Hrvatska
Koliko nam je ljudi umrlo s koronom, a koliko od korone? Objavljeni podaci

Iz Ministarstva zdravstva Indexu su poslali tablicu iz koje je vidljivo koliko je, prema novoj metodologiji, u zadnjih mjesec dana u Hrvatskoj ljudi preminulo s covidom, a koliko od covida.
Naime, u zadnjih mjesec dana počela se koristiti nova metodologija kojom se utvrđuje koji je od dnevno preminulih pacijenata zaraženih koronavirusom preminuo od direktne posljedice zaraze, a koji je preminuo iz drugih razloga, ali je u isto vrijeme bio zaražen koronavirusom.
Iz tablice je očito da je u zadnjih mjesec dana znatno više preminulih od covida nego onih koji su preminuli s covidom. Konkretno, od 10. siječnja do 8. veljače 1081 osoba je preminulo od covida, a njih 386 s covidom.

Što kažu u Ministarstvu zdravstva?
Pojavom omikrona udio osoba preminulih s covida iznosi 25%, odnosno daleko više od udjela koji je bio zabilježen tijekom 2020. i 2021. godine, čime je nužna podjela smrtnih ishoda na smrti sa covidom i smrti od covida, navode u Ministarstvu zdravstva.
Podatak o broju preminulih u bolnicama u posljednjih 24 sata sa covidom-19 i dalje je potrebno prikazivati radi cjelovite slike utjecaja pandemije na bolnički sustav, ali ne kao pokazatelja smrtnosti od covida, dodaju iz Ministarstva.
To znači da pojavom omikrona ubrajanje ovih smrtnih ishoda u ukupnu covid smrtnost dovodi do neopravdanog odstupanja i iskrivljavanja podataka o smrtnosti od covida, kažu u Beroševom ministarstvu.
“Računica nije tako jednostavna”
Smrtnost tijekom epidemiološkog razdoblja nije tako jednostavna računica da bi se na osnovu jednog parametra vjerno prikazala na rang listi preminulih u Europi ili svijetu. Moramo biti svjesni šireg konteksta i određenih činjenica koje variraju od države do države, navode u ministarstvu, pa dodaju da u Hrvatskoj imamo niz pokazatelja koji uzročno-posljedično utječu na smrtnost naših građana.
Niska procijepljenost
Imamo nisku procijepljenost unatoč tome što je cijepljenje dokazano najefikasnija mjera protiv hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrtnih ishoda naših građana. Od zemalja EU samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manje je osoba završilo primarno cijepljenje nego u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva zdravstva.
Starija populacija
Zemlja smo koja ima staru populaciju te smo sedmi po redu od 35 zemalja Europe po udjelu starijih od 65 godina – odnosno oko 20% stanovništva starije je od 65 godina, navode.
Nezdrave životne navike, viša smrtnost i prije epidemije
Imamo visoku prisutnost rizičnih faktora poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola koji dovode do toga da imamo vrlo visoku prisutnost rizika za smrtnost od korone, stoji u priopćenju.
Prisutnost visokog mortaliteta evidentirana je i prije pojave epidemije i to posebice u bolestima koje su ujedno rizični čimbenici teških oblika covida i stoga smrtnosti od covida, navode
Neusklađeno praćenje smrtnosti između zemalja
Rang-ljestvice mortaliteta na razini svake države imale bi smisla tek onda kada bi sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od covida, tvrde u ministarstvu, pa dodaju da i sam ECDC navodi da su podaci o smrtnim ishodima covida, prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj ili tjednoj razini razini, zapravo preliminarni podaci čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja.
Usporediv način prikupljanja podataka o smrtnosti zasniva se na potvrdama o smrti koje imaju međunarodno propisan medicinski dio koji popunjavaju mrtvozornici prema preciznoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, kažu u ministarstvu.
Takve informacije dostupne su samo za godine prije pandemije, primjerice za većinu EU zemalja dostupni su podaci za 2019. godinu uključujući i Hrvatsku, za Njemačku i Dansku dostupni su podaci za 2018., a za Francusku za 2017. godinu, navode u ministarstvu.
“Usporedba smrtnosti među državama nema previše smisla”
Od trenutne smrtnosti, koja ovisi o fazi epidemije, daleko je važnija kumulativna smrtnost od početka epidemije, kažu u Ministarstvu zdravstva, pa dodaju da ttoga usporedba trenutne smrtnosti među različitim državama nema previše smisla.
Po kumulativnoj stopi smrtnosti pojedine zemlje iz okruženja su i u nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka, kažu u ministarstvu
“Evidentna povezanost visoke smrtnosti i niže procijepljenosti stanovništva”
Broj umrlih u odnosu na broj zaraženih je niži od brojnih zemalja u svijetu te je podjednak s letalitetom za cijelu Europu, kažu u ministarstvu, pa dodaju da, kada se u navedeni omjer uključi i razina procijepljenosti, je evidentna je povezanost visokog letaliteta i niže procijepljenog stanovništva.
Ako se promatraju navedena tri parametra, tada možemo zaključiti da zemlje koje imaju nižu procijepljenost i starije stanovništvo poput Bugarske i Hrvatske, imaju višu ukupnu smrtnost, stoji u priopćenju. Sve ostale zemlje EU koje imaju nižu ukupnu smrtnost od Hrvatske imaju ili manji udio starijeg stanovništva ili viši cjepni obuhvat ili oboje, dodaje se.
Zbog velikih razlika u populacijama, sam broj viška smrtnih slučajeva nije usporediv među različitim zemljama, navode.
“Ne zatvaramo oči pred stvarnošću”
Navedenim argumentima ne zatvaramo oči pred realnošću, tvrde u Beroševom ministarstvu, pa dodaju kako je stvar “upravo suprotna”.
“Suočavamo se s ovim trendom, ali znanstveno utemeljenim činjenicama, ne miješajući kruške i jabuke. Vjerujemo da nam je svima cilj svjedočiti što rjeđim smrtnim ishodima, a to jedino možemo postići utemeljenim razgovorom bez politiziranja i parcijalnih zaključaka koje samo idu na štetu našim građanima”, navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva.
Hrvatska
Amerikanci o Hrvatskoj: Sve je maleno, hrana je bizarna, a od zahodske mafije imamo traume

Amerikanci koji dolaze u Europu često se suočavaju s kulturološkim šokovima kad moraju skinuti obuću u gostima ili kad shvate da su naručene porcije nekoliko puta manje nego kod kuće.
Studenti koji s drugog kontinenta dolaze na školovanje u Hrvatsku, sezonski radnici ili oni koji se zaustave u Lijepoj Našoj na proputovanju po svijetu po forumima izražavaju čuđenje ili se smiju razlikama – baš kao što i Europljani to čine u obrnutoj situaciji. Neke od najzanimljivijih reakcija Amerikanaca na našu kulturu mogu se pronaći na forumima i turističkim internetskim stranicama.
“U Hrvatskoj se sve vrti oko hrane i pića. Kad dođem nekome u goste, već s vrata pitaju što ću jesti i piti, a uobičajeno je i donijeti kakvu bocu ili neki jestivi poklon. Kruh se jede uz svako jelo, uključujući i krumpir i tjesteninu, što je također zanimljivo. Jedna od najčešćih rečenica koje čujem za stolom je: ‘Uzmi još malo da se ne baci.’ Čudi me da bacanje hrane ovdje nije zakonom zabranjeno”, piše Liam.
“U Americi ljudi voze kilometrima da bi posjetili lokalni park, a ovdje za to vrijeme završim u drugom gradu ili preko granice”, piše P. B. te dodaje kako se iznenadio kako imamo drukčiji pojam o vremenu. Kako je Europa stari kontinent, ovdje je uobičajeno reći da je novi grad star tek 150 godina, dok je preko oceana takvo mjesto pravi starac, piše punkufer.hr.
“Nevjerojatno je kako je u Europi sve malecko u odnosu na Ameriku. Ulice su uske, auti su maleni, baš kao i kuće. Neki ljudi čak žive u obiteljskim kućama koje su podijeljene između različitih vlasnika! Takvo nešto u SAD-u nije tako često”, navodi forumašica.
Neki su pisali o “bizarnoj” hrani u Hrvatskoj.
“Hrana u Hrvatskoj je ukusna, ali se mogu pronaći jela koja su itekako bizarna. Jela koja se pripremaju od želuca krava i svinja, kobasice od svinjske krvi ili puhovi (mala stvorenja slična vjevericama) koji se mogu jesti u nekim dijelovima zemlje nisu za svakoga”, piše Leon.
Pišu i o našim navikama.
“Super mi je kako Dalmatinci razgovaraju. Tako su glasni i temperamentni da mi je trebalo neko vrijeme da shvatim kako se ne svađaju, nego tako normalno razgovaraju o svakodnevnim stvarima. Slično im je pak da se ne smiju toliko kao Amerikanci niti se ne trude biti jako ljubazni prilikom upoznavanja”, komentira Olivia.
“Grozno je koliko ljudi puše. Na svakom koraku može se osjetiti dim, a ponekad je naći kafić u kojem se može disati nemoguća misija. Vidio sam žene koje guraju dječja kolica s cigaretom u ustima, kao i djecu od 12, 13 godina koja gase opuške po cesti”, užasnut je John.
Amerikance ovdje najviše šokiraju javni WC-i koji se plaćaju, kao i “besplatni zahodi na kojima zaposlenici prodaju toaletni papir” te “izvlače novac od turista u nuždi koji nemaju drugu opciju nego ostaviti novčanice ako nemaju kovanice”.
Neki komentiraju da ih “zahodska mafija” ne čudi jer to nije ugodan posao. U zahodskim pričama na forumima podijelili su svoje traume o ženama koje bez srama odlaze na muške toalete, a neki od njih imali su neugodna iskustva kod prijatelja jer odvod nije radio, piše punkufer.hr.
“Radio sam s ljudima iz raznih dijelova Hrvatske i iznenadilo me koliko postoji razlika na tako maloj geografskoj površini: od toga kako govore do samog karaktera, nevjerojatno je koliko su drukčiji”, piše Lucas.
“Imam osjećaj da se Hrvatima nikamo ne žuri. Kave piju satima na terasama, a kašnjenje je uobičajena praksa. Zaposlenici u pošti i na drugim poslovima toga tipa također imaju usporen tempo”, komentira Emma.
Amerikance šokira kako ljudi u Hrvatskoj paze na modu te koliko je lijepih djevojaka po gradu. No mnoge nisu srdačne poput Amerikanki.
Također, neobično im je kako Hrvati ne ostavljaju velike napojnice. “Moj prvi obrok u Zagrebu bili su ćevapčići u malom restoranu s prijateljem iz Hrvatske. Platio sam, ali nisam ostavio veliku napojnicu jer su me upozorili da u Europi nisu toliko velike kao u Americi. Prijatelj je vidio novčanicu koju sam ostavio na stolu, zgrabio je i tutnuo mi je u džep uz riječi kako je to doista previše”, navodi Amerikanac.
Hrvatska
Policija objavila novo upozorenje građanima: Oprezno, ove podatke nikada nemojte otkrivati

Predstavljajući se kao trgovac kriptovalutama, muškarca je oštetila za više tisuća eura.
Porečka je policija zaprimila prijavu 69-godišnjaka koji je postao žrtva prijevare. Muškarca je putem telefona kontaktirala ženska osoba koja mu se predstavila kao trgovac kriptovalutama.
Navodeći mu da ima sve više novca na kripto računu, dovela ga je u zabludu i zatražila da joj slika karticu banke i osobnu iskaznicu sa obje strane nakon čega ga je telefonski usmjeravala kako da uđe na internet bankarsvo “with key”.
Nakon potvrđene transakcije i uvidom u internet bankarstvo isti je uvidio da je novac skinut sa njegovog računa i uplaćen na račun nepoznate osobe. Muškarac je u događaju oštećen za više tisuća eura.
Policijski službenici utvrđuju okolnosti događaja i tragaju za počiniteljem.
Kako bi se spriječili ovakvi i slični događaji, Policijska uprava istarska savjetuje građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve kaznenih djela.
Podatke o broju bankovne kartice, PIN broju i troznamenkastom CVV broju na poleđini bankovne kartice, kao i svoje osobne podatke, građani ne bi trebali ustupati nepoznatim osobama.
Iz policije podsjećaju da ako vam netko uplaćuje novac, dovoljno je da mu samo date svoj broj računa (IBAN). Nikakve druge podatke ne trebate dostavljati.
O zlouporabi bankovnih kartica građani bi trebali odmah obavijestiti banku koja im je izdala karticu, a u slučaju da su oštećeni kaznenim djelom ili posumnjaju u mogućnost počinjenja kaznenog djela, potrebno je obavijestiti policiju na broj 192.
Hrvatska
Policija upozorava na novu prijevaru na mrežama: Pošalju poruku da vam kući dolazi kovčeg…

Policijski službenici PU varaždinske zaprimili su kaznenu prijavu 56-godišnjakinje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prijevare.
Prema informacijama iz Policijske uprave varaždinske, ona je na društvenim mrežama stupila u kontakt s nepoznatom osobom s kojom je dogovorila da će joj ta osoba na kućnu adresu poslati kovčeg s vrijednosnim papirima i novcem, koji će 56-godišnjakinja pohraniti u sef u banku.
Pošto je navodni kovčeg zadržan na granici, prema međusobnom dogovoru, osoba je u nekoliko navrata uplatila novčani iznos od više tisuća eura. Nakon što ju je nepoznata osoba i dalje tražila da uplati novce, a kovčeg nije primila, 56-godišnjakinja je shvatila da je prevarena.
Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.
“Upozoravamo građane da prevaranti tragaju za žrtvama putem interneta, a sve kako bi ostvarili protupravnu imovinsku korist, koriste razne načine obmane. Zbog toga ponovno skrećemo pozornost građanima na takve oblike prijevara i molimo ih da budu oprezni. Pripazite kome uplaćuju novac, ne nasjedate na priče osoba koje će vam navodno poslati kovčeg s vrijednosnim papirima i novcem, zlatom ili nešto drugo, ako im vi najprije uplatite svotu na njihov račun pod izlikom da su ti novci za troškove dostave ili carine. Ako posumnjate da se radi o prijevari ili nekom drugom protupravnom ponašanju, odmah prijavite policiji na broj 192”, upozorava policija.
-
Hrvatska5 dana prije
UPOZORENJE DHMZ-a: Prema ovim područjima ide grmljavinsko nevrijeme, mogući olujni udari vjetra i tuča!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA S PROMOCIJE 186 MAGISTRICA I MAGISTARA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Vican: “Oduprite se onima koji vam žele ubrizgati osjećaj manje vrijednosti”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
POZIV IZ GRADA: Podnesite svoj prijedlog za dodjelu javnih priznanja za 2023. godinu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
POZIV VJERNICIMA: Uvodni tečaj i susreti ‘Lectio divina’ u Sjemeništu Zmajević u Zadru