Connect with us

Svijet

Zelenskij: NATO je Rusiji dao zeleno svjetlo za daljnje bombardiranje Ukrajine

Objavljeno

-

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij osudio je zapadne čelnike jer su u više navrata odbacivali uvođenje zone zabranjenog letenja iznad njegove zemlje.

Govoreći tijekom televizijskog obraćanja ukrajinskom narodu, Volodimir Zelenski je rekao da su zapadni čelnici znali da će se ruska agresija na zemlju vjerojatno povećati i optužio ih da su Vladimiru Putinu dali dozvolu za nastavak bombardiranja gradova i sela.

“NATO je namjerno odlučio ne zatvoriti nebo nad Ukrajinom”

“Mislimo da su NATO zemlje stvorile narativ da će zatvaranje neba nad Ukrajinom Rusiju isprovocirati na agresiju prema njima. To je samohipnoza onih koji su slabi i nesigurni unatoč oružju koje imaju a koje je puno jače od našega”, rekao je.

“Znajući da su novi napadi i žrtve neizbježni, NATO je namjerno odlučio ne zatvoriti nebo nad Ukrajinom”, rekao je u video obraćanju iz svog ureda u Kijevu.

“NATO je dao zeleno svijetlo za daljnja bombardiranja ukrajinskih gradova i sela”

“Danas je vodstvo saveza dalo zeleno svjetlo za daljnje bombardiranje ukrajinskih gradova i sela, odbijajući napraviti zonu zabrane letova.”

Zapadni čelnici odbacili su uvođenje zone zabranjenog letenja otkako je počela ruska invazija, tvrdeći da bi to zahtijevalo NATO-ovi avoni pucaju na ruske, što bi potencijalno moglo izazvati širi sukob.

Zelenskij je NATO-ov samit u kojem je donesena odluka koju kritizira opisao kao “slab samit, konfuzan samit, samit koji pokazuje da ne smatraju svi borbu za slobodu europskim ciljem broj jedan”. 

“Svi koji od danas umru u Ukrajini, umrijet će i zbog NATO-va nejedinstva”

Potom se osvrnuo na stanje u Ukrajini.

“Već devet dana gledamo žestoki rat – uništavanje naših gradova, granatiranje naših ljudi, naše djece, stambene četvrti, crkve, škole, uništavanje sveg što omogućuje normalan život, ljudski život”, rekao je Zelenskij.

Ukrajinski predsjednik upitao je o čemu su članice NATO-a razmišljale tijekom svog sastanka: “Svi ljudi koji će umrijeti od ovog dana umrijet će i zbog vas, zbog vaše slabosti, zbog vašeg nejedinstva.”

Nekim članicama NATO-a izrazio je zahvalnost

Zelenskij je, međutim, izrazio zahvalnost zemljama NATO-a koje su pokazale podršku Ukrajini: “Zahvalan sam i prijateljima naše zemlje. Mnogo je zemalja koje su naši prijatelji u NATO-u, većina naših partnera, većina naših moćnih partnera, oni koji pomažu našoj zemlji unatoč ovim odlukama.”

Predsjednik Ukrajine je rekao da je unatoč nedostatku zabrane leta siguran da će Ukrajina pobijediti u ratu: “Od prvog dana invazije siguran sam u pobjedu. I da se ne osjećamo sami, nastavit ćemo se boriti, branit ćemo se, našu državu, mi ćemo svoju zemlju osloboditi.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europu čeka nova kriza s hranom? “Očekujte kaos”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Vremenski fenomeni El Niño i La Niña utjecali su na proizvodnju soje u Latinskoj Americi, invazija na Ukrajinu je utjecala na njihovu proizvodnju, Indonezija je zabranila isporuke palminog ulja u Europu, a Sredozemno područje sve više nalikuje pustinji.

Bloomberg navodi da se tijekom dva dana u središtu Bruxellesa prije dva mjeseca, oko 60 dužnosnika Europske unije i vlade, stručnjaka za sigurnost hrane, predstavnika industrije i nekoliko novinara okupilo kako bi se suočili s mogućnošću sveobuhvatne prehrambene krize.

Istovremeno, nekoliko ulica dalje farmeri su nastavljali sa svojim prosvjedima protiv politika EU-a.

“Očekujte kaos”, upozorio je Piotr Magnuszewski, modelar sustava i dizajner igara koji je radio s Ujedinjenim narodima.

Posljedice niza šokova

U četiri godine višestruki su šokovi uzdrmali način uzgoja, distribucije i konzumiranja hrane, piše Bloomberg. Pandemija koronavirusa, ruska invazija na Ukrajinu i prekidi na ključnim pomorskim rutama poremetili su opskrbne lance i doveli do skoka cijena. Nestalno i ekstremno vrijeme redovito ometa poljoprivredu.

U tom kontekstu, dužnosnici se više ne pitaju kada bi mogla nastupiti kriza s hranom, već s koliko kriza se mogu nositi odjednom.

Stres-test

Testiranje otpornosti na stres uobičajena je pojava u bankarskoj industriji od financijske krize. U Europi su takve vježbe i testovi rijetkost, posebice oni koji su usmjereni na hranu, navodi Magnuszewski, znanstveni direktor Centra za sistemska rješenja u Wroclawu u Poljskoj.

Naizgled, Europa je u zavidnoj poziciji. Ona je jedan od najvećih svjetskih dobavljača prehrambenih proizvoda od žitarica i mliječnih proizvoda do svinjetine i maslinovog ulja, s nekim od najnižih razina nesigurnosti hrane.

U prosjeku je samo 14% potrošnje kućanstva otišlo na hranu 2021., u usporedbi s nekih 60% u Nigeriji i 40% u Egiptu. Globalni indeks sigurnosti hrane redovito rangira europske zemlje kao najsigurnije na svijetu.

“Živimo u krizi posljednje tri godine”

Ali postoje ranjivosti. Vremenski i klimatski događaji redovito pogađaju poljoprivrednike, što je Europu 2022. koštalo više od 50 milijarde eura. Troškovi gnojiva i energije potrebnih za uzgoj usjeva i održavanje staklenika u radu naglo su porasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Stvari bi se mogle dodatno zakomplicirati 2025. Ova spomenuta simulacija, odnosno vježba ratnih igara za scenarij prehrambene krize koju su započeli dužnosnici u Bruxellesu, prikazala je uznemirujuće scene – od pljačkanja trgovina do nereda koje je policija morala obuzdavati.

Sudionici su izdvojili druge teme za buduće vježbe, od sigurnosti hrane i bioterorizma do suzbijanja dezinformacija i pripreme za bolesti koje prenose životinje, piše BNN Bloomberg.

“Istina, malo je vlada u Europi spremno za upravljanje budućim prehrambenim krizama”, navodi Chris Hegadorn, umirovljeni američki diplomat koji je organizirao radionicu.

“Živimo u krizi posljednje tri godine”, dodao je on, navodeći da treba još puno toga učiniti. “Krize će samo dolaziti sve brže i teže.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Superćelijske oluje očekuju se i ovog ljeta u susjedstvu: “Stvari ne izgledaju dobro iz jednog razloga”

Objavljeno

-

By

Superćelijske oluje koje su prošle godine pogodile Hrvatsku u više navrata, a sredinom srpnja napravile i velike štete u Zagrebu, očekuju se ponovno ove godine u Srbiji, najavio je srpski meteorolog Ivan Ristić koji je i prošle godine prognozirao oluju koja je pogodila Srbiju. One bi se i ove godine mogle dogoditi u srpnju, no kada se točno može očekivati jak vjetar koji može uzrokovati velike štete, znat će se tek krajem lipnja.

“Temperature mora i oceana treba pratiti jer one određuju hoće li biti superćelijskih oluja. Primjerice, ako krajem lipnja idemo na Jadran ili Egejsko more i u vodu ulazimo polako, bez stresa i potrebe za zagrijavanjem, a ako je temperatura morske vode već 25-26 stupnjeva, velike su šanse da tijekom srpnja bude superćelijskih oluja”, kazao je Ristić, piše Kurir.rs, a prenosi Večernji.

“Krajem proljeća i početkom ljeta znat ćemo otprilike kako stvari stoje, ali za sada ne izgledaju dobro jer je more toplo. Ove godine nije previše zahladilo, a Atlantski ocean sada bilježi najveću temperaturu ikada. Izvor Golfske struje, u blizini afričke obale, najtopliji je ikad, a to dodatno povećava opasnosti koje se mogu dogoditi tijekom ljeta”, dodao je.

