Connect with us

Hrvatska

Nakon podivljalog virusa i rata u Europi, stiže nam i suša

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prava, višednevna kiša u Hrvatskoj ove godine još nije pala, a i ne zna se točno kad će.

Poljoprivrednici iz Dalmacije s kojima smo imali prilike razgovarati potvrdili su nam da muku muče navodnjavajući i zalijevajući polja, a vatrogasci svakodnevno imaju posla s požarima. Vodostaji rijeka su opali, more se povuklo toliko da se dubrovačke zidine vide u ruhu kakvo rijetko imamo prilike proučavati.

Klimatolog: Nastave li se suše, bit će to poljoprivredna katastrofa

Drugdje je stanje još i gore. Albanija je, upravo zbog suša i skoka cijena, odlučila ugasiti javnu rasvjetu. U jeku ratnih i pandemijskih zbivanja lako je zaboraviti na klimatske promjene. Pitanje je što će biti ako se sušna razdoblja nastave. Razgovarali smo zato sa stručnjacima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, kao i s klimatologom koji o ovoj temi znaju više.

Branko Grisogono, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, odgovorio je što će biti ako ova iznenadna suša potraje.

“Onda će biti poljoprivredna katastrofa. Ovakvo vrijeme je pogodno i za jutarnje mrazove. Međutim, izgleda da dolazi nešto oborina krajem ožujka, početkom travnja, možda će najgore biti izbjegnuto.

Mediji ovo nisu dovoljno pratili zato što se događaju druge stvari u svijetu, a smatram da je i ovo jako važno jer ako mi nemamo dovoljno svoje hrane, odakle ćemo uvoziti, koliko ćemo plaćati? Tome nije pridavano dovoljno pažnje”, poručuje prof. Grisogono.

Suše utječu i na zdravlje, nema kiše da ispere čestice koje udišu i alergičari

Suša, osim na poljoprivredu i požare, utječe i na zdravlje. 

“Ovo je izuzetno nezgodna situacija za alergičare. Sad je jako puno čestica u zraku, što od prirodnih izvora (polen, itd.), jer biljke i životinje raznose čestice okolo, a nema kiše da to spusti, da to otopi, ovo je opasno za astmatičare, srčane bolesnike i sve koji imaju poteškoća s respiratornim i alergijskim tegobama. Ovakve se situacije rijetko kad javljaju početkom proljeća, ovo dugo stabilno i blokirano meteorološko stanje je trebalo biti zimi, nekad kratko ljeti ili u jesen”, objasnio je Grisogono. 

Uzrok suša je, kaže, neuobičajena dugotrajna sinoptička situacija nad većim dijelom Europe.

“Uzrokovala je da praktički mjesec dana imamo period bez oborina i to će potrajati barem do srijede za veći dio Hrvatske. Dogodio se tzv. “bloking”, gdje jaka anticiklona može jako dugo stagnirati nad srednjom i zapadnom Europom, što nam donosi takvo vrijeme.” 

U Dalmaciji je vrlo do ekstremno sušno 

Državni hidrometeorološki zavod upitali smo kad je zadnji put pala kiša. Kažu da neke mjerne postoje u Hrvatskoj dosad ove godine nisu zabilježile niti jedan kišni dan.

“2022. godina započela je prilično sušno. Prema vrijednostima standardiziranog oborinskog indeksa, u siječnju je u cijeloj Hrvatskoj zabilježen deficit oborine, koji je najizraženiji bio na širem području Osijeka i Raba – vrlo sušno, te u srednjoj i južnoj Dalmaciji – vrlo do ekstremno sušno”, poručuju iz DHMZ-a.

Nešto više oborine u odnosu na siječanj zabilježeno je u veljači, koja je bila u skladu s višegodišnjim prosjekom. Zanimljivo je, posebno za potrebe poljoprivrede, promatrati uzastopan broj sušnih odnosno kišnih dana, tj. broj dana s oborinom manjom ili jednakom, odnosno većom od 5 mm”, poručuju iz DHMZ-a.

Na Lastovu je ove godine kiša pala jednom, a u Varaždinu dva puta

Ono malo kišnih razdoblja u 2022. godini trajalo je isključivo jedan do dva dana.

“Zadnje takvo razdoblje zabilježeno je na većini analiziranih postaja u zadnjem tjednu veljače, odnosno najranije 17. veljače na postaji Varaždin, a najkasnije 8. ožujka na postaji Gradište. Sušna razdoblja na analiziranim postajama bila su dugotrajna (duža od 25 dana), ali i mnogobrojna”, poručuju.

U ovoj godini, zaključno s 20. ožujka, samo jedan kišan dan zabilježen je na Lastovu (27. veljače, 35.2 mm oborine), a svega dva kišna dana u Varaždinu (6. siječnja i 16. veljače, po 12.4 mm) i Komiži (18. siječnja, 10.3 mm te 22. veljače, 8.2 mm).

U ožujku većina meteoroloških postaja nije zabilježila niti jedan kišni dan

Iz DHMZ-a poručuju kako, s obzirom na to da u ožujku na većini postaja nije zabilježen niti jedan kišni dan, očekuju značajan deficit oborine u cijeloj Hrvatskoj.

“Ipak, za konačnu ocjenu sušnih prilika koje uključuju i ožujak trebamo pričekati još desetak dana”, poručuje DHMZ-ova Ivana Marinović.

Prognostičari se nadaju da bi moglo kišiti početkom travnja

Na pitanje kad bismo mogli očekivati kišu i najavljuju li se sušna vremena, odgovorio je dežurni prognostičar.

“U ovom se tjednu nastavlja stabilno i većinom sunčano vrijeme uz porast temperature zraka. Vjerojatnost za kišu je u većini krajeva Hrvatske, prema danas dostupnim prognostičkim materijalima, povećana tek sredinom sljedećeg tjedna, odnosno posljednjih dana ožujka te prvih dana travnja.

Prema dugoročnoj prognozi, u travnju je vjerojatnost za nastavak sušnog vremena smanjena, odnosno povećani su izgledi za dane (pa i nizove dana) s povremenom kišom.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu