Connect with us

Svijet

OSUDA RUSKE AGRESIJE Rat u Ukrajini odrazio se i na odnose u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

-

I sama osuda ruske agresije na Ukrajinu oslikala je sve političke podjele u toj zemlji, koju međunarodna zajednica vidi kao potencijalno krizno žarište. Rat u Ukrajini odrazio se i na odnose u Bosni i Hercegovini. Pregovori o izbornoj reformi pali su u drugi plan, no i iz Washingtona i Bruxellesa dolaze signali da su nužne promjene Izbornog zakona kako bi se održali izbori u listopadu.

Bosna i Hercegovina podržala je Rezoluciju Ujedinjenih naroda kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. No o tom se pitanju nije raspravljalo ni u Predsjedništvu BiH ni u Skupštini BiH, gdje su hrvatski zastupnici predložili davanje potpore tijelima Europske unije u njihovu odgovoru na rusku invaziju. Zastupnici iz Republike Srpske nisu došli na zasjedanje.

– BiH ne bi trebala ispaštati zbog toga što u njoj pojedinac ili grupa, politika ili grupa politika, dio BiH koji se opire ranije utvrđenim politikama, naglasio je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

S drugom dvojicom članova Predsjedništva BiH ne slaže se Milorad Dodik, koji je ovaj put i javno rekao da Hrvati nisu zastupljeni u tom tijelu.

– Ako zemlja hoće funkcionirati, onda se mora to poštivati. Dragan Čović ima autonomno pravo određivati svoje politike i meni to nije nepoznato, da je politika Hrvata ovdje kao što je Hrvatska integrirana u EU. To se prati, to nije sporno, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

I dok jedni smatraju da će rat u Ukrajini zaustaviti izbornu reformu i europski put Bosne i Hercegovine, drugi vjeruju da će upravo globalna kriza potaknuti međunarodnu zajednicu na odlučniju akciju.

– Doći će do jačeg angažmana u političkom i diplomatskom smislu. U vojnom smislu na nekakvoj simboličkoj razini gdje će jednostavno ove započete procese privesti kraju, da im se ne bi dogodila situacija, da dođemo u izborni ciklus s neriješenim izbornim zakonodavstvom i s rastakanjem središnje države od strane Republike Srpske. A s druge strane da imaju jedan globalni problem, kao što je rat u Ukrajini, istaknuo je Dražen Barbarić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru.

U prilog toj tvrdnji ide i jučerašnja izjava posebnog američkog izaslanika za zapadni Balkan Gabriela Escobara da je u tijeku pokušaj izborne i ograničene ustavne reforme kojom će se omogućiti Bosni i Hercegovini da jednog dana postane članicom Europske unije. Na potezu su domaći političari.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Hoće li WHO ukinuti izvanredno stanje zbog covida? Poznato i kada pada odluka

Objavljeno

-

By

Međunarodni odbor stručnjaka počeo je u petak raspravu o ukidanju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu zbog covida-19, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trebala bi svoju odluku objaviti najranije u ponedjeljak, rekli su izvori iz tog tijela sa sjedištem u Ženevi.

Na početku sastanka, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus istaknuo je da je u proteklih osam tjedana zabilježeno više od 170.000 smrtnih slučajeva.

“Stvarni broj je sigurno puno veći”, rekao je, dodajući da se situacija u Kini pogoršava.

“Ukidanje ograničenja u Kini dovelo je do naglog porasta smrtnih slučajeva u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Prošlog je tjedna WHO-u prijavljeno gotovo 40.000 smrtnih slučajeva, više od polovice njih iz Kine.”

Odbor, čija bi rasprava trebala završiti najranije u petak navečer, treba potom izvijestiti Tedrosa o svojim zaključcima, ostavljajući mu da donese odluku za ili protiv ukidanja trenutnog izvanrednog stanja.

Već ranije ovog tjedna, Tedros je izrazio zabrinutost zbog stalnog povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s covidom.

Proglašenje izvanrednog stanja najviši je stupanj uzbune koji WHO može proglasiti. To čini u slučaju prijetnji kako bi vlade i javnost bili upozoreni i mogli se pripremiti.

Ni proglašenje niti ukidanje izvanrednog stanja nema neposredne posljedice. Svaka država sama odlučuje o upravljanju krizom.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO danas objavio novi popis: “U slučaju nuklearnog napada pripremite ove lijekove”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je izdala publikaciju koja donosi ažurirani popis lijekova čije zalihe trebaju biti spremne u slučaju nuklearne opasnosti i izloženosti radijaciji. Zalihe bi trebale uključivati lijekove koji sprječavaju ili smanjuju izloženost zračenju, ali i one koji olakšavaju zdravstvene tegobe nakon što je osoba već bila izložena radijaciji. 

“U hitnim slučajevima zračenja ljudi mogu biti izloženi zračenju u dozama koje se kreću od zanemarivih do po život opasnih. Vlade moraju omogućiti hitno liječenje onima kojima je potrebno”, rekla je dr. Maria Neira, vršiteljica dužnosti pomoćnice glavnog direktora WHO-a.

“Ključno je da su vlade spremne zaštititi zdravlje stanovništva i odmah reagirati u hitnim slučajevima. To uključuje spremanje zaliha lijekova koji će spasiti živote i koji će smanjiti rizike i liječiti posljedice zračenja”, dodala je Neira. Ova publikacija zamjenjuje izvješće WHO-a iz 2007. o razvoju nacionalnih zaliha za hitne slučajeve radijacije i sadrži ažurirane informacije na temelju istraživanja u posljednjem desetljeću. 

Ključno je smanjenje unosa i izbacivanje radionuklida iz tijela

Na popisu se nalaze lijekovi koji mogu spriječiti ili smanjiti unos radionuklida, odnosno povećati eliminaciju radionuklida iz ljudskog tijela. Također, u publikaciji se analiziraju glavni elementi koji su potrebni za razvoj, održavanje i upravljanje nacionalnim zalihama specifičnih medicinskih potrepština koje će biti potrebne u slučaju nuklearnog napada. 

Tipični lijekovi koji bi trebali biti korišteni u slučajevima izloženosti radioaktivnom zračenju su: 

– stabilni jod, koji se primjenjuje kako bi se spriječilo ili smanjilo izlaganje štitnjače radioaktivnom jodu
– berlinsko modrilo za uklanjanje radioaktivnog cezija iz tijela
– cinkov ili kalcijev dietilentriamin penta-acetat (DTPA) koji se koristi za tretiranje unutarnje kontaminacije transuranijskim radionuklidima
– citokini koji se koriste za ublažavanje oštećenja koštane srži, u slučaju akutnog radijacijskog sindroma (ARS)
– ostali lijekovi koji se koriste za liječenje povraćanja, proljeva i infekcija.

“Važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju”

WHO kao vodeća međunarodna organizacija u javnom zdravstvu s ovlastima i odgovornošću za pomoć u hitnim zdravstvenim slučajevima daje savjete i smjernice zemljama o javnozdravstvenoj spremnosti i odgovoru na hitne slučajeve radijacije. WHO se obvezuje da će u hitnim zdravstvenim slučajevima pomoći u nabavi ili dijeljenju medicinskih potrepština među zemljama.

“Ovaj ažurirani popis kritičnih lijekova bit će ključni alat za pripravnost i spremnost naših partnere da identificiraju, nabave, skladište i pravodobno isporuče učinkovit lijek onima koji su izloženi riziku ili takvom događaju”, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor WHO-ovog Programa za hitne zdravstvene situacije.

S obzirom na to da izloženost visokim razinama zračenja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti, važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju na takav događaj. Za adekvatan odgovor je ključna koordinacija lokalnih, nacionalnih i međunarodnih tijela. 

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve smo bliže planetarnoj kataklizmi: Sat sudnjeg dana nikad bliže ponoći

Objavljeno

-

By

Devedeset je sekunda do ponoći, što znači da čovječanstvo nije nikad bilo bliže planetarnoj kataklizmi, obznanila je u utorak skupina znanstvenika koji prate “Sat sudnjeg dana” koji ne odbrojava vrijeme, već upozorava na opasnost od nuklearnih, ekoloških i tehnoloških prijetnja.

“Bilten nuklearnih znanstvenika”, neprofitna organizacija koja od 1947. vodi taj simboličan projekt, obznanila je na tiskovnoj konferenciji u Washingtonu svoj novi sat koji mjeri blizinu svjetske katastrofe.

Kazaljke sata pomaknute su za 10 sekunda i sada su na 90 sekunda do ponoći, sve bliže neminovnoj kataklizmi koja, nadaju se stručnjaci, nikad neće nastupiti.

Godine 2020. sat je postavljen na 100 sekunda do ponoći, što je tada bio rekord od njegova nastanka.

“Pomičemo sat i najbliži je ponoći nego ikad”, rekli su znanstvenici kada su objavili sat, dodajući da su takvu odluku donijeli zbog “sve veće opasnosti od rata u Ukrajini”, ali “ne samo” zbog toga.

U početku, nakon Drugog svjetskog rata, kazaljke sata su pokazivale sedam minuta do ponoći. Godine 1991., na kraju Hladnog rata, vraćene su na 17 minuta do ponoći. U 1953. te u 2018. i 2019. pokazivale su dvije minute do ponoći.

Bilten nuklearnih znanstvenika osnovao je 1945. Albert Einstein i stručnjaci koji su radili na projektu “Manhattan” koji je proizveo prvu atomsku bombu. Skupina svake godine objavljuje novi sat prilagođavajući kazaljke u skladu s događanjima u svijetu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu