ZADAR / ŽUPANIJA
JUBILEJI Objavljena “Spomenica 2020.” Tomislava Marijana Bilosnića
U sklopu obilježavanja 75. jubileja života i 55. godina umjetničkog rada i djela književnika, slikara, novinara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića, među ostalim izdanjima, objavljena je i „Spomenica Tomislava Marijana Bilosnića 2020.“ Riječ je o knjizi obima 248 stranica koja donosi bibliografiju, vijesti, kronologiju Bilosnićeva umjetničkog djela tijekom prve pandemijske 2020. godine.

„Spomenica 2020. „podijeljena je u poglavlja: Posvete, Nagrade, Knjige, Antologije i zbornici, Poezija, Putopisi, Eseji i prikazi, Prijedlog Programa rada predsjednika DHK, Tekstovi o TMB-u, Vijesti, Bibliografija o umjetničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića i Foto album, što najzornije predočuje cjelovit sadržaj ovog zbornika.
Posvete Bilosniću potpisuju pjesnici Sven Adam Erwin, Franko Sorić, Fabijan Lovrić i Mijo Bijuklić Mišo, te Dario Tikulin, glagoljski krasopisac. Tijekom 2020. godine Bilosnić je, kako doznajemo iz „Spomenice“, ovjenčan prestižnom nagradom „Antun Branko Šimić“, koju dodjeljuje DHK HB za zbirku pjesama „Havana blues“. Za putopis iz Andaluzije, „Put u Alhambru, Bilosnić je na 14. Danima Franje Horvata Kiša u Loboru nagrađen Poveljom časopisa „Kaj“.
Tijekom 2020. godine objavljeno je i više izdanja Tomislava Marijana Bilosnića. Najprije valja spomenuti Dječju književnost, Knjigu VII., iz programa Izabrana djela Tomislava Marijana Bilosnića. U Španjolskoj, u Salamanci, odjavljena je zbirka pjesama „Afrika“ u prijevodu hispanistice Željke Lovrenčić, kod istog izdavača (Trilce) kao i Bilosnićeva kultna zbirka „Tigar“. Tijekom godine svjetlo dana ugledala je i zbirka „Naranče Federica Garcije Lorce“, kao i „Spomenica 2019.“
Što se antologija i zbornika tiče, Bilosnić je 2020. godine zastupljen u antologiji hrvatsko- njemačke suvremene lirike „Pod jednim zvonom dva jezika / Zwei Sprachen unter einer Glocke““, koju je sastavila Nada Pomper. Tu je i višejezična svjetska antologija „World Anthology“, koju je sastavila Noëlle Arnault, te antologija „Razlog za pjesmu“ objavljena u Cetinju u Crnoj Gori, a koju su sastavili Željka Lovrenčić i Božidar Proročić. Isto tako, Bilosnić je uvršten i u drugo izdanje antologije „Molitvenik hrvatskih pjesnika“, u redakciji Josipa Brkića.
Što se zbornika tiče, možemo spomenuti zbornik „Za Vesnu“, posvećen Vesni Parun, a koji je tiskan u Grohotama na otoku Šolti, koji donosi nekoliko Bilosnićevih priloga posvećenih ovoj velikoj hrvatskoj pjesnikinji. U Zborniku „Moderato Dolcissimo“ s pjesničkim posvetama Antunu Gustavu Matošu Bilosnić je zastupljen s pjesmom „Matošev vrt“. Bilosnićevi kritičarski i pjesnički prilozi nalaze se i u zborniku“ Tisuće milja opletenih stihovima“, izdanje pjesničke Udruge HIL iz New Yorka, te u zborniku Poezija jednostavno “Poj – poezija“.
„Spomenica 2020“ donosi najnovije pjesničke priloge iz Bilosnićeve pjesničke radionica, kao što je poema Alhambra, koja je u međuvremenu prevedena na španjolski jezik i objavljena u Španjolskoj. Zastupljene su i pjesme iz zbirke „Afrika“ prevedene na španjolski jezik, te objavljene u Španjolskoj kao zasebna knjiga, ali i na više španjolskih književnih portala, kao što se Crear en Salamanca i Tiberije. Uz putopis „Put u Alhambru“ u „Spomenici 2020.“ objavljena je i Bilosnićeva slika „Alhambra“, iz ciklusa slika u gvašu nastao tjekom lipnja 2020. godine.
Pred obilježavanje 100. godišnjice rođenja najveće hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, Bilosnić u „Spomenici 2020.“ objelodanjuje veći tekst sjećanja na Vesnu Parun pod naslovom „Vesna Parun je otok koji je odlebdio i postao dalekom zvijezdom“, kao i pjesničku prozu „Na Grobu Vesne Parun u Šolti“. Od eseja zastupljen je onaj koji govori o „Zverinškim pričama Branka Škifiča naslovljen „Priče napisane sa šarmom i ljubavlju“. U ovom dijelu „Spomenice“ Bilosnić se na vrlo emotivan način oprašta i od svog prijatelje i kolege, rano preminuloga Ivice Matešića Jeremije. Kao kandidat za predsjednika DHK, Bilosnić donosi i prijedlog Programa rada predsjednika DHK za mandatno razdoblje 2020-2023.
Posebno bogat prilog „Spomenica 2020“. odnosi se na recepciju Bilosnićevog pjesničkog djela u svijetu. Na prvome mjestu spomenuti je vrlo obiman esej Davida Cortesa Cabana, kritičara, portorikanskog pjesnika i profesora sa Sveučilišta u New Yorku, koji piše o Bilosnićevoj zbirci „Tigar“. Naslov eseja je „Živjeti unutar tigra u „Tigru“ Hrvata Tomislava Marijana Bilosniča“. David Cortes Caban također će se u opširnom eseju baviti i s Bilosnićevom zbirkom „Afrika“, prateći njezin španjolski i engleski prijevod. Akademik Alfredo Perez Alencart, peruansko-španjolski pjesnik, o Bilosniću piše pod naslovom „Tigar se vratio korijenima: Afrika“. Izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević donosi prinos o „Dječjoj književnosti“ Tomislava Marijana Bilosnića, a dr. sc. Željka Lovrenčić, Franko Sorić i Sanja Knežević pišu o zbrci „Havana blues“ dok Mato Nedić i dr. sc. Davor Šalat pišu o zbirci pjesama „Naranče Federica Garcie Lorce“. Sanja Knežević piše i tekst naslovljen „Umjetnički portret Tomislava Marijana Bilosnića“.
Slijede vijesti koje prate svestran rad i djelo Tomislava Marijana Bilosnića tijekom 2020., godine, kao i iscrpna Bibliografija o umjetničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića tiskana na pune 32 stranice. Tako „Spomenicu 2020.“, kao i ranije „Spomenice ovog autora, može se držati kao vrlo vrijednim biografsko-bibliografskim prilogom o svestranom i nadasve vrlo plodnom radu ovog hrvatskog umjetnika poznatog i u međunarodnim okvirima.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