Ristić je pojasnio kako superćelijske oluje karakteriziraju dugotrajni rotirajući olujni oblaci čiji se promjeri kreću između 20 i 50 kilometara. Prošle godine na području Balkana postojali su savršeni uvjeti koji su uzrokovali superćelijske oluje, a to je vrlo topao i nestabilan zrak pun vodene pare.

“U Sloveniji se 13. srpnja razvilo nevrijeme koje je trajalo više od 12 sati i zahvatilo pet zemalja, uključujući Srbiju. Prešao je između 1200 i 1500 kilometara. Prošlogodišnja oluja je jedna od najduže praćenih u Europi. Naime, formirala se u jugozapadnoj Sloveniji, nastavila se kretati kroz istočnu i sjeveroistočnu Hrvatsku, kroz južnu Mađarsku, sjevernu Srbiju i kroz južnu Rumunjsku, da bi se konačno razdvojila u zapadnom Crnom moru”, objasnio je.

 
Nastavi čitati

Svijet

POLARNI VRTLOG POTPUNO PROMIJENIO SMJER! / Evo kako će utjecati na vrijeme u narednim mjesecima…

Objavljeno

-

By

Unsplash

Velika struja cirkulirajućeg zraka nazvana arktički polarni vrtlog potpuno je promijenila smjer i sada se vrti ‘unatrag’. Uz vjetrove koji sada pušu na istok, znanstvenici pokušavaju predvidjeti kakav bi to učinak mogao imati na vremenske sustave u nadolazećim mjesecima.

Prije nego počnete zamišljati iznenadni kolaps vremenskih sustava našeg planeta, ovi preokreti nisu toliko neobični. Iako je snaga obrnutih vjetrova privukla pozornost, ovo nije prvi preokret ove godine, piše Science Alert.

Tijekom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi cirkulirajući vjetrovi vrtloga usporavaju i počinju se okretati prema istoku (u smjeru kazaljke na satu oko Arktika). Međutim, preokreti sa zapada na istok tijekom zimskih mjeseci mogu imati značajne utjecaje, a malo ih je tako dramatičnih kao onaj koji smo vidjeli u ožujku 2024. Među prvih je šest najjačih preokreta od 1979., kaže za Spaceweather.com klimatska znanstvenica Amy Butler.

Kao što je opisala klimatska znanstvenica NOAA-a Rebecca Lindsey, stratosferski događaji ove zime bili su sve samo ne tipični, pružajući “dosta drame” da zaokupe istraživače dok se zrak ne vrati u zapadnu cirkulaciju u sljedećim tjednima.

Polarni vrtlog nalazi se u stratosferi, koja počinje na oko 6 – 20 kilometara iznad površine planeta i doseže otprilike 50 kilometara iznad tla. Dok je većina vremenskih prilika koje doživljavamo karakteristika troposfere ispod nje, ekstremni stratosferski vjetrovi koji pušu brzinom i do 250 km/h drže džep hladnog zraka zarobljenim iznad Sjevernog pola.

Ipak, ponekad atmosferski valovi koji se nazivaju Rossbyjevi valovi guraju prema gore i oslabljuju polarni vrtlog, uzrokujući izlijevanje dijela tog hladnog zraka. Ovo je poznato kao događaj iznenadnog stratosferskog zagrijavanja, a to se dogodilo i ovdje i može dovesti do hladnoće na tlu. Ali – ne uvijek.

Još je rano, u smislu analize posljedica ovog posljednjeg preokreta polarnog vrtloga, ali znanstvenici su već uočili porast razine ozona iznad Arktika. To se događa jer slabiji polarni vrtlog uzrokuje da više ozona teče prema polovima i tamo ostaje, a to je najveći zabilježeni skok ozona na Arktiku za ožujak.

Razine ozona trebale bi se vratiti u normalu kako se polarni vrtlog vraća u svoju uobičajenu vrtnju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, i – barem do sada – nije došlo ni do kakvih velikih promjena vremena. Čini se da jedan od najznačajnijih preokreta polarnog vrtloga u povijesti nije imalo mnogo utjecaja na vremenske prilike.

Ovdje ipak postoji dugoročni pogled na stvari: Kako planet postaje topliji, nije jasno kako bi se polarni vrtlog mogao početi mijenjati.

Sve, od El Niña do pokrivenosti morskim ledom, igra ulogu, a stručnjaci će pažljivo pratiti polarni vrtlog – i sve veće preokrete – u godinama koje dolaze.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu