U sklopu Županijskih dana, dana 7. travnja 2026. godine, na Narodnom trgu, u vremenu od 11:00 do 12:30 sati, obilježit ćemo Svjetski dan zdravlja s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije, očuvanja zdravlja i pravovremene brige o sebi.

Građanima će biti dostupne brojne besplatne aktivnosti: mjerenje šećera u krvi, mjerenje krvnog tlaka, izračun indeksa tjelesne mase (ITM), mjerenje opsega struka, predstavljanje projekta „Before Time“, podjela besplatnih setova za uzorkovanje na HPV, predstavljanje Savjetovališta za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti…

Također će se organizirati edukativne aktivnosti za građane:

osnove prve pomoći,

reanimacija – postupak oživljavanja,

upotreba automatskog vanjskog defibrilatora (AVD-a).

U provedbi aktivnosti sudjeluju: Gradsko društvo Crvenog križa Zadar, UO za zdravstvo Zadarske županije, UO za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra, Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, Zavod za javno zdravstvo Zadar, Dom zdravlja Zadarske županije i Opća bolnica Zadar.

Pozivamo vas da nam se pridružite i aktivno sudjelujete u obilježavanju Svjetskog dana zdravlja te zajedno s nama promičete važnost prevencije i zdravih životnih navika, stoji u objavi iz OB Zadar.

Danas kršćani diljem svijeta slave blagdan Uskrsa. Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista.

Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom ali ne identičnom hebrejskom kalendaru – u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.

Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.

Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.

Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju – Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.

Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo iz lokalnog običaja, ali govori i da je samo slavlje ipak bilo univerzalno – samo su pojedinosti vezane uza nj bile lokalizirane.
 

Na Veliku subotu, 4. travnja, Vazmeno bdjenje s početkom u 21 sat u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Bdjenje počinje s blagoslovom novog ognja na Trgu sv. Stošije ispred katedrale.

Na svetkovinu Uskrsa, u nedjelju, 5. travnja, svečano misno slavlje u 11 sati u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.