Connect with us

Hrvatska

STIŽU NOVA CJEPIVA! Bit će dostupna vrlo brzo, epidemiologinja pojasnila detalje. Govorila i o tri lijeka koja pomažu protiv korone

Objavljeno

-

Epidemiologinja Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Tihana Šlezak gostujući u Dnevniku HRT-a govorila je o razvoju lijekova i cjepiva protiv koronavirusa.

Upitana o novim cjepivima u EU koja će biti dostupna iduće godine, primjerice Valneva i Novavax Šlezak je rekla kako je cjepivo firme Novavax odnosno Novaxovid je zapravo proteinsko cjepivo.

“To cjepivo koje funkcionira na principu da dobijemo protein koji naš imunosni sustav prepoznaje kao protein šiljka i na njega stvara protutijela. On je u završnim fazama ocjene, dali su zahtjev za ocjenu odobrenja za stavljanje u promet tako da se nadam da će ono uskoro i biti odobreno. Podaci su odlični što se tiču djelotvornosti i sigurnosti u skladu sa zahtjevima”, kazala je i dodala da je Valneva sad svježe počela postupak ocjene.

“To je jedno inaktivirano cjepivo koje sadrži virus koji je umrtvljen odnosno inaktiviran. To je jedno od klasičnih i starijih metoda proizvodnje. Tek ćemo vidjeti jer su tek nedavno izašli rezultati kliničkih studija koji su uistinu ohrabrujućih”, rekla je Šlezak.

“Novaxovid će biti odobren uskoro, ne mogu reći radi li se o danima ili tjednima. Ovisi o tome koliko će EMA-i trebati za proučavanje zahtjeva i dokumentacije koju su zaprimili. A za Valnevu će trebati neko vrijeme jer je tek krenuo postupak ocjene, ali se nadam što prije”, kazala je.

Komentirajući gotovo godinu dana koliko traje cijepljenje protiv koronavirusa rekla kako je HALMED dosad zaprimio 5700 nuspojava, što inih koje su okarakterizirane kao manje ozbiljne i one koje su okarakterizirane kao ozbiljne.

“Najveći broj nuspojava je zaprimljen, očekivano, za cjepivo Comirnaty firme Pfizer s obzirom na to da je ono primijenjeno u najvećem broju doza, negdje oko 3200 nuspojava. Nakon njega slijedi AstraZenecino cjepivo Vaxzevria s nekakvih oko 1500 zaprimljenih nuspojava, Moderna s preko 300 nuspojava. Najmanji broj prijava je na cjepivo Jansen koji je i primijenjen u najmanjem broju doza”, objasnila je Šlezak.

Govoreći o nuspojavama rekla je kako je zabilježeno oko 21,5 posto onih koje su okarakterizirane kao ozbiljne nuspojave od ukupnog broja nuspojava.

“To su nuspojave tipa teže alergijske reakcije, izrazito velike lokalne reakcije, tromboembolijski incidenti i nesvjestice”, kazala je.

O činjenici kako je EMA odobrila nekoliko lijekova za terapiju protiv COVID-a 19 Šlezak je rekla kako su trenutačno odobrena tri lijeka po indikaciji.

“To je antivirusni lijek Remdesivir koji je odobren još prošle godine. On djeluje tako da sprječava replikaciju virusa i upotrebljava se kod osoba koje imaju pneumoniju (op.a. upalu pluća) i zahtijevaju terapiju dodatnim kisikom. Osim toga, na tržištu su odobrena dva lijeka koja sadrže monoklonska antitijela i odobreni su prije nekoliko tjedana i prva su monoklonska antitijela koja su odobrena u ovoj indikaciji. djeluju tako da se vežu na protein šiljka i tako omogućuju virusu ulazak u stanicu. Oni su namijenjeni onim osobama koji su razvile bolest, ali još uvijek nisu razvile teški oblik bolesti, a imaju nekakve rizične čimbenike da bi išlo u tom smjeru”, objasnila je.

U javnosti se puno govori o ivermektinu pa je Šlezak upitana provode li se istraživanja je li on primjenjiv u borbi protiv pandemije. Kaže kako je veliki broj kliničkih istraživanja trenutno vezano uz ivermektin u tijeku.

“Prema podacima koje sada imamo, klinička ispitivanja koja se sada mogu pročitati i ocijeniti podaci ne idu u prilog tome da on trenutno ima nekakve benefite koji bi se mogli iskoristiti i preporučiti ga se kao terapiju bilo kao prevenciju COVID-a, bilo kao terapiju onih koji su oboljeli od COVID-a. Nekakve informacije koje su dobivene iz laboratorijskih ispitivanja idu više u smjeru da bi on treba višestruko veće doze da bi on imao bilo kakav učinak koji se očekuje. To je već sfera toksičnih učinaka, tako da mi ne možemo izdati preporuku za njega, odnosno preporučujemo da se on u ovom trenutku ne koristi u toj indikaciji”, zaključila je.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu