Svijet
Muče nas poplave, a prijete nam suše: “Voda ovo ljeto neće doći ni do kuća”
I dok su Hrvatsku zahvatile poplave, neki dijelovi Europe i Mediterana bore se sa sušama. Akumulacijska jezera u Španjolskoj zabrinjavajuće su niske razine. Vegetacija uokolo akumulacijskom jezeru sve je slabašnjija a tamo gdje je inače jezero sada su ada i pješčani sprudovi.
Jedno od najvećih španjolskih akumulacijskih jezera je tek na 33% svojih kapaciteta. Gotovo se više vidi tla nego jezera.
U Francuskoj je gotovo presušilo jezero Montbel. Voda je na toliko niskoj razini da jedrilice stoje nasukane na presušenom koritu jezera. Neke su nasukane, neke su zaglavljene…
Znanstvenici i klimatski stručnjaci sa sveučilišta u Bruxellesu pokušavaju objasniti ovu pojavu. Među njima je i klimatolog Wim Thiery.
“Zemlje poput Španjolske i Francuske izlaze iz vrlo ekstremne suše prošlog ljeta, potencijalno jednom u 500 godina suše. Znanstvenici su pokazali da je suša koju smo doživjeli u srednjoj Europi prošlog ljeta bila 20 puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Dakle, već izlazimo iz ovog rekordno suhog i vrućeg ljeta u vrlo suhu zimu”, rekao je klimatolog Wim Thiery.
Švicarska, zemlja snijega i planina, danas je zemlja gdje ljudi skijaju na umjetnom snijegu. Posljednjih se godina broj snježnih dana u ovoj alpskoj zemlji rapidno smanjuje.
“Dakle, iako je inače zima vrlo vlažno razdoblje, ima puno kiše koja može obnoviti zalihe, nismo to vidjeli ove zime. Malo je oborina. A to je vrlo loš znak za suho ljeto koje tek mora doći”, kazao je.
U Španjolskoj i Belgiji vrućine već krenule
U Španjolskoj i Belgiji su vrućine već krenule. I ljudi i životinje pokušavali su već u travnju i tijekom prve polovice svibnja pronaći osvježenje na sve načine. Neki u hladu, neki ventilatorima.
“Postoji vrlo jasna veza između klimatskih promjena i povećane pojave suše i vrućine u cijeloj regiji. Naši klimatski modeli, računalne simulacije, predviđaju da će u budućnosti padati manje kiše u ovom području koje je već opterećeno sušom”, rekao je klimatolog.
Istraživanja klimatskih modela i prijetnja klimatske krize postali su neumoljiva svakodnevnica koja će utjecati na mnoge.
“Vrlo suha Sahara, južni mediteranski uvjeti, pomiču se prema sjeveru, tako da ćemo tek očekivati sušnije uvjete u cijeloj mediteranskoj regiji, a to će imati mnogo utjecaja na poljoprivrednike, kućanstva i industriju”, rekao je.
Poljoprivrednici ove promjene itekako osjećaju. Plastenici uvenulih jagoda. Ovi su poljoprivrednici svjesno žrtvovali svoje nasade ne bi li uštedjeli vodu i spasili neke druge nasade.
“Ova suša i nedostatak kiše, također uzrokuje da nam treba više vode nego inače. Dakle, kako smo ograničili godišnji protok koji možemo koristiti, ima poljoprivrednika koji odustanu od dijela svojih farmi da bi tu vodu koristili za ostatak farmi, kako ne bi prešli limit koji smo zakonski utvrdili. To je nešto što ilegalni poljoprivrednici ne rade jer nemaju nikakvu regulativu i mogu slobodno navodnjavati”, kazao je Manuel Delgado.
Sličan problem u Francuskoj
“Bez vode, u našoj regiji, naše farme nisu održive. Ako sutra budemo morali bez vode, mnoge, mnoge naše farme bi propale i nestale”, kazao je.
Slična situacija i u Tunisu. Postoje sustavi za navodnjavanje no vode je sve manje.
“Pogledajte ova stabla, ja sam ih nedavno posadio. Da sam znao da će stvari ovako ispasti, ne bih ih sadio. Pogledajte ove male masline i bademi, ništa ohrabrujuće. Što se klime tiče, promijenilo se sve. Poljoprivreda više nije isplativa”, rekao je tuniški farmer Hatem Nafroudi.
Voda postaje luksuz
“Već vidimo da zemlje diljem regije nameću mnoga ograničenja u pogledu vode koja se može koristiti. Dakle, ne možete napuniti svoj bazen ako ga imate, ali što je još važnije, tu su i poljoprivrednici kojma su nametnuta ograničenja u pogledu količine vode koju mogu koristiti za navodnjavanje svojih usjeva. U kombinaciji s ekstremnom vrućinom koja se događa u travnju, vremenom koje je ključno za rast usjeva, sve implicira da bi moglo biti stvarnih problema u smislu prinosa usjeva, i poljoprivrednih prinosa u ovoj vegetacijskoj sezoni”, kaže Wim Thiery.
Bazeni u Španjolskoj nekad su bili svakodnevnica u kućama za odmor. Danas su prazni.
“Do početka svibnja postavit ćemo instrument koji nalikuje onome što smo učinili s Ecowattom (mrežni sustav za praćenje električne energije) s energijom – ‘Ecowatt za vodu’ – koji će postaviti Ministarstvo ekologije i podijeliti sa svim akterima u industriji. To će nam omogućiti da svi postanu svjesni svojih odgovornosti – jer kada postoje rizici od suše i imamo poteškoća, svaka akcija je važna”, rekao je francuski predsjednik Manuel Macron.
“Energetskim postrojenjima je potrebna voda u rijekama za hlađenje i proizvodnju električne energije. Rijeke trebaju imati određenu količinu vode za prijevoz čamaca i transport. Dakle, svi sektori u našem društvu suočeni su s izravnim učincima ovih suša i ekstremnih vrućina događaji”, istaknuo je klimatolog.
Sve češća i jača suša na Mediteranu – gdje su prosječne temperature sada 1,5 C više nego prije 150 godina – u skladu je s predviđanjima znanstvenika da će klimatske promjene utjecati na regiju.
“Dakle, ono što danas već vidimo je da dio Francuske, na primjer, određena sela nisu imala pristup pitkoj vodi neko vrijeme u proteklih nekoliko tjedana, pa je ovo stvarna prijetnja, stvarna posljedica, sve veće suše u cijeloj regiji”, rekao je Thiery.
Katalonija uvela restrikcije vode
U Španjolskoj, koja je zabilježila manje od polovice prosječne količine oborina do travnja ove godine, tisuće ljudi sada se oslanjaju na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
“A ustvari ono što slušamo je da neće biti vode ovo ljeto kad otvorimo slavinu. Voda neće ni doći do kuća. To se priča, ali nitko ne govori ništa službeno o tome”, kazao je 24-godišnji student Nazaret.
“Postoje dva fronta na kojima se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Prvi je rješavanje klimatskih promjena u njihovom korijenu, a to implicira da moramo odmah i drastično smanjiti naše emisije stakleničkih plinova, kao što su CO2 i metan. Ako ih smanjimo, uhvatit ćemo se u koštac s uzrokom problema, zaustavit ćemo globalno zagrijavanje. To će dovesti do stabilizacije globalne srednje temperature i stabilizacije broja ekstremnih događaja, uključujući suše i toplinske valove u Sredozemlju. S druge strane, moramo shvatiti da će se zatopljenje nastaviti, barem još neko vrijeme u budućnosti, te da se moramo pripremiti za budućnost koja će biti još suša i još toplija. To podrazumijeva prilagodbu klimatskim promjenama koja se može dogoditi na više frontova, u poljoprivredi, primjenom mjera za uštedu vode u poljoprivrednim sektorima, ali i u kućanstvima, kao i zaštiti od ovih ekstremnih vrućina, na primjer provedbom planova grijanja”, zaključio je Wim Thiery.
Jedno je sigurno. Plan B ako i postoji, ne postoji planet B. Svatko bi trebao krenuti od sebe jer ovo se tiče svih nas. Voda polako ali sve sigurnije postaje luksuz.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti