Connect with us

Hrvatska

Koliko nam je ljudi umrlo s koronom, a koliko od korone? Objavljeni podaci

Objavljeno

-

Iz Ministarstva zdravstva Indexu su poslali tablicu iz koje je vidljivo koliko je, prema novoj metodologiji, u zadnjih mjesec dana u Hrvatskoj ljudi preminulo s covidom, a koliko od covida.

Naime, u zadnjih mjesec dana počela se koristiti nova metodologija kojom se utvrđuje koji je od dnevno preminulih pacijenata zaraženih koronavirusom preminuo od direktne posljedice zaraze, a koji je preminuo iz drugih razloga, ali je u isto vrijeme bio zaražen koronavirusom.

Iz tablice je očito da je u zadnjih mjesec dana znatno više preminulih od covida nego onih koji su preminuli s covidom. Konkretno, od 10. siječnja do 8. veljače 1081 osoba je preminulo od covida, a njih 386 s covidom.

Što kažu u Ministarstvu zdravstva?

Pojavom omikrona udio osoba preminulih s covida iznosi 25%, odnosno daleko više od udjela koji je bio zabilježen tijekom 2020. i 2021. godine, čime je nužna podjela smrtnih ishoda na smrti sa covidom i smrti od covida, navode u Ministarstvu zdravstva. 

Podatak o broju preminulih u bolnicama u posljednjih 24 sata sa covidom-19 i dalje je potrebno prikazivati radi cjelovite slike utjecaja pandemije na bolnički sustav, ali ne kao pokazatelja smrtnosti od covida, dodaju iz Ministarstva.

To znači da pojavom omikrona ubrajanje ovih smrtnih ishoda u ukupnu covid smrtnost dovodi do neopravdanog odstupanja i iskrivljavanja podataka o smrtnosti od covida, kažu u Beroševom ministarstvu.

“Računica nije tako jednostavna”

Smrtnost tijekom epidemiološkog razdoblja nije tako jednostavna računica da bi se na osnovu jednog parametra vjerno prikazala na rang listi preminulih u Europi ili svijetu. Moramo biti svjesni šireg konteksta i određenih činjenica koje variraju od države do države, navode u ministarstvu, pa dodaju da u Hrvatskoj imamo niz pokazatelja koji uzročno-posljedično utječu na smrtnost naših građana.

Niska procijepljenost

Imamo nisku procijepljenost unatoč tome što je cijepljenje dokazano najefikasnija mjera protiv hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrtnih ishoda naših građana. Od zemalja EU samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manje je osoba završilo primarno cijepljenje nego u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva zdravstva.

Starija populacija

Zemlja smo koja ima staru populaciju te smo sedmi po redu od 35 zemalja Europe po udjelu starijih od 65 godina – odnosno oko 20% stanovništva starije je od 65 godina, navode.

Nezdrave životne navike, viša smrtnost i prije epidemije

Imamo visoku prisutnost rizičnih faktora poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola koji dovode do toga da imamo vrlo visoku prisutnost rizika za smrtnost od korone, stoji u priopćenju.

Prisutnost visokog mortaliteta evidentirana je i prije pojave epidemije i to posebice u bolestima koje su ujedno rizični čimbenici teških oblika covida i stoga smrtnosti od covida, navode

Neusklađeno praćenje smrtnosti između zemalja

Rang-ljestvice mortaliteta na razini svake države imale bi smisla tek onda kada bi sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od covida, tvrde u ministarstvu, pa dodaju da i sam ECDC navodi da su podaci o smrtnim ishodima covida, prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj ili tjednoj razini razini, zapravo preliminarni podaci čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja.

Usporediv način prikupljanja podataka o smrtnosti zasniva se na potvrdama o smrti koje imaju međunarodno propisan medicinski dio koji popunjavaju mrtvozornici prema preciznoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, kažu u ministarstvu.

Takve informacije dostupne su samo za godine prije pandemije, primjerice za većinu EU zemalja dostupni su podaci za 2019. godinu uključujući i Hrvatsku, za Njemačku i Dansku dostupni su podaci za 2018., a za Francusku za 2017. godinu, navode u ministarstvu.

“Usporedba smrtnosti među državama nema previše smisla”

Od trenutne smrtnosti, koja ovisi o fazi epidemije, daleko je važnija kumulativna smrtnost od početka epidemije, kažu u Ministarstvu zdravstva, pa dodaju da ttoga usporedba trenutne smrtnosti među različitim državama nema previše smisla.

Po kumulativnoj stopi smrtnosti pojedine zemlje iz okruženja su i u nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka, kažu u ministarstvu

“Evidentna povezanost visoke smrtnosti i niže procijepljenosti stanovništva”

Broj umrlih u odnosu na broj zaraženih je niži od brojnih zemalja u svijetu te je podjednak s letalitetom za cijelu Europu, kažu u ministarstvu, pa dodaju da, kada se u navedeni omjer uključi i razina procijepljenosti, je evidentna je povezanost visokog letaliteta i niže procijepljenog stanovništva.

Ako se promatraju navedena tri parametra, tada možemo zaključiti da zemlje koje imaju nižu procijepljenost i starije stanovništvo poput Bugarske i Hrvatske, imaju višu ukupnu smrtnost, stoji u priopćenju. Sve ostale zemlje EU koje imaju nižu ukupnu smrtnost od Hrvatske imaju ili manji udio starijeg stanovništva ili viši cjepni obuhvat ili oboje, dodaje se.

Zbog velikih razlika u populacijama, sam broj viška smrtnih slučajeva nije usporediv među različitim zemljama, navode.

“Ne zatvaramo oči pred stvarnošću”

Navedenim argumentima ne zatvaramo oči pred realnošću, tvrde u Beroševom ministarstvu, pa dodaju kako je stvar “upravo suprotna”.

“Suočavamo se s ovim trendom, ali znanstveno utemeljenim činjenicama, ne miješajući kruške i jabuke. Vjerujemo da nam je svima cilj svjedočiti što rjeđim smrtnim ishodima, a to jedino možemo postići utemeljenim razgovorom bez politiziranja i parcijalnih zaključaka koje samo idu na štetu našim građanima”, navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Bernardić najavio osnivanje stranke: Bit ćemo iznenađenje na izborima

Objavljeno

-

Davor Bernardić, saborski zastupnik Kluba Socijaldemokrata, najavio je razvoj udruge Socijaldemokrati u relevantnu političku stranku lijevog centra, ustvrdivši da će ova opcija na sljedećim parlamentarnim izborima biti iznenađenje.

Na konferenciji za novinare u prostorijama Udruge Socijaldemokrati grada Zagreba u naselju Špansko, Bernardić je rekao da udruga stalno privlači nove članove te ih trenutno na razini Hrvatske ima oko dvije tisuće. U Zagrebu ih ima više od tisuću u 13 od ukupno 17 gradskih četvrti.

“Cilj nam je do kraja ljeta imati formiranu organizaciju u svim gradskim četvrtima. Udruga Socijaldemokrati uskoro će prerasti u relevantnu u političku stranku na lijevom centru, to je naš cilj”, izjavio je Bernardić.

Na tome će, kaže, raditi u idućim mjesecima, i  “udrugu pretočiti u snažnu političku opciju u Hrvatskoj koja će na prostoru lijevog centra biti realan, značajan i relevantan politički faktor. “Bit će utočište za ljude koji su obespravljeni, potlačeni, diskriminirani”, dodao je.

“Mislim da ćemo na sljedećim parlamentarnim izborima biti opcija koja će biti iznenađenje. To vam sad jamčim i za to garantiram”, poručio je Bernardić.

Tomašević se ne snalazi najbolje, Zagrebom se upravlja sporije i netransparentnije

Poseban je naglasak političkoga programa Socijaldemokrata rješavanje problema Zagreba, s ciljem razvoja grada “po mjeri čovjeka, s transparentnom, efikasnom gradskom upravom”, rekao je. Smatra kako je prvih godinu dana aktualne gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, pokazalo da se “ne snalazi najbolje”.

Tomaševiću zamjera da se odluke donose sporo i gradom se loše upravlja, a kao primjer je naveo činjenicu da je nakon godine dana imenovano tek nekoliko novih gradskih pročelnika. Tvrdi da se nisu promijenili ni dobavljači ni način na koji se troši novac.

“Gradom se upravlja sporije i netransparentnije i opći je dojam da grad stoji”, ustvrdio je Bernardić.

Kao odgovor Socijaldemokrata na aktualna poskupljenja goriva predstavio je prijedlog smanjenja cijene pokaza ZET-za zaposlene na 100 kuna te za umirovljenike, đake i studente na 50 kuna mjesečno, kako bi se građane potaklo da više koriste javni gradski prijevoz. Trošak ove mjere mogao bi biti nekoliko desetaka milijuna kuna što po njegovom mišljenju za ZET, koji trenutno dobiva 700 milijuna kuna iz gradskoga proračuna, predstavlja prihvatljiv manjak koji se može nadoknaditi.

Tajnik Udruge Socijaldemokrata Domagoj Prica ključan politički potencijal vidi u tome što udruga “već i prije formiranja političke stranke ima najjači oporbeni klub zastupnika u saboru”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hoće li zbog goriva rasti cijene usluga taksija?

Objavljeno

-

By

Inflacijski val zahvatio je i taksi prijevoznike. Rast cijene goriva, koje čini najveći udio troškova kod taksista, utjecao je na povećanje cijena usluga prijevoza. To je odmah utjecalo na pad potražnje, no taksisti polažu nade u turiste. Posljednjih godina oni su se često žalili na apsurdne cijene taksi prijevoza. Ove godine većina koncesionara uskladila je cjenike pa neugodnih iznenađenja, barem za sada, ne bi trebalo biti.

Taksisti prate rast cijena energenata i kažu da će se prilagođavati njima.   

– Tržište je strašno nepredvidljivo i nepouzdano, svaki dan se dogodi nešto novo što dovodi do povećanja troškova, do povećanja cijena, inflacije, svega. Naša glavna sirovina je gorivo, a gorivo je zbilja otišlo jako, jako visoko i ići će još, i stoga smo bili primorani dići cijene, kaže Ivana Šimundić Vulin, voditeljica korporativnih komunikacija taksi službe.   

Već su početkom travnja bili prisiljeni povećati cijene za 15 posto. Inače, kažu, ne bi preživjeli na tržištu.

– Prije je prosječna cijena vožnje u Zagrebu bila 50 kuna, sad je to nekih 57-58 kn. Dakle, imali smo na umu naše potrošače, naše korisnike, naravno, kako je i nas zadesila inflacija, tako je zadesila i sve i tako je taj porast bio minimalan da bismo i mi na neki način mogli donekle pokriti svoje troškove, kaže Šimundić Vulin.  

– Tu pokušavamo pronaći nekakav balans s nekakvim minimalnim povećanjem cijena koje bi ipak koliko toliko pratilo ovaj trend rasta cijena općenito na malo. A imamo jednu postojanu klijentelu, kaže vozač taksija Davor Stiplošek.    

U Zagrebu se nadaju da će im sezonu, unatoč poskupljenju taksi usluga, poboljšati turisti. 

– Zamjetno je da je veći broj turista u gradu, što opet ide u prilog nama, tako da očekujem da ćemo i tu pronaći nekakav izlaz iz ove situacije u kojoj se nalazimo, kaže Stiplošek.   

– Sezona nam je uvijek jaka. Nije samo kod nas, bit će i na Jadranu dosta jaka. Imamo dosta suradnje s hotelima i putničkim agencijama dolje, kaže Šimundić Vulin, ali dodaje da jedna sezona ne može spasiti cijelu godinu.

Splitski taksisti također se nadaju radnom ljetu, unatoč divljanju cijena energenata. Turisti su im, kažu, najčešći klijenti tijekom ljeta. 

