Svijet
Muče nas poplave, a prijete nam suše: “Voda ovo ljeto neće doći ni do kuća”
I dok su Hrvatsku zahvatile poplave, neki dijelovi Europe i Mediterana bore se sa sušama. Akumulacijska jezera u Španjolskoj zabrinjavajuće su niske razine. Vegetacija uokolo akumulacijskom jezeru sve je slabašnjija a tamo gdje je inače jezero sada su ada i pješčani sprudovi.
Jedno od najvećih španjolskih akumulacijskih jezera je tek na 33% svojih kapaciteta. Gotovo se više vidi tla nego jezera.
U Francuskoj je gotovo presušilo jezero Montbel. Voda je na toliko niskoj razini da jedrilice stoje nasukane na presušenom koritu jezera. Neke su nasukane, neke su zaglavljene…
Znanstvenici i klimatski stručnjaci sa sveučilišta u Bruxellesu pokušavaju objasniti ovu pojavu. Među njima je i klimatolog Wim Thiery.
“Zemlje poput Španjolske i Francuske izlaze iz vrlo ekstremne suše prošlog ljeta, potencijalno jednom u 500 godina suše. Znanstvenici su pokazali da je suša koju smo doživjeli u srednjoj Europi prošlog ljeta bila 20 puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Dakle, već izlazimo iz ovog rekordno suhog i vrućeg ljeta u vrlo suhu zimu”, rekao je klimatolog Wim Thiery.
Švicarska, zemlja snijega i planina, danas je zemlja gdje ljudi skijaju na umjetnom snijegu. Posljednjih se godina broj snježnih dana u ovoj alpskoj zemlji rapidno smanjuje.
“Dakle, iako je inače zima vrlo vlažno razdoblje, ima puno kiše koja može obnoviti zalihe, nismo to vidjeli ove zime. Malo je oborina. A to je vrlo loš znak za suho ljeto koje tek mora doći”, kazao je.
U Španjolskoj i Belgiji vrućine već krenule
U Španjolskoj i Belgiji su vrućine već krenule. I ljudi i životinje pokušavali su već u travnju i tijekom prve polovice svibnja pronaći osvježenje na sve načine. Neki u hladu, neki ventilatorima.
“Postoji vrlo jasna veza između klimatskih promjena i povećane pojave suše i vrućine u cijeloj regiji. Naši klimatski modeli, računalne simulacije, predviđaju da će u budućnosti padati manje kiše u ovom području koje je već opterećeno sušom”, rekao je klimatolog.
Istraživanja klimatskih modela i prijetnja klimatske krize postali su neumoljiva svakodnevnica koja će utjecati na mnoge.
“Vrlo suha Sahara, južni mediteranski uvjeti, pomiču se prema sjeveru, tako da ćemo tek očekivati sušnije uvjete u cijeloj mediteranskoj regiji, a to će imati mnogo utjecaja na poljoprivrednike, kućanstva i industriju”, rekao je.
Poljoprivrednici ove promjene itekako osjećaju. Plastenici uvenulih jagoda. Ovi su poljoprivrednici svjesno žrtvovali svoje nasade ne bi li uštedjeli vodu i spasili neke druge nasade.
“Ova suša i nedostatak kiše, također uzrokuje da nam treba više vode nego inače. Dakle, kako smo ograničili godišnji protok koji možemo koristiti, ima poljoprivrednika koji odustanu od dijela svojih farmi da bi tu vodu koristili za ostatak farmi, kako ne bi prešli limit koji smo zakonski utvrdili. To je nešto što ilegalni poljoprivrednici ne rade jer nemaju nikakvu regulativu i mogu slobodno navodnjavati”, kazao je Manuel Delgado.
Sličan problem u Francuskoj
“Bez vode, u našoj regiji, naše farme nisu održive. Ako sutra budemo morali bez vode, mnoge, mnoge naše farme bi propale i nestale”, kazao je.
Slična situacija i u Tunisu. Postoje sustavi za navodnjavanje no vode je sve manje.
