Hrvatska
NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje stabilan, Milanović najpozitivniji političar
Objavljena je nova anketa o stanju na političkoj sceni.
RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za veljaču.
Rejting stranka
Tko je prvi na ljestvici stranaka već dugo nije vijest, pa tako i ovoga mjeseca stranka koja vodi državu vodi i na ovoj ljestvici. HDZ, uz blagi rast, bira nešto više od 26 posto ispitanika (26,1 posto u siječnju). SDP im se nije ozbiljnije približio, iako im rejting raste – sada su na gotovo 18 posto (bili na 16,9 posto u siječnju). Treća opcija je platforma MOŽEMO! s gotovo 13 posto potpore (u siječnju bili na 13,3 posto). Samo u teoriji, ove dvije lijeve opcije, zajedno imaju više od HDZ-a. No ne treba zanemariti ni ostale glasovi na desnici.
MOST tako bira više od 11 posto ispitanika (12,4 posto u siječnju); jako su blizu trećoj poziciji iako se balon referendumskog poguranca očito djelom ispuhao jer bilježe pad rejtinga. Domovinski pokret s Ivanom Penavom nešto raste pa se približavaju izbornom pragu (4,3 posto sada, a bili su na 3,7 posto u siječnju). Svi ostali su daleko; na oko jedan posto: od FOKUSA (sada 1,5 posto, imali 1,4 posto u siječnju), CENTRA (sada 1,3 posto, bili na 1,4 u siječnju).
Preko HSS-a (na 1,2 posto kao i u siječnju), IDS-a (sada su na 1 posto, bili na 1,1 posto u siječnju), dok su ostali i ispod toga iako prostora među građanima ima: neodlučnih je gotovo 16 posto!
Najpozitivniji političar
Na krilima kritika svih i svega, najviše HDZ-a i Vlade, Zoran Milanović i u veljači je najpozitivniji političar (22,9 posto sada, bio na 20,2 posto u siječnju). Predsjednika Republike u takvom svjetlu vidi gotovo četvrtina ispitanika. Pozitivan doživljaj u mjesec dana podignuo je za gotovo tri postotna boda, a sličan pad istovremeno bilježi njegov najveći rival s kojim bi po Ustavu trebao surađivati, predsjednik Vlade Andrej Plenković. 11,5 posto ispitanika premijera smatra najpozitivcem (u siječnju 14,7 posto), što je njegov najlošiji rezultat na ovoj ljestvici u zadnjih godinu dana. Treći je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i to s nešto boljim rejtingom u odnosu na siječanj (8,2 posto sada, 7,2 posto u siječnju).
Ostali su daleko; od ministra financija Zdravka Marića koji je nešto rjeđe pred kamerama (sada na 2,6 posto, u siječnju bio na 2,4 posto), slijedi Peđa Grbin (sada 2 posto, u siječnju 1,7 posto), pa Sandra Benčić (sada na 1,8 posto, u siječnju bila na 1,2 posto), onda i Nikola Grmoja (sada na 1,3 posto, u siječnju bio na 0,9 posto).
Uz pad rejtinga u top deset ostala je Marija Selak Raspudić (sada na 1,2 posto, u siječnju bila na 1,6 posto) kao i kolege iz MOST-ova Kluba Miro Bulj i Božo Petrov (obojica imaju po 1,1 posto, Bulj u siječnju bio na 0,9 posto, a Petrov na 1,3 posto). Znakovito da je od top deset najpozitivnijih političara premijer jedini član HDZ-a iako je ta stranka i dalje uvjerljivo prvi izbor. Snažnu poruku šalje gotovo četvrtina ispitanika kojima je NITKO najpozitivac među političarima.
Najnegativniji političar
A kakav je raspored na ljestvici negativaca? Vrh i dalje drži predsjednički dvojac ali s obrnutim rasporedom. Premijera Plenkovića u veljači više od 31 posto građana negativno ocjenjuje što je njegov najlošiji rejting u zadnjih godinu dana (bio na 28,6 posto u siječnju). Raste negativan doživljaj i predsjedniku Republike kojeg gotovo petina ispitanika smatra najnegativcem (sada na 19,9 posto, a u siječnju bio na 18,7 posto). Uslijed slabe i nikakve obnove nakon potresa na trećem je mjestu ministar Darko Horvat kojeg oporba želi opozvati (sada na 6 posto, u siječnju bio na 5,3 posto).
Rast negativnog doživljaja bilježi i prvi čovjek Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (4,5 posto sada, a u siječnju 3,7 posto), baš kao i ministar obrane Mario Banožić s kojim predsjednik Republike ne želi surađivati (sada na 2 posto, a u siječnju 0,9 posto), a lošiji je i rejting najglasnijeg MOST-ovca Nikole Grmoje (sada 1,5 posto, 1,1 u siječnju). Slijedi Milorad Pupovac (sada 1,4 posto, a 2,1 u siječnju).
Pa s istim postocima (1,2 posto izbora) su: zagrebački gradonačelnik Tomašević (1,5 posto u siječnju), novi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (0,5 posto u siječnju) i potpredsjednik Kluba zastupnika te stranke Zlatko Hasanbegović (1,6 posto u siječnju). Da su negativni svi političari stav je 10 posto građana.
Ocjena Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Prelazimo na ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Hrvatskog sabora. Uz blagi rast Pantovčak ostaje na dobar – tri (prema 3,01 iz siječnja), s tim da najbolje kotira među biračima SDP-a (3,69 sada, a u siječnju 3,56) i novim prijateljima iz MOST-a (3,64 sada, a u siječnju 3,45); i jedni i drugi Uredu predsjednika daju četvorku. Vladi jedino birači HDZ-a daju četvorku (3,51), ukupno su i dalje na dovoljan dva (2,28 sada, u odnosu na 2,30 u siječnju). Istu ukupnu prosječnu ocjenu i u veljači je dobio parlament (2,09 sada, u odnosu na 2,10 u siječnju).
Završavamo s društvenim optimizmom koji nastavlja padati. Rekordan je postotak pesimističnih; više od 75 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (74 posto u siječnju), što je najviše u zadnjih godinu dana. Manje od 17 posto smjer ocjenjuje dobrim (16,7 u veljači, a 17,8 posto u siječnju).
Na ovu nezavidnu sliku najviše utječu inflacija, poskupljenje namirnica i energenata jer su to teme koje su u veljači građani ocijenili najvažnijima. Ispred i pandemije i često jalovih svađa državnog vrha.
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. veljače 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




