ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) U SVEČANOJ DVORANI PREDSTAVLJENA KNJIGA SVEUČILIŠNOG PROFESORA Skračić: Vrijeme čini svoje, Kurnati kakvi su postojali idu svome kraju
Kurnatar nije samo čovjek koji dolazi s prostora arhipelaga Kornati – to je više karakter, čovjek koji dolazi iz zabiti, divljeg svijeta, koji je u tom svijetu, da bi mogao funkcionirati, naučio sve moguće vještine koje su danas postale beskorisne. Isto tako, Kurnati nisu Kornati: Kurnati su prostor u vrijeme djetinjstva Vladimira Skračića, svijet koji je danas nestao i ostat će živjeti samo u ponekim knjigama, istaknuto je na Sveučilištu u Zadru, na predstavljanju knjige prof. sr. sc. Vladimira Skračića “Kornati kad su bili Kurnati“, objavljene u izdanju Sveučilišta u Zadru i Školske knjige. Uz autora knjige o njoj su govorili recenzenti akademik Nikola Bašić i prof. dr. sc. Nikola Vuletić.
– Kurnati su vrijeme i prostor kakav je bio kad sam ja bio dijete. Kao djeca mi se nismo mogli igrati igara poput druge djece, jer nismo imali prostora. Zato smo stalno bili pri ruci roditeljima, oko domaćinstva, ribarstva… Naše su ruke mogle odmijeniti ruke naših roditelja, koje su bile deset puta vrjednije. Posjed moje obitelji prostire se na sedam otoka, a bilo je onih koji su imali zemlju i na 10 lokacija, čak i u Modravama, na Kumentu… Sve se vrtjelo oko broda. Da bi mogao obrati masline morao si znati napraviti brod, sašiti jedro, veslati, imati sve vještine da bi se brod napravilo i sačuvalo. Danas su te vještine, kao i beskonačne priče o vremenu, hoće li vjetar rasti ili padati, hoće li biti utiha… beskorisne. Godine čine svoje, i ja i Kurnati idemo svome kraju, rekao je na predstavljanju knjige prof. Skračić.
Akademik Bašić istaknuo je kako je Skračić svoje životno i zavičajno iskustvo uspio projicirati u korice ove prekrasne knjige, a osebujnim grafikama obogatio ju je Josip Zanki. U samom naslovu, isticanjem razlike između Kornata i Kurnata, nagovještava se da se radi o jednom mikrokozmosu koji je u to vrijeme bio izoliran. Ta izoliranost stvorila je posebnu kulturu s njezinim antropološkim manifestacijama.
– U ovoj knjizi Skračić je oživio Kornate između dvije točke klatna: na jednom kraju je njegova autentična kornatska osobnost, na drugom znanstvenik koji znanstvenom metodologijom i instrumentima proučava i promatra fenomen tog prostora, u kojemu je istodobno i insajder i onaj tko gleda izvana. Kada govorimo o kontinuitetu i uporištu kornatske kulture, izlažemo se teškoj frustraciji. Ta je kultura ostala nepriznata i nepristupačna, prezrena i od onih koji su institucionalno na nacionalnoj razini trebali brinuti o njoj, rekao je Bašić.
U suvremenom vremenu, kada su moderne komunikacije učinile svaki prostor bliskim, pa i nekada daleki arhipelag “udaljenim” svega desetak minuta, bespredmetno je govoriti o posebnom mikrokozmosu.
– Sve kornatske prirodne vrijednosti, one koje su nastale od čovjeka, podređene su najvulgarnijoj turističkoj potrošnji. Naši nacionalni parkovi i parkovi prirode sve češće se iz prostora zaštite pretvaraju u prostor vulgarne komercijalizacije, prostor stvaranja profita na neodrživoj eksploataciji. Kornati svjedoče o jednom našem paradoksu, da je stupanj zaštite nekog prostora proporcionalan njegovoj devastaciji. Kurnatska kultura imala je svoje zlatno doba, nastavit će živjeti u riječima i pojmovima koje sadrži ova knjiga, rekao je Bašić.
Recenzent Vuletić, koji je sa Skračićem surađivao na brojnim projektima, rekao je da je monografija namijenjena svima, a posebno onima koji do sada nisu imali nikakav doticaj s Kornatima. Napisan je standardnim jezikom i tek u nekim anegdotama prezentira autentičnu murtersku dijalektalnu riječ. Knjigu treba čitati natuknicu po natuknicu, svaki dan, kako bi se u godinu dana steklo široko znanje o ovom prostoru i kulturi.
Autoru je uime Sveučilišta čestitao prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić. Knjiga je izdavački pothvat koja će imati svoj život nakon objavljivanja, o čemu svjedoči i živi interes javnosti i znanstvene zajednice za ovim temama.
– Govoriti o Kornatima znači govoriti o dodiru Zadra i Šibenika, o životu na moru, uz more, s morem i od mora. U knjizi se ogleda autorov život, kultura, znanost i profesorsko umijeće, jer je ono što je prikupljao od svojih najmlađih dana ugradio u ovo djelo. Oni koji žive na Kornatima i bave se maslinarstvom, stočarstvom, ribolovom, aktivni su čak i dok se odmaraju, jer je sama nazočnost u tom prostoru odmor za dušu. Nadam se da će oni koji budu boravili u tom prostoru ili se njime budu bavili imati ovu knjigu kao temelj koji će im omogućiti da dokuče čarobnu formulu kurnatskog života, poručio je prorektor Faričić.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





