Događa se velika agresija na veliku europsku zemlju i to je razlog za brigu, za osjećaj nemoći i opreza, ali što se tiče prehrambene sigurnosti, hrvatska vlada promptno reagira na sve situacija koje se događaju – izjavila je u emisiji otvoreno Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

– S obzirom na to da se radi o dvije zemlje koje pripadaju najvećim svjetskim izvoznicima žitarica i uljaricama, svakako izaziva bojazan da će to poremetiti tržišne tijekove i vjerojatno hoće, a naročito će poremetiti tržišne tijekove u kratkom vremenu, obzirom na to da to nije lako u kratkom vremenu nadomjestiti, izvoz iz crnomorskih luka nije lako nadomjestiti. Što se tiče Hrvatske, mi smo i više nego samodostatni, kako se to kaže, i u žitaricama i u uljaricama, a sigurno je da će utjecati na izvoz ono što se događa – rast cijena, poremećaji, povećana i nezadovoljena potražnja – upozorava ministrica.

Također naglašava da nije donesena samo odluka o obnavljanu, nego i o žurnoj izvanrednoj nabavi strateških poljoprivrednih proizvoda, poslana je i poruka poljoprivrednicima i ribarima programima pomoći zbog povećanih cijena umjetnih gnojiva i energije. Imali smo i izvanrednu pomoć stočarima. 

Treba biti oprezan, kaže, imamo podatke o proizvodnji, o uvozu i izvozu, jesenska sjetva je prošla dobro, pripreme za proljetnu sjetvu također, a mi smo u izvanrednoj nabavi planirali i sjemenski kukuruz i pšenicu kako bi ukoliko bude potrebno, bili spremni na pomoć u jesenskoj sjetvi.

Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK smatra kako je važno naglasiti da Rusija i Ukrajina pokrivaju 17 posto proizvodnje kukuruza na svjetskoj razini, 30 posto pšenice i ječma i preko 50 posto suncokreta pa će sigurno ove okolnosti izazvati poremećaj.

– Danas je na burzi cijena pšenice 370 eura, toliko je i cijena kukuruza što je povijesno visoka, oko 2,8 kuna, soja ide čak 730, to je 5,6 kuna, nikad u povijesti se to nije događalo – izjavio je.

Smatra da su prisutne dosta spekulacije i panike, treba se to izbjeći i ne reagirati na to. Hrvatska se, smatra, ne treba brinuti da nema dovoljno žitarica do nove sjetve. Cijene gnojiva su visoke, ali koliko su cijene rasle, poljoprivreda, kaže nije ugrožena da će zarađivati i dalje. To je refleksija na krajnjeg potrošača, ali mi kao dio globalnog tržište to ne možemo izbjeći.0 seconds of 6 minutes, 11 secondsVolume 0% 

Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže da proizvođači već dugo upozoravaju na problem robnih zaliha, smatraju da se količine trebaju povećati jer nikad se ne zna što nas čeka.

– Danas smo u teškoj situaciji, mi smo odradili svoj lavovski dio posla, nabavili gnojiva, plaćamo skupo gorivo. Po prvi puta se susrećemo s cijenama koje vrijede po par sati, nakon toga se mijenjaju, odnosno rastu – kazao je.

Osobno misli da ćemo nekako izvući proljetnu sjetvu, prihraniti žitarice i očekuje da ćemo imati milijun tona pšenice, što u ovom trenutku će biti zaista dobro za našu zemlju.

Drago Munjiza, direktor Lonia trgovine napomenuo je da malotrgovci imaju poduzetničku funkciju, ali i veliku društvenu odgovornost snabdijevanja stanovništva.

– Od Domovinskog rata, preko potresa na Banovini, za vrijeme korone smo pokazali da smo zaista odgovorni i kvalitetno snabdijevamo stanovništvo. U ovom trenutku najveći trgovci spuštaju cijene iako vladina uredba vrijedi od 1. travnja. Cijene su otišli preko 8 posto na niže, za očekivati je da ovisno o cijeni imputa kojima se moramo prilagoditi i mi moramo predvidjeti koliko će nas koštati plin, struja, gorivo, ali ćemo pokušati i smanjiti marže – izjavio je Munjiza.

– Pravi strateški potez koji podupire ciljeve poljoprivrede je povezivanje ratarstva i stočarstva što smo predložili Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. I to je pravi put, poručila je ministrica.

Vlado Čondić Galinčić je istaknuo da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane da bi prehranila stanovništvo. 

– Vrijeme pandemije i ovog rata bi nas trebalo naučiti što bi trebali raditi i mislim da to još uvijek ne radimo na zadovoljavajući način. Promjene se ne mogu tako brzo napraviti, stočarstvo nije jedina proizvodnja koju treba u Hrvatskoj favorizirati ili reći da ćemo s ratarstvom promijeniti cijelu situaciju. Treba pokrenuti i druge proizvodnje – poručio je.

Treba poticati, kaže i voćarstvo i vrtlarstvo, treba napraviti infrastrukturne objekte, to je pitanje i navodnjavanja, skladišnih kapaciteta, hladnjača itd., ekološka proizvodnja…

Mato Brlošić je naglasio da i velike količine voćarskih proizvoda dolaze iz inozemstva. Cijene domaćih proizvoda su zbog uvoza otišle toliko nisko da je domaća proizvodnja stalno padala. Isto to se dogodilo i s mlijekom, kaže.

– Nakon ovoga što se dogodilo možda bi svi trebali sjesti i razmisliti i pokušati ponovno raditi nekakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje jer puno toga se promijenilo i pitanje je kada Europa od nas traži zaštitu prirode, ekološku proizvodnju, hoćemo li moći na taj način odgovoriti svim izazovima – poručio je.

U ovoj situaciji će biti više domaćih proizvoda na tržištu – kaže Munjiza.

– Pozivamo sve proizvođače i OPG-ove da se potrude i prilagode potrebama potrošača, da imaju dobru kvalitetu i dobre cijene – rekao je.

S njim se slaže i Čondić Galinčić:

– Mi možemo i moramo, imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i za sve vrste proizvodnju koje su potrebne ovom narodu, ne možemo proizvoditi banane, ali možemo šljive – rekao je.

Na pitanje hoće li biti dovoljne mjere koja je Vlada donijela za ublažavanje posljedice na građane, ministrica nije mogla odgovoriti jer je, kaže, jako teško prognozirati koliko će cijene rasti, Bude li potrebno, kaže, reagirat ćemo opet.

Stanje robnih rezerva je bilo takvo da se može prehraniti stanovništvo mjesec dana, sada smo donijeli odluku o povećanju – napomenula je ministrica.

– Imamo puno razgovarati o skladišnim kapacitetima, obaveza svake države će biti da čuva- rekao je Mato Brlošić.

– Trgovci će i u ovoj krizi dati svoj doprinos, imati dovoljno robe koja će biti i konkurentna, robe ima i previše – poručio je Munjiza.

– Odgovorna Vlada i administracija treba predviđati, treba se osiguravati, no u Hrvatskoj ima dovoljno hrane, jesenska sjetva je prošla dobro, pripremamo se za buduću jesensku sjetvu, nastavit će se investicije, nadam se da se neće usporiti, koji podupiremo iz programa ruralnog razvoja a i naš nacionalni strateški plan će donijeti određene dodatne benefite – zaključila je ministrica Vučković.

– Ne podlijegati panici, imamo dovoljno hrane – poručio je na kraju emisije Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.