ZADAR / ŽUPANIJA
APOSTOLSKI NUNCIJ GIORGIO LINGUA U ZADRU O kršćanima na Bliskom istoku: “Bi li se ratovi za demokraciju vodili da nije bilo nafte i industrije oružja?”
Uoči Svečane sjednice u povodu 20. obljetnice Sveučilišta u Zadru apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup mons. Giorgio Lingua održao je u Svečanoj dvorani predavanje “Aktualni položaj kršćana na Bliskom istoku”. Stanje nije dobro ni optimistično – zbog progona posljednjih godina to je područje napustilo 70 posto kršćana. Prostor na koji se kršćanstvo najprije širilo, prostor s najstarijim izvorno građenim crkvama na svijetu, uključujući I najstariju u iračkom gradu Khokeu oko 130. godine poslije Krista, sagrađene nakon prolaska apostola Tome prema Indiji, sada bi mogao postupno ostati bez kršćana.
Situacija nije crno-bijela i kriviti ne treba samo ISIL, koji je zaslužan za jedan val iseljavanja, ali su problemi puno dublji. Eskalirali su nakon zaljevskih ratova, kada su domoroci počeli poistovjećivati također autohtone kršćane s osvajačima. Ti napadi, kasnije se pokazalo, nisu bili sasvim utemeljeni, jer Sadam Husein nije imao oružje za masovno uništenje.
Nadbiskup Lingua bio je apostolski nuncij u Iraku i Jordanu od 2010. do 2015. godine. Došao je netom nakon krvoprolića u sirijskoj crkvi, kada su teroristi ubili četrdesetak vjernika, među njima dvojicu svećenika i djecu, te ranili još stotinjak njih.
– Učvrstila se ideja da su kršćani saveznici osvajača, pogotovo nakon nesretnih izjava Georga Busha koji je govorio o križarskim ratovima za oslobađanje Iračana. Nakon vijesti o zlostavljanju u zatvoru u Abu Ghraibu pokazalo se da su oni koji su bili za zaštitu prava ta prava htjeli ukinuti. Dođe li do nestanka kršćana na Bliskom Istoku, to ćemo morati pripisati i našim ratovima za uvođenje demokracije. Pitam se bi li nas jednako brinula demokracija da nije bilo toliko naftnih bušotina? Da nije bilo oružja koje je trebalo upotrijebiti? Dojma sam da se oružje ne proizvodi da bi se vodili ratovi nego se ratovi vode da bi se proizvodilo oružje. Kada postaje jeftino prodaje se siromašnim zemljama, u kojima je i dalje ubojito. Ljudi se na Bliskom Istoku ne boje rata, nego naoružanih susjeda i zato dok se ne provede pravo razoružanje, neće biti mira i budućnosti kršćana na tom području. Ne strahujemo samo od toga hoće li neki luđak aktivirati nuklearno oružje, nego i od tenkova, kalašnjikova i eksplozivnih
naprava, istaknuo je nuncij.
– Na Bliskom Istoku u posljednje vrijeme postoje zajednički napori i znakovi nade da će se stanje ipak popraviti, zaključio je optimistično.
Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, koja je nuncija i zadarskog naadbiskupa mons. Želimira Puljića sa suradnicima uoči predavanja primila u Rektoratu, zahvalila je na poučnom izlaganju.

ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





