Svijet
Velika analiza BBC-ja: Kakva je opasnost od nuklearnog oružja?
Ruski predsjednik Putin u nedjelju je naredio vojsci da “snage za odvraćanje” – koje uključuju i rusko nuklearno naoružanje – podignu u “poseban stupanj borbene spremnosti.” Ali što to točno znači?
Po zapadnjačkim analitičarima, odgovor na to pitanje je teško dati. Britanski dužnosnici kažu da se formulacija koju je Putin upotrijebio ne uklapa u njima poznate stupnjeve uzbune koje Rusija koristi za svoj nuklearni arsenal, piše BBC.
Neki misle da je Putin naredio podizanje stupnja s najniže razine, koja se nazive “konstantna”, na sljedeći stupanj, koji se naziva “povišena” (a iznad koje slijede još “vojna opasnost” i “potpuna”) – ali to nije sasvim sigurno. Ono što se zna jest da svaka sljedeća razina predstavlja viši stupanj spremnosti da se takva oružja upotrijebe.
Mnogi su interpretirali njegovu naredbu više kao poruku za javnost nego kao znak spremnosti da se doista upotrijebe takva oružja – za što Putin dobro zna da bi dovelo do odmazde sa zapada. Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je kako smatra da je Putinova objava bila prvenstveno “retorička.”
Međutim, to ne znači da ne postoji nikakav rizik da do toga dođe, i za očekivati je da će se mnogi pobliže pratiti razvoj situacije s nuklearnim oružjem.
Je li to novo upozorenje?
Prošli tjedan, Putin je na još više uvijen način poslao poruku drugim zemljama da ako se umiješaju u ruske planove da im prijete posljedice “kakve nikad nisu vidjele”. Većina analitičara je to protumačila kao upozorenje NATO savezu kojim je Putin poručio da se ne miješa izravno u Ukrajinu.
NATO je uvijek jasno davao do znanja da to neće učiniti, upravo uazo što savez zna da bi time ušli u direktan sukob s Rusijom koji bi onda mogao ekslairati i dovesti do nuklearnog rata. Ali poruka koju je Putin poslao u nedjelju bila je puno direktnija i javna.
Čemu novo upozorenje?
Putin je rekao da je njegov potez odgovor na “agresivne izjave”. U ponedjeljak, službeni Kremlj je objasnio da se to odnosi na izjave zapadnjačkih dužnosnika, uključujući i britansku ministricu vanjskih poslova, Liz Truss, u kojima su se spominjao potencijalan sukob s NATO savezom. Zapadnjački dužnosnici također vjeruju da je najnovije upozorenje došlo jednostavno zato što se Putin možda preračunao u slučaju Ukrajine.
Postoji mogućnost da je podcijenio na koliko jak otpor će naići na bojištu Ukrajine. A podcijenio je i spremnost Zapada da se ujedini i zajednički stane iza vrlo čvrstog odgovora u obliku sankcija. Zbog toga je prisiljen posegnuti za novim opcijama, a jedna od njih su i prijetnje.
“To je znak bijesa, frustracije, i razočaranja”, jedan nedavno umirovljeni britanski general rekao je BBC-jevom novinaru Gordonu Coreri.
Američka veleposlanica u UN-u, Linda Thomas-Greenfield, sugerirala je da ovakav jezik treba gledati kao dio Putinovog pokušaja da opravda rat u Ukrajini inzistiranjem kako nije on taj koji vrši agresiju – on je zapravo ugrožen i pokušava se obraniti.
Iz takve perspektive, podizanje nuklearne uzbune je način da se ovakva poruka naglasi za rusku javnost. Drugi način čitanja njegove izjave jest da je Putin zabrinut zbog zapadnjačkih planova da se pruži vojna pomoć Ukrajincima, te im želi poručiti da se previše ne miješaju.
Još jedno tumačenje je da je zabrinut zbog sankcija – koje je spomenuo u svojoj objavi – jer su one zamišljene da dovedu do nemira i svrgavanje vlade. Ali općenito poruka koju je poslao čini se da se svodi na upozorenje NATO savezu da ako se isti izravno uključi u sukob stvari bi mogle eskalirati.
Kolika je opasnost?
Čak i ako je Putinova prijetnja zamišljena samo kao upozorenje – a ne stvarna želja da se takva oružja upotrijebe – uvijek postoji opasnost od krive procjene, ako jedna strana krivo protumači drugu ili ako stvari izmaknu kontroli.
Jedan od razloga za zabrinutost je to što se čini da je Putin ostao izoliran i da je izgubio kontakt sa stvarnošću, jer mu bliski suradnici nisu voljni reći istinu. Neki analitičari strahuju da je Putinova moć rasuđivanja postala nepouzdana. Drugi se pak nadaju da kad bi Putin i otišao predaleko drugi nižerangirani dužnosnici bi vjerojatno odbili poslušnost i ne bi izvršili njegove naredbe. Stoga iako je opasnost od nuklearnog sukoba možda malo povišena, ona je još uvijek niska.
Kako je Zapad odgovorio?
Zapadnjačke vlade su zasad pomno pazile da ne eskaliraju situaciju niti svojim riječima niti svojim djelima. Američka vojska također ima stupnjeve pripravnosti koji se zove Defcon – a glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, u ponedjeljak je rekla kako “nema razloga” da se razina nuklearne uzbune u ovom trenutku mijenja.
Velika Britanija ima podmornice opremljene nuklearnim oružjem koje se nalaze negdje na pučini, i nije baš izgledno da bi britanski dužnosnici nešto javno rekli o tome. Čini se da je cilj zapadnjačkih dužnosnika tretirati rusku izjavu samo kao šepurenje i ne podizati tenzije uzimajući ih preozbiljno, ili poduzimajući bilo kakve postupke koji bi mogli isprovocirati ruski odgovor.
Ovo trenutno nije nuklearna kriza, i to nikako ne smije postati, kažu zapadnjački dužnosnici.
Hoće li zapad znati što Rusija radi?
Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je BBC-ju da još nije uočena nikakva promjena u realnom stanju pripravnosti ruskog nuklearnog arsenala. A izvori iz obavještajnih službi potvrđuju da će se to pomno motriti.
Za vrijeme Hladnog rata, Zapad je izgradio ogroman obavještajni aparat kojemu je cilj bio nadzor nuklearnog naoružanja pod kontrolom Moskve. Pomno se analiziralo satelite, prisluškivane komunikacije, i druge izvore, kako bi se uočili znakovi koji ukazuju na promjene ponašanja – npr. pripremu naoružanja ili posade za opremanje bombardere – koje bi dovoljno rano pružile znak za uzbunu.
Većina tih sustava je još uvijek u funkciji i Zapad će sada nastaviti motriti rusku aktivnost kako bi na vrijeme uočili bilo kakvu promjenu u ponašanju. Ali zasad nije bilo nikakvih znakova koji bi ukazali na bilo kakvu promjenu, piše BBC.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
