Connect with us

Svijet

Bloomberg naveo scenarije u kojima bi Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Mnogi smatraju da je čovjek poput Vladimira Putina sposoban na sve, čak i za upotrebu nuklearnog oružja. Naime, ruski predsjednik je jasno stavio na znanje da mu ljudski život ne vrijedi ništa, osim ako se ne radi o njemu samome, piše Andreas Kluth za Bloomberg.

Postoje scenariji u kojima bi on mogao doći do pogubne računice koja pokazuje da bi ga lansiranje jedne ili više nuklearnih bombi moglo održati na vlasti. To je zato što sada naš svijet, u strateškom smislu, više nalikuje Europi u nestabilnim ranim godinama Hladnog rata nego tijekom njegovog relativno stabilnog kasnijeg perioda.

Obostrano zajamčeno uništenje – MAD

U godinama nakon Drugoga svjetskog rata, SAD je znao da su njegove snage u zapadnoj Europi inferiorne u odnosu na one Sovjetskog Saveza i da vjerojatno neće izdržati njegov napad. Stoga su Amerikanci na teritoriju europskih saveznika smjestili nuklearne bojeve glave slabije snage. Htjeli su poslati poruku Rusima – u slučaju sovjetskog napada, NATO bi mogao lansirati nekoliko njih na bojno polje i spasiti svoje članice od poraza.

No, kako je utrka u nuklearnom naoružanju napredovala, Sovjetski Savez je sustigao SAD u strateškom naoružanju i počeo koristiti nuklearne bombe koje se mogu lansirati na projektilima velikog dometa, iz jedne zemlje u drugu, i koje pritom mogu uništiti čitave gradove.

Koliko god to zvučalo apokaliptično, ova ravnoteža snaga nas je do sada čuvala od nuklearnog rata. Mogli bismo na Zapad i Istok gledati kao na dva čovjeka koji stoje u istoj prostoriji, do pojasa u benzinu. Svaki ima određeni broj šibica, ali ih ni jedan ne želi upotrijebiti jer bi to značilo da će se oboje zapaliti. Ova pozicija je dobila i svoje prikladno ime – MAD (obostrano zajamčeno uništenje, engl. Mutual Assured Destruction).

Putin i njegova “crvena linija”

Međutim, nakon dva desetljeća Putinove vlasti u Rusiji, došlo je do strateške promjene situacije. Na neki smo se način vratili u razdoblje neposredno nakon Drugog svjetskog rata, s time da su se uloge obrnule.

Sada je Rusija ta koja sumnja da je inferiorna od NATO-u u konvencionalnom ratovanju. Stoga Putin kompenizira taj nedostatak prijetnjama nuklearnim oružjem u slučaju da invazija na Ukrajinu ne ide po njegovom planu. Ovaj se pristup naziva – eskalacijom do deeskalacije.

Tako je Rusija, koja je otprilike izjednačena sa SAD-om u strateškom nuklearnom naoružanju, dobila veliku prednost u taktičkom, s relativno kratkim dometom. Rusija ima otprilike 2000 taktičkih nuklearnih oružja, a SAD samo oko 200, od kojih je polovica stacionirana u Europi.

Putin je već nekoliko puta dao naslutiti da bi mogao zagrabiti u svoj vojni arsenal ako NATO prijeđe njegovu “crvenu liniju”. A budući da brka vlastitu sudbinu sa sudbinom svoje zemlje, sklon je svako moguće osobno poniženje ili promjenu režima u Moskvi protumačiti kao prelazak u “crvenu zonu”.

Recimo da se Ukrajinci, koji se herojski bore protiv iznenađujuće nesposobnih ruskih napadača, približe pobjedi ili da hipersonični ruski projektil zaluta u Poljsku, članicu NATO-a, ili da Zapad Ukrajini isporuči oružje koje bi moglo promijeniti smjer rata – svaki od ovih obrata mogao bi natjerati Putina pred zid i dovesti do eskalacije, piše Bloomberg.

Prva bomba bi mogla završiti u šumi

Njegova prva reakcija će vjerojatno biti pokazivanje zubiju. Možda će prvu bombu baciti na neko šumovito nenastanjeno područje ili u more, samo da pokaže da misli ozbiljno. Sljedećom nuklearnom bombom mogao bi uništiti neprijateljsko skladište oružja, vojnu bazu, ali ne cijeli grad. Taktičko nuklearno oružje omogućuje ovakvu vrstu precizne “nuklearne igre”.

Putin bi time pokazao svoju odlučnost, spremnost da se “ide do kraja”, nadajući se pritom da Zapad neće uzvratiti istom mjerom. SAD i Europa, odnosno NATO, bi već sada trebali početi razmišljati o mogućem odgovoru na onu prvu bačenu bombu. Treba li tada Zapad lansirati nuklearnu bombu manje snage, kako bi pokazao da je spreman ući u ring? Što bi onda bio sljedeći korak Putina?

Jednom kada krene lansiranje nuklearnih bojevih glava, najsmrtonosnijeg oružja u cijeloj ljudskoj povijesti, bez obzira na njihovu snagu – raste rizik od nesporazuma i krivih poteza. Manji udar jedne strane, mogao bi i dalje izgledati kataklizmično za onu drugu. A projektili lete tako brzo da svaka zemlja ima samo nekoliko minuta za odgovor. Vrlo lako se dođe u napast da se pritisne “crveni gumb”, prenosi Index.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Aleksandar Vučić: Dok sam živ, neću u Hrvatsku na more

Objavljeno

-

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je u intervjuu za Prvu televiziju kako daje sve od sebe da Srbija ima najbolje odnose sa susjedima, ali da se ne smije zaboraviti što je bilo sa srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu.

Vučić je rekao da više desetaka hiljada ljudi svake godine ljetuje u Hrvatskoj, a da je njegov stav da on, “dok je živ, neće tamo na more”.

Dodao je kako ne zamjera građanima Srbije koji ljetuju u Hrvatskoj.

“Oni građani koji već ljetuju tamo su samim time pokazali svoj stav o tome. Moj stav je da ja tamo ne bih ljetovao i to je u redu. Svatko ima svoje mišljenje i to je suština demokratskog društva”, rekao je Vučić.

“Hrvatska želi pokazati da je Oluja bila čista”

Kazao je da nije htio ići na more, već u Jasenovac kako bi pokazao poštovanje prema žrtvama i da je ponovo tražio da posjeti to mjesto, ali da se ništa nije dogodilo. Ponovio je svoju raniju izjavu da je bio šokiran što u Beogradu nema ulice posvećene jasenovačkim žrtvama ni spomenika.

Vučić je ocijenio da je u Hrvatskoj počela revizija povijesti.

“Hrvatska se ljuti zbog obilježavanja zločina na Petrovačkoj cesti jer želi pokazati da je Oluja bila čista”, kazao je predsjednik Srbije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najveći porast cijena namirnica od prošlog stoljeća, jedna skuplja za 38 posto

Objavljeno

-

By

Cijene namirnica u srpnju su porasle za 1,3 posto u odnosu na lipanj te 13,1 posto u odnosu na srpanj 2021. godine u SAD-u.

Prema podacima Zavoda za statistiku rada Ministarstva rada SAD-a koji su objavljeni u srijedu, to je najveći porast cijena namirnica od 1979. godine, piše MarketWatch, prenosi Jutarnji list.

Cijene robe široke potrošnje i usluga u srpnju nije porasla u odnosu na lipanj. U usporedbi s 2021. godinom, stopa inflacije u srpnju iznosila je 8,5 posto. U lipnju je iznosila 9,1 posto, najviše unazad 41 godine. Stopa u srpnju pala zbog nešto nižih cijena energije.

Cijene hrane porasle su u srpnju za 1,1 posto u odnosu na lipanj te 10,9 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Bio je to sedmi uzastopni mjesec u kojem su cijene hrane porasle za barem 0,9 posto. Cijene hrane u restoranima u srpnju su porasle za 0,7 posto u odnosu na lipanj i 7,6 posto u odnosu na srpanj 2021. godine.

Cijena jaja doživjela najveći porast

Što se tiče cijena hrane, cijena jaja doživjela je najveći porast. U srpnju je cijena jaja porasla za 4,3 posto u odnosu na lipanj te 38 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijena krumpira porasla je srpnju za 4,6 posto u odnosu na lipanj te 13,3 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijene maslaca porasla je u srpnju za 26 posto u odnosu na srpanj 2021. U istom je periodu cijena kave porasla za 20 posto.

Cijene govedine i teletine u srpnju su pale u odnosu na lipanj, a MarketWatch navodi da im cijene padaju već tri mjeseca. Kada se ovogodišnje srpanjske cijene tih dvaju namirnica usporede s prošlogodišnjima, ovogodišnje su veće za 3,4 posto.

Indeks potrošačkih cijena, ako se ne računaju hrana i energija, u srpnju je u odnosu na isti mjesec 2021. godine porastao za 5,9 posto te svega 0,3 posto u odnosu na lipanj.

 
Nastavi čitati

Svijet

U Srbiji uhićeni bivši rektor i dekan Medicinskog fakulteta! Diplome prodavali i građanima RH

Objavljeno

-

By

U Srbiji su uhićeni bivši rektor Sveučilišta u Kragujevcu kao i bivši dekan tamošnjeg Medicinskog fakulteta.

Njih su dvojica uhićeni zbog zlouporabe službenog položaja među kojima su i malverzacije vezano za diplome koje su, među ostalih, izdavali i državljanima Hrvatske i na taj način pribavili višemilijunsku korist.

Čeka se odluka tužitelja o eventualnom određivanju pritvora, piše Nova.rs.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu