Svijet
Velika analiza BBC-ja: Kakva je opasnost od nuklearnog oružja?
Ruski predsjednik Putin u nedjelju je naredio vojsci da “snage za odvraćanje” – koje uključuju i rusko nuklearno naoružanje – podignu u “poseban stupanj borbene spremnosti.” Ali što to točno znači?
Po zapadnjačkim analitičarima, odgovor na to pitanje je teško dati. Britanski dužnosnici kažu da se formulacija koju je Putin upotrijebio ne uklapa u njima poznate stupnjeve uzbune koje Rusija koristi za svoj nuklearni arsenal, piše BBC.
Neki misle da je Putin naredio podizanje stupnja s najniže razine, koja se nazive “konstantna”, na sljedeći stupanj, koji se naziva “povišena” (a iznad koje slijede još “vojna opasnost” i “potpuna”) – ali to nije sasvim sigurno. Ono što se zna jest da svaka sljedeća razina predstavlja viši stupanj spremnosti da se takva oružja upotrijebe.
Mnogi su interpretirali njegovu naredbu više kao poruku za javnost nego kao znak spremnosti da se doista upotrijebe takva oružja – za što Putin dobro zna da bi dovelo do odmazde sa zapada. Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je kako smatra da je Putinova objava bila prvenstveno “retorička.”
Međutim, to ne znači da ne postoji nikakav rizik da do toga dođe, i za očekivati je da će se mnogi pobliže pratiti razvoj situacije s nuklearnim oružjem.
Je li to novo upozorenje?
Prošli tjedan, Putin je na još više uvijen način poslao poruku drugim zemljama da ako se umiješaju u ruske planove da im prijete posljedice “kakve nikad nisu vidjele”. Većina analitičara je to protumačila kao upozorenje NATO savezu kojim je Putin poručio da se ne miješa izravno u Ukrajinu.
NATO je uvijek jasno davao do znanja da to neće učiniti, upravo uazo što savez zna da bi time ušli u direktan sukob s Rusijom koji bi onda mogao ekslairati i dovesti do nuklearnog rata. Ali poruka koju je Putin poslao u nedjelju bila je puno direktnija i javna.
Čemu novo upozorenje?
Putin je rekao da je njegov potez odgovor na “agresivne izjave”. U ponedjeljak, službeni Kremlj je objasnio da se to odnosi na izjave zapadnjačkih dužnosnika, uključujući i britansku ministricu vanjskih poslova, Liz Truss, u kojima su se spominjao potencijalan sukob s NATO savezom. Zapadnjački dužnosnici također vjeruju da je najnovije upozorenje došlo jednostavno zato što se Putin možda preračunao u slučaju Ukrajine.
Postoji mogućnost da je podcijenio na koliko jak otpor će naići na bojištu Ukrajine. A podcijenio je i spremnost Zapada da se ujedini i zajednički stane iza vrlo čvrstog odgovora u obliku sankcija. Zbog toga je prisiljen posegnuti za novim opcijama, a jedna od njih su i prijetnje.
“To je znak bijesa, frustracije, i razočaranja”, jedan nedavno umirovljeni britanski general rekao je BBC-jevom novinaru Gordonu Coreri.
Američka veleposlanica u UN-u, Linda Thomas-Greenfield, sugerirala je da ovakav jezik treba gledati kao dio Putinovog pokušaja da opravda rat u Ukrajini inzistiranjem kako nije on taj koji vrši agresiju – on je zapravo ugrožen i pokušava se obraniti.
Iz takve perspektive, podizanje nuklearne uzbune je način da se ovakva poruka naglasi za rusku javnost. Drugi način čitanja njegove izjave jest da je Putin zabrinut zbog zapadnjačkih planova da se pruži vojna pomoć Ukrajincima, te im želi poručiti da se previše ne miješaju.
Još jedno tumačenje je da je zabrinut zbog sankcija – koje je spomenuo u svojoj objavi – jer su one zamišljene da dovedu do nemira i svrgavanje vlade. Ali općenito poruka koju je poslao čini se da se svodi na upozorenje NATO savezu da ako se isti izravno uključi u sukob stvari bi mogle eskalirati.
Kolika je opasnost?
Čak i ako je Putinova prijetnja zamišljena samo kao upozorenje – a ne stvarna želja da se takva oružja upotrijebe – uvijek postoji opasnost od krive procjene, ako jedna strana krivo protumači drugu ili ako stvari izmaknu kontroli.
Jedan od razloga za zabrinutost je to što se čini da je Putin ostao izoliran i da je izgubio kontakt sa stvarnošću, jer mu bliski suradnici nisu voljni reći istinu. Neki analitičari strahuju da je Putinova moć rasuđivanja postala nepouzdana. Drugi se pak nadaju da kad bi Putin i otišao predaleko drugi nižerangirani dužnosnici bi vjerojatno odbili poslušnost i ne bi izvršili njegove naredbe. Stoga iako je opasnost od nuklearnog sukoba možda malo povišena, ona je još uvijek niska.
Kako je Zapad odgovorio?
Zapadnjačke vlade su zasad pomno pazile da ne eskaliraju situaciju niti svojim riječima niti svojim djelima. Američka vojska također ima stupnjeve pripravnosti koji se zove Defcon – a glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, u ponedjeljak je rekla kako “nema razloga” da se razina nuklearne uzbune u ovom trenutku mijenja.
Velika Britanija ima podmornice opremljene nuklearnim oružjem koje se nalaze negdje na pučini, i nije baš izgledno da bi britanski dužnosnici nešto javno rekli o tome. Čini se da je cilj zapadnjačkih dužnosnika tretirati rusku izjavu samo kao šepurenje i ne podizati tenzije uzimajući ih preozbiljno, ili poduzimajući bilo kakve postupke koji bi mogli isprovocirati ruski odgovor.
Ovo trenutno nije nuklearna kriza, i to nikako ne smije postati, kažu zapadnjački dužnosnici.
Hoće li zapad znati što Rusija radi?
Britanski ministar obrane, Ben Wallace, rekao je BBC-ju da još nije uočena nikakva promjena u realnom stanju pripravnosti ruskog nuklearnog arsenala. A izvori iz obavještajnih službi potvrđuju da će se to pomno motriti.
Za vrijeme Hladnog rata, Zapad je izgradio ogroman obavještajni aparat kojemu je cilj bio nadzor nuklearnog naoružanja pod kontrolom Moskve. Pomno se analiziralo satelite, prisluškivane komunikacije, i druge izvore, kako bi se uočili znakovi koji ukazuju na promjene ponašanja – npr. pripremu naoružanja ili posade za opremanje bombardere – koje bi dovoljno rano pružile znak za uzbunu.
Većina tih sustava je još uvijek u funkciji i Zapad će sada nastaviti motriti rusku aktivnost kako bi na vrijeme uočili bilo kakvu promjenu u ponašanju. Ali zasad nije bilo nikakvih znakova koji bi ukazali na bilo kakvu promjenu, piše BBC.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti