Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDAVANJE POČASNOG DOKTORA SVEUČILIŠTA U ZADRU Korlević: U svakom razredu sjedi troje potencijalnih nobelovaca, samo ih treba potaknuti da to postanu

Objavljeno

-

U svijetu je 5 do 10 posto darovite djece, što znači da u svakom razredu imamo potencijalno tri nobelovca. Ako želimo da oni to stvarno postanu, u njima moramo rano potpaliti prvu iskru, malo puhnuti u vatru, a kad se plamen razmaše, tu djecu više nećemo moći pratiti, rekao je danas počasni doktor Sveučilišta u Zadru dr. h. c. Korado Korlević na predavanju “Rad s darovitom djecom – dar domovini i svijetu”, održanom u Svečanoj dvorani u okviru proslave 20. obljetnice utemeljenja modernoga zadarskog sveučilišta.
Iako je Korlević javnosti najpoznatiji kao osnivač Zvjezdarnice Višnjan, on je desetljećima posvećen odgoju darovite djece, o čemu je u uvodnoj riječi govorio prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić. Darovitu djecu usporedio je s dijamantima, koji su velika vrijednost i kada su neizbrušeni, ali tek nakon brušenja dobivaju svoj puni sjaj.

– U sustavu obrazovanja najčešće smo usmjereni na to kako provesti svoje planove i program te najveću pažnju poklanjamo onima koji imaju poteškoće u savladavanju gradiva. Nažalost, tako nam promiču daroviti, s kojima se nemamo vremena baviti i za koje mislimo kako će ionako sve sami napraviti. Ipak, oni trebaju našu pomoć kako bi ta uzajamnost rezultirala još većim dobrom, rekao je Faričić.
Kad pričamo o radu s darovitom djecom, istaknuo je Korlević, to je uvijek priča o budućnosti, u kojoj ćemo trebati njihovu pomoć. Ta budućnost ovisi o znanosti i tehnologiji, a koliko naše društvo poznaje znanost i tehnologiju pokazala je priča o cjepivu, jednom od najvećih dostignuća u povijesti čovječanstva.

– U zadnjih 20 godina svjedočimo promjeni paradigme, kulturnom kolapsu, u kojem se središte s inženjera, nastavnika, liječnika, slilo prema onima koji prodaju priče – nogometašima, pjevačima, influencerima. Bujaju pseudo-znanost, teorije konspiracije, manipulacije, vraća se jedan dio povijesti. Kao što su u Rimu prestali graditi ceste i zidine, a počeli raditi stadione, tako sada kod nas svaki grad treba imati stadion, škola svoju sportsku dvoranu. Industriju smo protjerali u Kinu i Vijetnam a danas vidimo kakve su posljedice toga, rekao je Korlević.
Citirao je Izraelce, koji su rekli kako su oni premala zemlja (9 milijuna ljudi) da bi im propao i jedan talent.

– Tamo se na talent gleda drugačije. To je izvanredan, marljiv učenik, koji s akademskog gledišta nije ni po čemu poseban. Ali njegov talent se razvija, šef gradilišta ga uzima, radi se od njega vrtlara, nikoga se ne odbacuje. Izrael svake godine poziva djecu iz Hrvatske koja pokazuju talent i podmiruje im sve troškove.
Slična je priča i s Južnom Korejom, koja je nakon jednog totalnog rasula u korejskim ratovima u samo dva desetljeća postala zemlja iz koje kupujemo mobitele, memorije, automobile, brodove. Ponudio je i neke smjerove u tome kako prepoznati i usmjeriti darovitu djecu.

– Darovitost se nekada manifestira na čudan način. Vidite dva izmanipulirana roditelja, izmanipulirane baku i djeda, koje dijete iskorištava kako ne bi ništa radilo. Na nama je da bacimo mamac, izvučemo dijete i pokažemo mu da nema veće zabave nego „stavljati nos“ u zabranjeno. Škola nije mjesto gdje se davi djecu s kurikulumom kojeg su radili kolege, glancajući ego i nadmećući se tko će ubaciti nešto svoje unutra, ne razmišljajući što će toj djeci trebati u životu. Darovitom djetetu trebaju motivacija, inspiracija, kreativnost, grupni rad, rani početak i podrška zajednice, a posebno praktičan rad i mogućnost da uči na svojim pogreškama, rekao je Korlević.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu