U sklopu obilježavanja 75. jubileja života i 55. godina umjetničkog rada i djela književnika, slikara, novinara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića, među ostalim izdanjima, objavljena je i „Spomenica Tomislava Marijana Bilosnića 2020.“ Riječ je o knjizi obima 248 stranica koja donosi bibliografiju, vijesti, kronologiju Bilosnićeva umjetničkog djela tijekom prve pandemijske 2020. godine.

„Spomenica 2020. „podijeljena je u poglavlja: Posvete, Nagrade, Knjige, Antologije i zbornici, Poezija, Putopisi, Eseji i prikazi, Prijedlog Programa rada predsjednika DHK, Tekstovi o TMB-u, Vijesti, Bibliografija o umjetničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića i Foto album, što najzornije predočuje cjelovit sadržaj ovog zbornika.

Posvete Bilosniću potpisuju pjesnici Sven Adam Erwin, Franko Sorić, Fabijan Lovrić i Mijo Bijuklić Mišo, te Dario Tikulin, glagoljski krasopisac. Tijekom 2020. godine Bilosnić je, kako doznajemo iz „Spomenice“, ovjenčan prestižnom nagradom „Antun Branko Šimić“, koju dodjeljuje DHK HB za zbirku pjesama „Havana blues“. Za putopis iz Andaluzije, „Put u Alhambru, Bilosnić je na 14. Danima Franje Horvata Kiša u Loboru nagrađen Poveljom časopisa „Kaj“.

Tijekom 2020. godine objavljeno je i više izdanja Tomislava Marijana Bilosnića. Najprije valja spomenuti Dječju književnost, Knjigu VII., iz programa Izabrana djela Tomislava Marijana Bilosnića. U Španjolskoj, u Salamanci, odjavljena je zbirka pjesama „Afrika“ u prijevodu hispanistice Željke Lovrenčić, kod istog izdavača (Trilce) kao i Bilosnićeva kultna zbirka „Tigar“. Tijekom godine svjetlo dana ugledala je i zbirka „Naranče Federica Garcije Lorce“, kao i „Spomenica 2019.“

Što se antologija i zbornika tiče, Bilosnić je 2020. godine zastupljen u antologiji hrvatsko- njemačke suvremene lirike „Pod jednim zvonom dva jezika / Zwei Sprachen unter einer Glocke““, koju je sastavila Nada Pomper. Tu je i višejezična svjetska antologija „World Anthology“, koju je sastavila Noëlle Arnault,  te antologija „Razlog za pjesmu“ objavljena u Cetinju u Crnoj Gori, a koju su sastavili Željka Lovrenčić i Božidar Proročić. Isto tako, Bilosnić je uvršten i u drugo izdanje antologije „Molitvenik hrvatskih pjesnika“, u redakciji Josipa Brkića.

Što se zbornika tiče, možemo spomenuti zbornik „Za Vesnu“, posvećen Vesni Parun, a koji je tiskan u Grohotama na otoku Šolti, koji donosi nekoliko Bilosnićevih priloga posvećenih ovoj velikoj hrvatskoj pjesnikinji. U Zborniku „Moderato Dolcissimo“ s pjesničkim posvetama Antunu Gustavu Matošu Bilosnić je zastupljen s pjesmom „Matošev vrt“. Bilosnićevi kritičarski i pjesnički prilozi nalaze se i u zborniku“ Tisuće milja opletenih stihovima“, izdanje pjesničke Udruge HIL iz New Yorka, te u zborniku Poezija jednostavno “Poj – poezija“.

„Spomenica 2020“ donosi najnovije pjesničke priloge iz Bilosnićeve pjesničke radionica, kao što je poema Alhambra, koja je u međuvremenu prevedena na španjolski jezik i objavljena u Španjolskoj. Zastupljene su i pjesme iz zbirke „Afrika“ prevedene na španjolski jezik, te objavljene u Španjolskoj kao zasebna knjiga, ali i na više španjolskih književnih portala, kao što se Crear en Salamanca i Tiberije. Uz putopis „Put u Alhambru“ u „Spomenici 2020.“ objavljena je i Bilosnićeva slika „Alhambra“, iz ciklusa slika u gvašu nastao tjekom lipnja 2020. godine.

Pred obilježavanje 100. godišnjice rođenja najveće hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, Bilosnić u „Spomenici 2020.“ objelodanjuje veći tekst sjećanja na Vesnu Parun pod naslovom „Vesna Parun je otok koji je odlebdio i postao dalekom zvijezdom“, kao i pjesničku prozu „Na Grobu Vesne Parun u Šolti“. Od eseja zastupljen je onaj koji govori o „Zverinškim pričama Branka Škifiča naslovljen „Priče napisane sa šarmom i ljubavlju“. U ovom dijelu „Spomenice“ Bilosnić se na vrlo emotivan način oprašta i od svog prijatelje i kolege, rano preminuloga Ivice Matešića Jeremije. Kao kandidat za predsjednika DHK, Bilosnić donosi i prijedlog Programa rada predsjednika DHK za mandatno razdoblje 2020-2023.

Posebno bogat prilog „Spomenica 2020“. odnosi se na recepciju Bilosnićevog pjesničkog djela u svijetu. Na prvome mjestu spomenuti je vrlo obiman esej Davida Cortesa Cabana, kritičara, portorikanskog pjesnika i profesora sa Sveučilišta u New Yorku, koji piše o Bilosnićevoj zbirci „Tigar“. Naslov eseja je „Živjeti unutar tigra u „Tigru“ Hrvata Tomislava Marijana Bilosniča“. David Cortes Caban također će se u opširnom eseju baviti i s Bilosnićevom zbirkom „Afrika“, prateći njezin španjolski i engleski prijevod. Akademik Alfredo Perez Alencart, peruansko-španjolski pjesnik, o Bilosniću piše pod naslovom „Tigar se vratio korijenima: Afrika“. Izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević donosi prinos o „Dječjoj književnosti“ Tomislava Marijana Bilosnića, a dr. sc. Željka Lovrenčić, Franko Sorić i Sanja Knežević pišu o zbrci „Havana blues“ dok Mato Nedić i dr. sc. Davor Šalat pišu o zbirci pjesama „Naranče Federica Garcie Lorce“. Sanja Knežević piše i tekst naslovljen „Umjetnički portret Tomislava Marijana Bilosnića“.

Slijede vijesti koje prate svestran rad i djelo Tomislava Marijana Bilosnića tijekom 2020., godine, kao i iscrpna Bibliografija o umjetničkom djelu Tomislava Marijana Bilosnića tiskana na pune 32 stranice. Tako „Spomenicu 2020.“, kao i ranije „Spomenice ovog autora, može se držati kao vrlo vrijednim biografsko-bibliografskim prilogom o svestranom i nadasve vrlo plodnom radu ovog hrvatskog umjetnika poznatog i u međunarodnim okvirima.