U Hrvatskoj je do sada uništeno više od 275.000 doza cjepiva protiv covida-19 zbog isteka roka trajanja i nerealiziranih donacija, a u skladištima se čuva još gotovo dva milijuna cjepiva raznih proizvođača, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Ukupno je uništeno 275.799 doza, najviše AstraZenecina cjepiva, kojega je uništeno 154.644 doza.

Na lageru je ukupno 5450 doza cjepiva AstraZeneca, 198.990 doza Moderne, 59.425 doza Johnson&Johnsona, 1.528.657 doza Pfizera te 153.445 doza proteinskog cjepiva Novavax, odgovorili su iz HZJZ-a na Hinin upit o količinama neiskorištenog cjepiva.

Iz centralnog skladišta donirano je 420.000 doza AstraZeneca cjepiva i 70.000 Moderne, kažu u HZJZ-u te naglašavaju da su donacije složen proces za koji je nužan poseban transport i skladištenje, a rok trajanja cjepiva relativno je kratak. Riječ je, kažu, o vrlo malom gubitku u odnosu na 5,2 milijuna utrošenih doza.

No, interes za cijepljenje vrlo je slab proteklih tjedana, dnevno se prvom dozom cijepi svega oko 150 ljudi u cijeloj zemlji. Situaciju nije promijenilo ni novo proteinsko cjepivo, proizvedeno tradicionalnom tehnologijom, koje je dostupno već tri tjedna.

Neki protivnici cijepljenja tvrdili su da čekaju upravo to cjepivo, no podaci HZJZ-a pokazuju da se njime do sada cijepilo svega 286 osoba, a na skladištima se čuva 153.445 doza.

Najviše cjepiva ostalo u  Splitsko-dalmatinskoj županiji

U HZJZ-u kažu da im je takav slab interes u okvirima očekivanog, s obzirom da oni koji su se htjeli cijepiti već godinu i pol na raspolaganju su imali četiri cjepiva – proizvođača AstraZenece, Pfizera,  Moderne i Johnson&Johnsona.

Najviše je cjepiva ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja ima neiskorištenih 117.274 doza. Ujedno, to je županija s najnižim postotkom procijepljenosti, drugu dozu je primilo svega 38,39 posto stanovništva.

Koliko će Hrvatsku stajati neiskorišteno cjepivo koje propada u HZJZ-u ne žele otkriti jer je cijena povjerljiv podatak iz sporazuma koji je Europska komisija u ime država članica potpisala s dobavljačima.

S obzirom da se radi o sporazumu Europske komisije, navode da je uloga Hrvatske u odrađivanju cijene i drugih uvjeta sporazuma bila ograničena, što se odnosi i na odrađivanje količine cjepiva definiranih tzv. „proratama“ koje je utvrdila Europska komisija prema broju stanovnika.

Hrvatska je prilagođavala narudžbe cjepiva prema epidemiološkoj situaciji, broju stanovnika te samoj dostupnosti cjepiva. Obzirom da je to bio jedini način da se izbjegne nedostatak cjepiva, danas ga imamo i više nego dovoljno.

Manjak bi se mogao dogoditi u različitim situacijama koje je nemoguće unaprijed predvidjeti. Primjerice, u slučaju pojave novog soja virusa s težom kliničkom slikom i posljedičnim porastom interesa za cijepljenje, u slučaju slabljenja imuniteta i potreba za dodatnim dozama ili u slučaju razvoja novih cjepiva za više varijanti koronavirusa, kažu u HZJZ-u.