Na Azijskim su burzama danas su pale cijene dionica tehnoloških kompanija jer su ulagače zabrinule poruke iz Mete, krovne kompanije Facebooka, dok podršku tržištima pruža veći nego što se očekivalo rast južnokorejskog gospodarstva. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7:00 sati u minusu 0.7 posto, nakon rasta tri dana zaredom. Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1.9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji skliznule 1.2 posto.

U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0.2 i 0.5 posto, dok se u Australiji zbog praznika ne radi. Na burzama vlada oprez jer se održava sjednica čelnika japanske središnje banke koja bi mogla utjecati na tržišta, s obzirom da je tečaj jena već tjednima pod pritiskom, pa je prema američkom dolaru pao na najniže razine u 34 godine.

Cijene Metinih dionica potonule više od 11 posto

Pod najvećim je pritiskom tehnološki sektor jer su ulagače zabrinule poruke i procjene iz Meta Platformsa. Ta krovna kompanija Facebooka izvijestila je, doduše, o boljim kvartalnim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo, no u produženom trgovanju nakon zatvaranja Wall Streeta cijene njezine dionice potonula je više od 11 posto.

Ulagače je, naime, zabrinula poruka poslovodstva da bi investicije u ovoj godini mogle dosegnuti 40 milijardi dolara. Uz to, procjene poslovanja u tekućem tromjesečju slabije su nego što se očekivalo. Podršku tržištima pružio je, pak, podatak da je bruto domaći proizvod (BDP) Južne Koreje u prvom tromjesečju porastao 3.4 posto na godišnjoj razini, najviše od posljednjeg kvartala 2021. godine.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon oštrog pada dan prije. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 105.75 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105.60 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 154,85 na 154,55 jena. Kako se tečaj dolara kreće na najvišim razinama u 34 godine, japanske vlasti prijete intervencijom kako bi spriječile daljnje slabljenje jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0705 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0710 dolara. Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0.16 posto, na 88,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.13 posto, na 82,90 dolara.

Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeće ljeto u kojoj se analizira kakav će utjecaj na vrijeme imati pomal iz El Niño faze u La Niñu.

Prognoza ukazuje na dinamičan ljetni obrazac atmosfere, pod utjecajem prijelaza iz toplog ciklusa El Niño u hladni ciklus La Niña. Predviđa se da će se niz tlačnih valova i anomalija protezati od Sjeverne Amerike sve do Europe, navodi SWE.

Nad sjevernom hemisferom nadolazeći će mjeseci biti prijelazno razdoblje između El Niña (topla faza) i La Niña (hladna faza), što će ostaviti traga na atmosferi i vremenskim obrascima.

Atmosferske promjene

Vrhunci toplih anomalija zabilježeni su u prosincu, no nagli pad temperatura počeo je početkom ove godine te se očekuje da će cijela regija tijekom ljeta prijeći u negativan ciklus.

Snažan podzemni hladni bazen glavni je preduvjet za slom El Niña. Uz pomoć pasata i oceanskih struja, te se podzemne anomalije kreću od zapada prema istoku, da bi na kraju izašle na površinu preko istočnog Pacifika.

Najnovija analiza temperatura podzemnih oceana u Pacifiku ukazuje na hladnu anomaliju diljem tropskog Pacifika, što dovodi do hlađenja površinske temperature oceana. U posljednja dva mjeseca uočeno je brzo raspadanje toplog bazena ispod površine.

Podpovršinsko hlađenje oceana

SWE navodi da slijedi vrlo hladni ciklus u kasno ljeto 2024., a koji će trajati do 2025. Područje hladnih oceanskih anomalija širit će se cijelim tropskim Pacifikom do ljeta 2024. Događaj ove razine dovoljno je jak da ima značajan atmosferski odgovor tijekom jeseni i zime 2024. i 2025. godine.

Svi ovi obrasci ukazuju na to da je El Niño u padu no bit će potrebno neko vrijeme da atmosfera odgovori na ove oceanske promjene. Iz tog će razloga ljeto 2024. biti usred prijelaznog razdoblja iz jedne faze u drugu, stvarajući neke neobične anomalije u procesu.

Kako bi pojasnili što nas čeka, SWE je pregledao podatke iz nekoliko godina koje su imale sličan prijelaz iz zimskog El Niña u ljetni La Niña.

Temperaturna anomalija za ovaj prijelazni obrazac pokazuje temperature iznad normale u većem dijelu središnjih i istočnih Sjedinjenih Američkih država i južne Kanade. Ali nad Europom zapravo možemo vidjeti trend nižih temperatura od normalnih.

Dugoročna prognoza za ljeto

SWE se osvrnuo na razdoblje meteorološkog ljeta (lipanj-srpanj-kolovoz). Modeli predviđanja ukazuju na veću tendenciju toplinskih valova iznad juga SAD-a sve do sjevernih dijelova i gornjeg Srednjeg zapada. Drugo takvo područje je iznad južnih dijelova Europe.

Gledajući pobliže uzorak površinske temperature iznad Europe, vidimo da je vrijeme toplije od uobičajenog na velikom dijelu kontinenta. Najjače anomalije i tendencije toplinskih valova su nad središnjim i južnim dijelovima kontinenta.

Dugotrajne vrućine mogle bi zahvatiti jug SAD-a, s toplinskim valovima koji se šire ravnicama prema sjeveru i prema gornjem srednjem zapadu. Kanada će također biti toplija u većem dijelu zemlje.

Što se tiče oborina, u kopnenoj Europi se očekuju uglavnom sušniji uvjeti, a više oborina predviđa se nad sjevernim krajevima, opet zbog nižeg tlaka i nestabilnijeg vremena na zapadnim vjetrovima.

Prema drugom modelu, onog iz Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO), vidi se glavna tendencija toplinskog vala više prema istoku i sjeveru Europe. Zapadni su dijelovi još uvijek pod toplim anomalijama, ali obrazac tlaka održava anomalije nižima.

Prognoza oborina pokazuje normalne do suše uvjete nad krajnjim zapadnim i južnim dijelovima Europe. Više oborina predviđa se u krajnjim sjevernim krajevima. Središnji dijelovi prikazani su s nešto povećanim potencijalom padalina.

Venecija će ovaj tjedan jednodnevnim izletnicima početi naplaćivati ulaz u grad, što je prvi takav slučaju u svijetu. Namijenjen je smanjenju pritiska na drevni talijanski grad koji tone pod težinom masovnog turizma.

Počevši od četvrtka posjetitelji koji u grad dolaze na jedan dan morat će kupiti ulaznicu od pet eura, što će na ključnim lokacijama kontrolirati inspektori.

Prošle je godine 3,2 milijuna turista prespavalo barem jednu noć u povijesnom središtu grada, ali deseci tisuća drugih slijevali se na uske gradske ulice tijekom dana, često s kruzera, kako bi razgledali znamenitosti, uključujući Markov trg i most Rialto.

Cilj uvođenja ulaznica poticanje je jednodnevnih izletnika da dođu u manje frekventnim razdobljima kako bi se pokušalo razrijediti najveće gužve.

U početku će ulaznice biti potrebne samo za 29 ‘udarnih’ turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja.

Hoće li ovakva mjera polučiti rezultate pomno će se pratiti u drugim turističkim odredištima diljem svijeta koja se teško nose s masovnim turizmom.

U Španjolskoj, drugoj najposjećenijoj zemlji na svijetu nakon Francuske, deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u subotu na Kanarskim otocima tražeći ograničenja broja posjetitelja arhipelaga.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, opisao je ovaj potez “eksprimentom, prvim u svijetu, kojem je cilj učiniti Veneciju ugodnijom za život”.

Upozorenje UNESCO-a

Venecija, koja se prostire na više od 100 malih otoka i otočića u sjeveroistočnoj Italiji, smatra se jednim od najljepših gradova svijeta.

UNESCO je grad i njegovu lagunu uvrstio na popis svjetske baštine 1987. godine, navodeći ga kao “izvanredno arhitektonsko remek-djelo”.

UN-ova organizacija je, međutim, prošle godine zaprijetila da će Veneciju staviti na svoj popis ugrožene baštine, navodeći kao razloge masovni turizam i porast razine vode koji se pripisuje klimatskim promjenama.

O sustavu naplate ulaznica dugo se raspravljalo, ali je primjena više puta odgođena zbog zabrinutosti da bi ozbiljno smanjila turističke prihode i ugrozila slobodu kretanja.

Oporbeni gradski vijećnici tvrde da ovoga neće biti nikakve koristi. “Pedeset eura je moglo pomoći”, rekao je jedan od njih, Gianfranco Bettin.

Godine 2021. Venecija je već uvela zabranu masovnih kruzera s kojih dnevno izlaze tisuće izletnika, preusmjeravajući ih u udaljeniju industrijsku luku.

Nema čekanja u redovima

Gradonačelnik Venecije obećao je da će novi sustav biti nametnut “nježno”, bez strogih kontrola i čekanja u redovima na ulaznicama, odbacivši nagađanja da će grad postaviti prepreke ili kontrolne točke na ulicama.

Inspektori će biti postavljeni na glavnim gradskim ulazima i oko njih, posebno na željezničkom kolodvoru Santa Lucia, provjeravajući posjetitelje na licu mjesta.

Turisti koji nemaju ulaznicu bit će upućeni kako da je kupe, ali bi mogli riskirati novčane kazne u rasponu od 50 do 300 eura ako se ogluše.

Plaćat će je samo dnevni turisti koji dolaze u stari grad između 8:30 ujutro i 16:00 sati, a oni koji borave u hotelima, mlađi od 14 godina i osobe s invaliditetom od toga su izuzete.