanosti Tamara Kraus poziva se na odgovore iz istraživanja provedenog 2019. godine, prema kojem ispitanici tri stvari smatraju ključnim za čitanje. To su potreban angažman, tj. da netko odluči nabaviti knjigu i odvojiti za čitanje svoje vrijeme, te i disciplina i koncentracija.

Pandemija nije pomogla

Pandemijska godina nije omogućila uvjete za čitanje knjiga jer su izvanredne prilike dovele do povećanog stresa i anksioznosti kod građana te je izgubljeno vrijeme. To može biti jedan od razloga, objašnjava Tamara Kraus.

Uzmemo li u obzir s jedne strane stres, a s druge činjenicu da su djeca bila mahom kod kuće i imala online nastavu te da su odrasli također radili od kuće, jednostavno je nestalo vremena i prostora za čitanje knjiga, kaže.

Međutim, bivši predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, pokretača manifestacije Noć knjige, Mišo Nejašmić smatra da je pad čitanosti posljedica neprovođenja Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Koliko su strategije i politike koje se vode uspješne najbolje govore podaci da 58 posto naših sugrađana nije u posljednjih godinu dana uzelo knjigu u ruku. Velik broj podataka govori da se taj loš trend nastavlja, kaže.

On smatra da “sama strategija, kao tekst, nije problem”, nego da su “razumijevanje i provođenje strategije bili loši, pogrešni i neefikasni”.

Politika prema knjizi trebala je biti financijski konkretna, a taj sustav ozbiljno je nastradao 2008. zbog velikih štednji u vrijeme krize, a onda i 2013. s uvođenjem knjige u sustav PDV-a te zamrzavanjem sredstava koje država izdvaja za knjigu koje traje do danas, ističe Nejašmić.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl ističe da je Ministarstvo imalo ulaganja u kulturnu infrastrukturu koja su kreativnim industrijama zadnjih godina osigurala ravnomjeran razvoj.

Naveo je da su otvorene nove knjižare u Bjelovaru, Zadru, Koprivnici, Slavonskom Brodu i Karlovcu te antikvarijati u Rijeci, Osijeku, Sisku i drugim gradovima. Pokrenut je i Mediteranski festival knjige koji je zaživio punim plućima, a najavio je i pokretanje festivala knjige u Osijeku i Slavoniji.

Putem nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 250 milijuna kuna za kulturni kreativni sektor, a Partl kaže kako je siguran da će upravo nakladnici i knjižari odgovoriti tome izazovu i napraviti dobre projekte u korist vjerne publike.

Knjige se i dalje posuđuju

Na pitanje gdje nabavljaju knjige koje čitaju, najviše čitatelja reklo je da ih posuđuje u knjižnicama, 43 posto. Oko 36 posto građana kupuje knjigu, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, 21 posto kaže da ju je dobilo na poklon, a devet posto je ili fotokopiralo ili preuzelo knjigu s interneta.

Najviše osoba čita beletristiku, 65 posto, publicistiku 30 posto i stručne knjige 27 posto, dok su na začelju čitanosti priručnici s 22 posto, dječje knjige, 13 posto, umjetnost devet posto i strip sedam posto.

Osobito je vidljiv pad kupovine knjiga. Svaki peti građanin odnosno 20 posto njih kupilo je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. 2017. i 2018. knjigu je kupila četvrtina građana (25 posto), a 2005. gotovo trećina ispitanika (32 posto).