Klimatolog Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, govorio je za N1 o vremenskim prilikama u Hrvatskoj, sve češćim toplinskim valovima te iznadprosječnim temperaturama koje se nižu posljednjih mjeseci.

Grisogono kaže da je klimatski kalendar pomaknut te da smo početkom travnja praktički već bili na početku lipnja, kao što smo početkom veljače već imali razdoblje vremena sličnijeg početku travnja.

Grisogono: Toplinski val ugodniji sada nego u srpnju

“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za ovaj dio travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva. Organizam to teže podnosi, tijelo se tada uopće prirodno ne hladi. Zato nam je sada ovaj toplinski val bio ugodan”, objasnio je prof. Grisogono.

Toplinski valovi, dodaje, ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a u međuvremenu se to promijenilo.

“Sada se toplinski valovi mogu definirati za sve sezone. Kad god maksimalna dnevna temperatura prijeđe 8 ili 10 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz barem četiri ili pet dana, onda to zovemo toplinskim valom. Biljke i životinje posebno jako to osjećaju, dok mi kažemo “o baš je lijepo” i idemo se kupati u prvoj trećini travnja”, kaže i dodaje da se razdoblje ljetnog vremena produžilo.

“Može se reći da od travnja do listopada imamo “razmazano” ljeto s kraćim prodorima hladnog zraka i intenziviranim olujama kakvih nije bilo ranije”, ističe prof. Grisogono.

“Na klimatski smo najizloženijem dijelu Europe”

Na pitanje je li Europa izloženija riziku globalnog zagrijavanja, prof. Grisogono napominje da treba biti oprezan kod takvih ocjena.

“Primarno su polarni krajevi, posebice Arktik, najizloženiji klimatskim promjenama. Što se tiče Europe, ovdje se provodi najviše mjerenja pa je i više klimatskih modela. Konfiguracija Europe postavljena je prema Atlantiku, a Atlantski je ocean jedan od ključnih parametara zbog Golfske struje.

Zbog Golfske struje i putanje mlaznih struja u zraku, Europa jest više pod utjecajem klimatskih promjena nego možda neka druga područja. Ali to još ne znači da je najviše pod tim utjecajem. U samoj Europi prostor najizloženiji klimatskim promjenama je Mediteran, a time i Hrvatska”, kazao je prof. Grisogono.

Nema pravila u smjenjivanju fenomena

Fenomen El Niño nakon vrhunca u prosincu i siječnju ide svome kraju, ali Grisogono kaže da to još ne znači da će nakon toga nastupiti razdoblje “hlađenja”. Najprije bi trebala uslijediti neutralna faza i potrajati bar nekoliko mjeseci.

“Uobičajeno je, ali ne i nužno, da nakon El Niña nastupi La Niña, koja ima suprotni efekt. Između 2017. i 2022. bili smo ili u neutralnoj fazi ili je bilo nekoliko La Niña i zato nije bilo klimatski najtoplije godine. Ali ne ide uvijek tako da se smjenjuju El Niño i La Niña, nego je to kvaziperiodička pojava. Može imati nekoliko brjegova, a da nema pravi dol”, pojasnio je profesor Grisogono.