“Pogledajte ova stabla, ja sam ih nedavno posadio. Da sam znao da će stvari ovako ispasti, ne bih ih sadio. Pogledajte ove male masline i bademi, ništa ohrabrujuće. Što se klime tiče, promijenilo se sve. Poljoprivreda više nije isplativa”, rekao je tuniški farmer Hatem Nafroudi.
Voda postaje luksuz
“Već vidimo da zemlje diljem regije nameću mnoga ograničenja u pogledu vode koja se može koristiti. Dakle, ne možete napuniti svoj bazen ako ga imate, ali što je još važnije, tu su i poljoprivrednici kojma su nametnuta ograničenja u pogledu količine vode koju mogu koristiti za navodnjavanje svojih usjeva. U kombinaciji s ekstremnom vrućinom koja se događa u travnju, vremenom koje je ključno za rast usjeva, sve implicira da bi moglo biti stvarnih problema u smislu prinosa usjeva, i poljoprivrednih prinosa u ovoj vegetacijskoj sezoni”, kaže Wim Thiery.
Bazeni u Španjolskoj nekad su bili svakodnevnica u kućama za odmor. Danas su prazni.
“Do početka svibnja postavit ćemo instrument koji nalikuje onome što smo učinili s Ecowattom (mrežni sustav za praćenje električne energije) s energijom – ‘Ecowatt za vodu’ – koji će postaviti Ministarstvo ekologije i podijeliti sa svim akterima u industriji. To će nam omogućiti da svi postanu svjesni svojih odgovornosti – jer kada postoje rizici od suše i imamo poteškoća, svaka akcija je važna”, rekao je francuski predsjednik Manuel Macron.
“Energetskim postrojenjima je potrebna voda u rijekama za hlađenje i proizvodnju električne energije. Rijeke trebaju imati određenu količinu vode za prijevoz čamaca i transport. Dakle, svi sektori u našem društvu suočeni su s izravnim učincima ovih suša i ekstremnih vrućina događaji”, istaknuo je klimatolog.
Sve češća i jača suša na Mediteranu – gdje su prosječne temperature sada 1,5 C više nego prije 150 godina – u skladu je s predviđanjima znanstvenika da će klimatske promjene utjecati na regiju.
“Dakle, ono što danas već vidimo je da dio Francuske, na primjer, određena sela nisu imala pristup pitkoj vodi neko vrijeme u proteklih nekoliko tjedana, pa je ovo stvarna prijetnja, stvarna posljedica, sve veće suše u cijeloj regiji”, rekao je Thiery.
Katalonija uvela restrikcije vode
U Španjolskoj, koja je zabilježila manje od polovice prosječne količine oborina do travnja ove godine, tisuće ljudi sada se oslanjaju na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
“A ustvari ono što slušamo je da neće biti vode ovo ljeto kad otvorimo slavinu. Voda neće ni doći do kuća. To se priča, ali nitko ne govori ništa službeno o tome”, kazao je 24-godišnji student Nazaret.
“Postoje dva fronta na kojima se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Prvi je rješavanje klimatskih promjena u njihovom korijenu, a to implicira da moramo odmah i drastično smanjiti naše emisije stakleničkih plinova, kao što su CO2 i metan. Ako ih smanjimo, uhvatit ćemo se u koštac s uzrokom problema, zaustavit ćemo globalno zagrijavanje. To će dovesti do stabilizacije globalne srednje temperature i stabilizacije broja ekstremnih događaja, uključujući suše i toplinske valove u Sredozemlju. S druge strane, moramo shvatiti da će se zatopljenje nastaviti, barem još neko vrijeme u budućnosti, te da se moramo pripremiti za budućnost koja će biti još suša i još toplija. To podrazumijeva prilagodbu klimatskim promjenama koja se može dogoditi na više frontova, u poljoprivredi, primjenom mjera za uštedu vode u poljoprivrednim sektorima, ali i u kućanstvima, kao i zaštiti od ovih ekstremnih vrućina, na primjer provedbom planova grijanja”, zaključio je Wim Thiery.
Jedno je sigurno. Plan B ako i postoji, ne postoji planet B. Svatko bi trebao krenuti od sebe jer ovo se tiče svih nas. Voda polako ali sve sigurnije postaje luksuz.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