– Konkretno, kod nas je start otišao tri kune gore, a kilometar jednu kunu i tu smo smatrali da je to jedan dobar balans. Opet da i ljudima bude to prihvatljivo, ali da mi pokrijemo tu razliku u gorivu jer mi konkretno cijene nismo mijenjali pet godina otkako smo krenuli s radom, a sad kad odvrtite malo film unazad – to je nekih šest kuna razlike po litri od onda do danas, kaže Tonći Bratošević, voditelj pozivnog centra taksi službe. 

– Taksi prijevoz nije subvencioniran niti od jedne lokalne samouprave niti države, to su sve privatni poduzetnici i svoje troškove moraju sami podmirivati. Sadašnja cijena nije se mijenjala zadnjih 10 godina, tako da će morati biti nekakav porast blagi porast za građane, kaže Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Split.

U Dubrovniku za sada ne planiraju dizati cijene usluge. No, sve ovisi o budućim cijenama goriva. 

Ako to pođe u nebo onda ćemo sigurno morati jer, evo, sad su troškovi rasli do 40 posto, kaže Miše Miloslavić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik. 

– Naše su cijene od 2015. iste, znači cijena kilometra je 9 kuna, cijena starta je 29 kuna, kaže Aljoš Brković, potpredsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika.  

Slično razmišljaju i u Splitu.

– Ako dođe do onoga ne daj Bože što govore da će biti 20 kuna, onda je jedna to skroz druga priča i naše cijene će ići, ali gledajte malo – mi smo u inflaciji, rastu cijene svega, kaže Bratošević.

Cijene goriva nisu jedini problem. Održavanje automobila također im predstavlja velik trošak.

– Općenito svi proizvodi su poskupili tako i vozila koja se moraju servisirati, radovi su poskupili općenito, derivati, općenito i ulja, rezervni dijelovi, sve je to otišlo u nebo. Tako da nije tu samo pitanje goriva, tu su i ostali pokretni troškovi koji su također poskupjeli, tako da je neminovno podizanje cijena, kaže Topić. 

I dok cijene usluga nezaustavljivo rastu u svim sektorima, taksisti pomno kalkuliraju hoće li tijekom ljetne sezone podići cijene i koliko. Iako turisti često ne mogu bez njihove usluge, domaći potrošači svjesni velikog rasta cijena goriva ipak će dva puta razmisliti hoće li pozvati taksi. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Milanovićev savjetnik: Ako smo odgovorni, dvojne cijene uvest ćemo već na ljeto

Objavljeno

-

Posebni savjetnik Predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić govorio je za N1 o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Upozorio je da ulazimo u eurozonu u fazi kada imamo opći rast cijena.

“Dosadašnja iskustva nisu bila takva. Mi smo sada u uzlaznoj fazi ciklusa. Ono što je bitno sada je što mi sada možemo napraviti da bismo zajedno kontrolirali cijene”, kazao je dodajući da bi trebali biti odgovorni i početi uvoditi dvojne cijene čim dobijemo potvrdu koliki će biti tečaj.

“Sve je na nama”

“Zakonski to moramo raditi od rujna, ali nas to ne sprječava da budemo odgovorni prema sebi i počnemo to raditi i tijekom turističke sezone, jer nije isto ulazimo li kada cijene rastu ili kada te cijene barem stagniraju i držimo ih pod kontrolom”, rekao je Mačkić.

Ne slaže se sa savjetnikom premijera Zvonimirom Savićem da kamatne stope neće rasti zbog ulaska u eurozonu, jer kaže da “nemamo čarobnu kuglu da bismo to mogli znati”.

“Sada kada je taj proces došao tu gdje je, bilo bi ga vrlo teško zaustaviti. Kako ćemo odraditi naš posao sada, od srpnja pa do siječnja sljedeće godine je ono što je najvažnije jer je to isključivo u našoj domeni. Dalje je sve na nama i nema nikoga u koga može uprijeti prstom ako krene nešto po zlu”, poručio je Mačkić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu