magazin
Običaj je da se danas obilaze dragi ljudi: Sv. Stjepan je simbol oprosta i borbe protiv nepravde
O životu svetoga Stjepana nema puno podataka, ipak u Lukinim apostolskim Djelima postoje zapisi prema kojima se da zaključiti da je imao veliku vjeru te da niti u trenutku smrti nije odustao od svoje vjere već da je tražio oprost za one koji su mu nanijeli zlo.
Djela kažu da je bio pun vjere i Duha Svetoga, te da je pun milosti i snage činio čudesa i znamenja u narodu, što je i izazvalo njegove protivnike da su me suprotstavljaju i raspravljaju s njime. Jednog je dana predbacio starim Židovima što su progonili proroke i ubili Krista, a oni nisu mogli podnijeti da im netko čita bukvicu i poučava u onome u čemu su oni bili stručnjaci.
Lažno su ga optužili da je govorio pogrdno protiv Mojsija i Boga, a na suđenju je održao govor pred Velikim vijećem koji je još više uznemirio jeruzalemske starješine, pa su ga izveli izvan gradskih zidina i kamenovali.
Umro je od posljedica kamenovanja, a u trenucima smrti govorio je: ‘Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh’.
Sveti Stjepan je prvi kršćanski mučenik i zbog toga je njegov blagdan vrlo važan u kršćanskom svijetu. Bio je jedan od prvih đakona, pomoćnika apostolima, koji je naviještao evanđelje gdje god i kad god je mogao. Kao đakonu, zaduženja su mu bila i da nosi euharistiju bolesnima i utamničenima.
Ovaj Prvomučenik i svetac tako nam pokazuje da postoje ljudi koji su spremni umrijeti za ideale i vrijednosti te da im je vrlina važnija od života. Blagdan sv. Stjepana slavi se 26. prosinca od 380. godine.
Sveti Stjepan je zaštitnik đakona te simbol oprosta i borbe protiv nepravde.
Kako se obilježava blagdan Sv. Stjepan?
Prema starim narodnim običajima danas se odlazi u posjet rodbini, susjedima i dragim prijateljima. Također, običaj je i da roditelji s djecom odlaze u crkvu pogledati jaslice. Slavi se novi početak.
Na njegov blagdan je ujedno i imendan svim Stjepanima, Stipama, Šteficama i Štefanijama.
magazin
Negativne kalorije: O ovome se često priča pa smo odlučili saznati cijelu istinu
Za neke se namirnice, poput voća i povrća, smatra da imaju negativne kalorije. Pretpostavka o tome dolazi zbog toga što voće i povrće ima prilično mali broj kalorija te visok postotak vode.
Svaka hrana i svako piće u sebi sadrži određen broj kalorija koje, kada ih unesemo u sebe, tijelo pretvara u energiju i troši za osnovne tjelesne funkcije, kretanje, razmišljanje i slično.
Neke su namirnice više zasićene kalorijama, a neke manje dok se za neke smatra da imaju tzv. negativne kalorije.
Što su negativne kalorije?
S obzirom na to da tijelo troši energiju, odnosno kalorije i za sam proces žvakanja i probavljanja hrane, neki tvrde da za te procese tijelo troši više kalorija nego što se, određenom hranom, unese.
Upravo se zato za određene namirnice smatra da imaju negativne kalorije.
Hrana za koju se smatra da ima negativne kalorije:
– celer: 14 kcal na 100 grama (95 posto vode)
– mrkva: 52 kcal na 130 grama (88 posto vode)
– zelena salata: 5 kcal na 35 grama (95 posto vode)
– brokula: 31 kcal na 90 grama (89 posto vode)
– grejp: 69 kcal na 230 grama (92 posto vode)
– rajčica: 32 kcal na 180 grama (94 posto vode)
– krastavci: 16 kcal na 100 grama (95 posto vode)
– lubenica: 46 kcal na 150 grama (91 posto vode)
– jabuke: 53 kcal na 110 grama (86 posto vode)
Iako namirnice s navedenog popisa imaju relativno malo kalorija i uvelike ih sačinjava voda, ne postoje znanstveni dokazi koji potvrđuju to da tijelo njihovim žvakanjem i probavljanjem troši više energije nego što one doprinose.
Naime, istraživanja su pokazala da se žvakanjem troši otprilike 11 kalorija po satu što znači da je potrošnja kalorija tijekom nekoliko minuta žvakanja celera ili drugog voća i povrća zaista beznačajna.
Istina o negativnim kalorijama
Kada je riječ o probavljanju hrane, tijelo za taj proces ne koristi uvijek jednaku količinu kalorija već to ovisi o sastavu hrane koju trenutno jedemo. Najjednostavnije rečeno, tijelo za probavljanje koristi određeni postotak energije od onoga što pojedemo i nije moguće da će, za taj proces potrošiti više energije.
Na primjer, od ugljikohidrata koji sačinjavaju obrok će se oduzeti između pet i deset posto kalorija, od masti između 0 i pet posto te od bjelančevina između 20 i 30 posto kalorija.
Stoga, ako recimo pojedemo lubenicu u vrijednosti stotinu kalorija, tijelo za probavljanje neće iskoristiti svih stotinu kalorija (niti više od toga) već značajno manje, odnosno između pet i 10 posto kalorija od ukupnih sto jer lubenicu uglavnom sačinjavaju ugljikohidrati.
Iako namirnice poput voća i povrća nemaju negativne kalorije, razlog zbog kojeg brojne osobe primjećuju gubitak kilograma nakon što ih uvrste u svoju svakodnevnu prehranu pazeći na unos drugih kalorija, jest taj što one sadrže puno vode koja zauzima velik dio volumena u želucu.
Stoga, konzumiranjem voća i povrća se povećava volumen obroka te brže dolazi do stvaranja osjećaja sitosti i to uz mali broj kalorija.
Zaključak
Hranom s negativnim kalorijama smatraju se one namirnice za čiju je probavu tijelu potrebno više kalorija nego što se tim namirnicama unese i to se većinom odnosi na voće i povrće.
No, brojna su istraživanja pokazala kako takva hrana zapravo ne postoji te da tijelo za probavljanje oduzima samo određeni, mali postotak unesenih kalorija te nikada više od toga.
Također, niti žvakanje ne troši značajnu količinu energije, a to su potvrdili i znanstvenici koji su zaključili da jedan sat žvakanja potroši tek 11 kalorija.
magazin
UZ 150. GODIŠNJICU ROĐENJA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ / “U potrazi za Ivanom” na Večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar
U sklopu programa Večernje scene za odrasle ovog četvrtka, 25.4. u 20 sati, u Kazalištu lutaka Zadar gostuje predstava “U potrazi za Ivanom”, u produkciji Max teatra iz Zaprešića i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda.
O PREDSTAVI: Predstava “U potrazi za Ivanom” u režiji Morane Dolenc nastala je prema istoimenome romanu Sanje Lovrenčić, koja je i autorica dramatizacije. Roman je objavljen 2006. godine, a iduće je dobio Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Riječ je o biografskoj fikciji o Ivani Brlić-Mažuranić koja je sadržajno iznimno bogata, budući da se Sanja Lovrenčić koristila bogatom arhivom pisama, bilješki i dnevničkih zapisa. Predstava prati Ivanin život od rođenja u Ogulinu 1874., preko života u Slavoniji sa suprugom Vatroslavom Brlićem, do tužne i samotne smrti u Zagrebu 1938. godine.
Tekst predstave se izvorno temelji na dnevničkim zapisima i pismima obitelji, a predstavu nose tri glumice od kojih svaka predstavlja ne samo jedan period u Ivaninom životu već i dio njezine osobnosti, koji se međusobno isprepliću i čine bogatstvo njezinog unutarnjeg svijeta.
REŽIJA: Morana Dolenc
DRAMATIZACIJA: Sanja Lovrenčić
OBRADA GLAZBE: Davor Rocco
SCENSKI POKRET: Rebeka Čuljak
KOSTIMI: Tihana Ostreš
SCENOGRAFIJA I LUTKE: David Peroš Bonnot
IGRAJU: Katarina Perica Kirin, Matilda Sorić, Marina Kostelac
Ulaznice se kupuju na blagajni prije predstave ili online, a rezervacija je moguća putem maila (klz@klz.hr).
Cijena ulaznice je 6,50 eura, a za učenike, studente i umirovljenike 3,50 eura.
magazin
FOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
GINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
-
magazin2 dana prije
TJEDNI HOROSKOP: Najsretniji znakovi Bik, Ovan i Lav
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
FOTO / U Ninu održan susret rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih osoba: “Spolnost smo pozvani živjeti prema Evanđelju, a ne vlastitim slabostima”
-
magazin1 dan prije
Horoskop za 22. travnja 2024.