Hrvatska
U skladištima se čuva gotovo dva milijuna doza neiskorištenog cjepiva
U Hrvatskoj je do sada uništeno više od 275.000 doza cjepiva protiv covida-19 zbog isteka roka trajanja i nerealiziranih donacija, a u skladištima se čuva još gotovo dva milijuna cjepiva raznih proizvođača, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Ukupno je uništeno 275.799 doza, najviše AstraZenecina cjepiva, kojega je uništeno 154.644 doza.
Na lageru je ukupno 5450 doza cjepiva AstraZeneca, 198.990 doza Moderne, 59.425 doza Johnson&Johnsona, 1.528.657 doza Pfizera te 153.445 doza proteinskog cjepiva Novavax, odgovorili su iz HZJZ-a na Hinin upit o količinama neiskorištenog cjepiva.
Iz centralnog skladišta donirano je 420.000 doza AstraZeneca cjepiva i 70.000 Moderne, kažu u HZJZ-u te naglašavaju da su donacije složen proces za koji je nužan poseban transport i skladištenje, a rok trajanja cjepiva relativno je kratak. Riječ je, kažu, o vrlo malom gubitku u odnosu na 5,2 milijuna utrošenih doza.
No, interes za cijepljenje vrlo je slab proteklih tjedana, dnevno se prvom dozom cijepi svega oko 150 ljudi u cijeloj zemlji. Situaciju nije promijenilo ni novo proteinsko cjepivo, proizvedeno tradicionalnom tehnologijom, koje je dostupno već tri tjedna.
Neki protivnici cijepljenja tvrdili su da čekaju upravo to cjepivo, no podaci HZJZ-a pokazuju da se njime do sada cijepilo svega 286 osoba, a na skladištima se čuva 153.445 doza.
Najviše cjepiva ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji
U HZJZ-u kažu da im je takav slab interes u okvirima očekivanog, s obzirom da oni koji su se htjeli cijepiti već godinu i pol na raspolaganju su imali četiri cjepiva – proizvođača AstraZenece, Pfizera, Moderne i Johnson&Johnsona.
Najviše je cjepiva ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja ima neiskorištenih 117.274 doza. Ujedno, to je županija s najnižim postotkom procijepljenosti, drugu dozu je primilo svega 38,39 posto stanovništva.
Koliko će Hrvatsku stajati neiskorišteno cjepivo koje propada u HZJZ-u ne žele otkriti jer je cijena povjerljiv podatak iz sporazuma koji je Europska komisija u ime država članica potpisala s dobavljačima.
S obzirom da se radi o sporazumu Europske komisije, navode da je uloga Hrvatske u odrađivanju cijene i drugih uvjeta sporazuma bila ograničena, što se odnosi i na odrađivanje količine cjepiva definiranih tzv. „proratama“ koje je utvrdila Europska komisija prema broju stanovnika.
Hrvatska je prilagođavala narudžbe cjepiva prema epidemiološkoj situaciji, broju stanovnika te samoj dostupnosti cjepiva. Obzirom da je to bio jedini način da se izbjegne nedostatak cjepiva, danas ga imamo i više nego dovoljno.
Manjak bi se mogao dogoditi u različitim situacijama koje je nemoguće unaprijed predvidjeti. Primjerice, u slučaju pojave novog soja virusa s težom kliničkom slikom i posljedičnim porastom interesa za cijepljenje, u slučaju slabljenja imuniteta i potreba za dodatnim dozama ili u slučaju razvoja novih cjepiva za više varijanti koronavirusa, kažu u HZJZ-u.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




