Connect with us

Svijet

Stiže sve više podataka o omikronu. Znanstvenik: “Ovo bi mogao biti početak kraja”

Objavljeno

-

Virus koji uzrokuje bolest covid-19 širi se brže nego ikad u Južnoj Africi, rekao je predsjednik te zemlje u ponedjeljak, što je pokazatelj kako novi omikron soj pokreće pandemiju, ali postoje prve naznake da omikron možda izaziva manje ozbiljne bolesti od drugih oblika koronavirusa.

Istraživači u velikom bolničkom kompleksu u Pretoriji izvijestili su da su njihovi pacijenti s koronavirusom mnogo manje bolesni od onih koje su liječili prije te da druge bolnice bilježe iste trendove. Zapravo, većina njihovih zaraženih pacijenata primljena je iz drugih razloga i nemaju simptome covida, piše The New York Times.

No znanstvenici su upozorili da se ne treba previše pouzdati u spomenute potencijalne dobre ili loše vijesti poput nekih dokaza da prijašnja infekcija koronavirusom daje slab imunitet na omikron. Ova varijanta je otkrivena tek u studenome i potrebno je još studija prije nego što stručnjaci budu mogli pouzdano reći puno o njoj. Osim toga, pravi učinak koronavirusa ne osjeti se uvijek odmah, a hospitalizacije i smrtni slučajevi često znatno zaostaju za pojavom zaraze.

Dr. Emily S. Gurley, epidemiologinja na Johns Hopkins Bloomberg fakultetu javnog zdravlja, rekla je kako postoje znakovi da ovaj soj nije toliko zabrinjavajući: “Ne bi bilo šokantno da je to istina, ali nisam sigurna da to već možemo zaključiti.”

Stroga ograničenja diljem svijeta

U nedostatku preciznijih informacija, nacionalne vlade reagirale su na omikron strogim ograničenjima međunarodnih putovanja i novim zahtjevima za cijepljenjem. Svjetski čelnici, koji su bili optuženi da su početkom pandemije reagirali presporo ili preslabo, sada žele ostaviti dojam kako reagiraju primjereno i pravovremeno, iako neki stručnjaci postavljaju pitanje jesu li ograničenja putovanja ipak pretjerana reakcija.

Omikron soj se brzo proširio i dosad je otkriven u više od 30 zemalja na šest kontinenata. Zdravstveni dužnosnici i istraživači kažu da bi to mogao biti najzarazniji oblik virusa dosad te da bi uskoro mogao zamijeniti delta soj, koji se pojavio prošle godine kao prevladavajući oblik. To je potaknulo strahove da bi svijet koji želi izaći iz dvogodišnje pandemije mogao završiti u još jednom ciklusu bolesti, izolacije i ekonomskih muka.

U Europi i Južnoj Africi postoje prvi pokazatelji da slučajevi omikrona mogu biti prilično blagi, iako se lako zaraziti. U Velikoj Britaniji vlada je u ponedjeljak priopćila da se broj slučajeva omikrona popeo na 336, dva i pol puta više nego u petak. Danska je prijavila 261 slučaj, što je četverostruko veći broj nego u petak, a tamošnji mediji izvijestili su da je tradicionalni blagdanski ručak za srednjoškolce možda doveo do superširenja te da su deseci ljudi zaraženi novim sojem.

Velika Britanija i Danska vrše neuobičajeno veliku količinu genomskog sekvenciranja uzoraka virusa, kako bi razlikovale jednu varijantu od druge i otkrile promjene, što sugerira da mnogi slučajevi omikrona u drugim zemljama jednostavno ostaju neotkriveni.

U ponedjeljak je SAD počeo zahtijevati od međunarodnih putnika koji ulaze u zemlju da imaju dokaz o negativnom testu na koronavirus koji je obavljen najviše 24 sata prije leta, što je standard koji je teško ispuniti. Ranije su potpuno cijepljeni putnici mogli pokazati negativne rezultate testova do 72 sata prije polaska.

Kina, predvodnik globalnog sektora putovanja i turizma, najavila je da će zadržati međunarodne letove na 2.2 posto razine prije pojave covida tijekom zime kako bi održala svoju strategiju nultog covida. Od kolovoza je Kina gotovo u potpunosti prestala izdavati nove putovnice, a od putnika koji dolaze zahtijeva se 14-dnevna karantena, opsežna papirologija i više testova na koronavirus.

Munjevito širenje u Južnoj Africi

U Južnoj Africi, gdje znanstvenici kažu da je omikron već postao dominantan, pandemija ponovno raste. Prije mjesec dana Južna Afrika je imala manje od 300 novih slučajeva dnevno, da bi u petak i subotu brojka bila više od 16.000. Brojke su nešto pale u nedjelju i ponedjeljak, ali to je možda zbog kašnjenja u izvješćivanju koje se često događa vikendom.

“Dok zemlja ulazi u četvrti val zaraze covidom-19, doživljavamo stopu infekcija koju nismo vidjeli od početka pandemije. Skoro četvrtina svih testova na covid-19 sada je pozitivna. Prije dva tjedna udio pozitivnih testova bio je oko dva posto”, napisao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa u otvorenom pismu naciji.

Izvješće koje su prošlog vikenda objavili liječnici u Pretoriji, administrativnoj prijestolnici Južne Afrike, nudi dosad najsnažniju podršku razumijevanju omikrona, iako je autor, dr. Fareed Abdullah, dao razloge za oprezno donošenje zaključaka. Dr. Abdullah, direktor Ureda za istraživanje HIV/AIDS-a i tuberkuloze pri Južnoafričkom vijeću za medicinska istraživanja, pregledao je 42 pacijenta s koronavirusom koji su prošli četvrtak bili u bolnici i otkrio da njih 29, odnosno 70 posto, može normalno disati običan zrak. Od 13 osoba koje su koristile dodatni kisik, četvero ih je bilo hospitalizirano iz razloga koji nisu povezani s covidom.

Samo jedan od 42 pacijenta bio je na intenzivnoj njezi, što je u skladu s podacima koje je prošlog tjedna objavio Nacionalni institut za zarazne bolesti, koji pokazuju da je samo 106 pacijenata bilo na intenzivnoj njezi u prethodna dva tjedna, unatoč porastu infekcija. Većina pacijenata primljena je zbog dijagnoza koje nisu povezane s covidom-19″, navodi se u izvješću, a njihova infekcija je slučajno otkrivena zbog bolničke politike testiranja svih pacijenata. Rečeno je da dvije druge velike bolnice u pokrajini Gauteng, koja uključuje Pretoriju i Johannesburg, imaju čak niži postotak zaraženih pacijenata kojima je potreban kisik.

“Ovo za mene nije odjel za covid, to je kao normalan odjel”

Dr. Abdullah je u jednom intervjuu rekao da je ušao na odjel za covid i pronašao prizor neprepoznatljiv iz prethodnih faza pandemije, kada bi bio pun zvukova aparata za kisik: “Od 17 pacijenata, četiri su bila na kisiku. To za mene nije odjel za covid, to je kao normalan odjel.”

Dr. Gurley iz Johns Hopkinsa primijetila je da težina bolesti ne odražava samo soj već i kategoriju zaraženih osoba. Dvije godine od početka pandemije, mnogi ljudi imaju određenu razinu imuniteta na koronavirus kroz cijepljenje, prirodnu infekciju ili oboje, a to bi moglo dovesti do blažih slučajeva.

“Ne znamo kako čitati genetske sekvence da bismo točno rekli što će donijeti ovaj soj. Primamo više informacija iz Južne Afrike, koja ima populaciju s dosta postojećeg imuniteta”, rekla je Gurley.

Dr. Maria D. van Kerkhove, tehnička voditeljica Svjetske zdravstvene organizacije za covid, rekla je u nedjelju kako bi se činjenica da omikron izaziva blažu bolest mogla uravnotežiti većim brojem slučajeva, što znači više hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

80% oboljelih bilo mlađe od 50 godina

Dr. Abdullah je također pregledao svih 166 pacijenata s koronavirusom koji su primljeni u Biko-Tshwane bolnički kompleks u Pretoriji između 14. i 29. studenog i otkrio da je njihov prosječni boravak u bolnici bio samo 2.8 dana te da je manje od sedam posto pacijenata umrlo. Tijekom prethodnih 18 mjeseci prosječan boravak takvih pacijenata bio je 8.5 dana, a umrlo je 17 posto oboljelih. Kraći boravak značio bi manje opterećenje za bolnice.

Osamdeset posto od 166 pacijenata bilo je mlađe od 50 godina, a slične brojke zabilježene su u cijelom Gautengu, što je snažan kontrast s ranijim skupinama hospitaliziranih pacijenata s covidom, koji su obično bili stariji. To bi mogla biti posljedica relativno visoke stope cijepljenja kod osoba starijih od 50 godina u Južnoj Africi i niske stope kod mlađih ljudi, ali jedna od velikih nepoznanica o omikronu je nude li postojeća cjepiva snažnu zaštitu protiv njega.

Izvješće dr. Abdullaha treba uzeti s dozom opreza utoliko što su brojke u uzorku niske, nalazi nisu provjereni i ne zna se koliko je pacijenata imalo omikron, za razliku od drugih sojeva koronavirusa – iako je vlada prošlog tjedna izvijestila da već čini tri četvrtine svih uzoraka koronavirusa u Južnoj Africi. Dr. Abdullah prihvaća ove argumente i kaže kako može postojati kašnjenje između prvog pojavljivanja omikrona i porasta broja ozbiljnih bolesti i smrtnih slučajeva.

No, unatoč ogromnom porastu broja zaraženih, čini se da stopa smrtnosti od covida nije porasla u Južnoj Africi, zaključuje The New York Times.

Najveće europsko žarište omikrona

Čak 120 ljudi koji su u noći 26. studenog bili na božićnoj zabavi u restoranu u Oslu pozitivno je na koronu. Otprilike polovica njih je pozitivno testirana na omikron. Radi se o dosad najvećem poznatom žarištu omikrona u Europi. No, norveški državni epidemiolog kaže da svi zaraženi pokazuju blage simptome i da bi to moglo značiti početak kraja pandemije.

“Imaju simptome poput groznice, kašlja, glavobolje, bolova u mišićima, umora, ali za sada se nitko od njih nije ozbiljno razbolio i nitko od njih nije liječen u bolnici”, rekao je za The Telegraph liječnik Tine Ravlo.

Norveški državni epidemiolog Frode Forland rekao je da je golem broj ljudi zaraženih na ovom događaju dokaz da je omikron znatno zarazniji od delta varijante.

“To je nada. To je najbolji scenarij koji možemo imati”, rekao je. “To što postaje sve blaži, većina ljudi će se zaraziti i dobit će prirodni imunitet”, dodaje.

Ako je zaista tako, to bi moglo označiti početak kraja pandemije covida, rekao je. “To je ono što smo već ranije vidjeli kod drugih bolesti. I naravno, onda to prijeđe u endemsku fazu”, zaključuje.

Može li omikron zaustaviti epidemiju?

Mnogi stručnjaci za zarazne bolesti predviđaju da će koronavirus evoluirati u blaži oblik koji se pridružuje godišnjoj mješavini sezonskih respiratornih virusa. Može li omikron biti soj koji kreće tim putem? Prerano je početi razmišljati o tome, izjavilo je nekoliko stručnjaka za CNN. 

“Čak i pod pretpostavkom da je umetak došao od virusa obične prehlade, vjerojatno više ne bi nalikovao virusu prehlade. To je mali dio genetskog materijala i možda nije nužno na dijelu virusa koji bi utjecao na njegovu virulentnost”, rekao je virolog Robert Garry s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Tulane.

“Ideja da je ova varijanta blaža čisto je nagađanje. Nema razloga misliti da je tako”, rekao je Michael Worobey, koji vodi odjel za evolucijsku biologiju na Sveučilištu Arizona.

Osim toga, nije bilo dovoljno vremena za potvrdu da omikron uzrokuje uglavnom blagu bolest. Potrebno je od dva dana do dva tjedna da se razviju simptomi nakon izlaganja koronavirusu. Nije bilo dovoljno vremena da se sazna kolika je vjerojatnost da će omikron uzrokovati tešku bolest, ističe dr. William Schaffner, medicinski direktor u Nacionalnoj zakladi za zarazne bolesti i stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu Vanderbilt.

“Postoji razlika između nade i stvarnosti. Dobro je nadati se, ali prerano je zaključiti da omikron uzrokuje samo blage infekcije. Nemamo te podatke”, rekao je Schaffner za CNN.

Virus koji je zarazniji, a uzrokuje blažu bolest, upravo je ono što su znanstvenici očekivali. Vjeruju da bi ovaj koronavirus mogao evoluirati i postati sličniji drugim virusima prehlade, no još uvijek ne mogu biti sigurni u to. Osim toga, nije jasno može li omikron istisnuti deltu u zemljama poput SAD-a, ističe dr. Crystal Watson iz Johnsa Hopkinsa.

“Čak i ako zbog cjepiva imamo dobru zaštitu od teških bolesti i smrti od cjepiva, veliki porast omikrona i dalje bi mogao biti opasan ako je visoko prenosiv. Visoki brojevi mogu značiti mnogo ljudi u bolnici. Oni mogu stvoriti teret po zdravstveni sustav, posebice se to odnosi na ljude koji nisu zaštićeni cijepljenjem ili prethodnim infekcijama”, rekla je Watson i dodala: “Izgubili smo puno osoblja, a ljudi su stvarno iscrpljeni. Sam sustav je iscrpljen.”

Fauci o omikronu: Gotovo sigurno nije opasniji od delte

Vodeći američki epidemiolog Anthony Fauci rekao je za AFP da, iako će biti potrebni tjedni za procjenu ozbiljnosti nove varijante omikron, rane naznake upućuju na to da nije gori od prethodnih sojeva, već da je vjerojatno i blaži.

Nova varijanta je “očito visoko prenosiva”, vrlo vjerojatno više od delte, trenutno dominantne globalne vrste, rekao je Fauci. Zbirni epidemiološki podaci iz cijelog svijeta također pokazuju da su veće šanse za ponovne infekcije u slučaju omikrona.

Što se tiče ozbiljnosti, “gotovo sigurno nije opasniji od delte”, rekao je Fauci. “Postoje naznake da bi mogao biti čak i manje ozbiljan, jer kada pogledate neke od skupina koje se prate u Južnoj Africi, čini se da je omjer između broja infekcija i broja hospitalizacija manji nego kod delte”, dodao je.

No, dodao je da je važno ne tumačiti previše ozbiljno ove podatke jer je populacija koju su pratili bila mlada i bila je manja vjerojatnost da će biti hospitalizirana.

Fauci je rekao da je “najbolji scenarij” prenosiviji virus koji ne uzrokuje teže bolesti i ne dovodi do porasta hospitalizacija i smrti. “Najgori je scenarij da ne samo da je vrlo prenosiv, već također uzrokuje tešku bolest, a onda imate još jedan val infekcija koji vjerojatno neće biti ugušen cjepivima i prethodnim oboljenjima”, dodao je.

“Mislim da se taj najgori scenarij neće dogoditi, ali nikad se ne zna”, zaključio je.

WHO: Delta je glavni problem u Europi, ne omikron

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je danas da još nije jasno je li varijanta omikron zaraznija niti uzrokuje li manje ili više teške bolesti.

“Još se ne vidi kako će i hoće li posljednja varijanta biti više prenosiva ili manje ili više teška”, rekao je regionalni direktor WHO-a za Europu dr. Hans Kluge na konferenciji za novinare.

Tijekom brifinga, koji je bio usredotočen na Europu i središnju Aziju, Kluge je rekao da je, iako je varijanta omikron “na vidiku i u usponu”, upravo varijanta delta trenutno problem u regiji.

“Međutim, pobjeda protiv delte danas je pobjeda nad omikronom sutra, prije nego što se proširi”, rekao je Kluge, dodajući: “Naša je zadaća stabilizirati pandemiju, a to ne znači jednu po jednu varijantu, već sve varijante odjednom.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Studija otkrila da glavni oblik liječenja korone ne djeluje na novu varijantu

Objavljeno

-

By

Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti – monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.

Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.

Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.

Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.

Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.

U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.

Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.

Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.

“S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu