Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) U SVEČANOJ DVORANI PREDSTAVLJENA KNJIGA SVEUČILIŠNOG PROFESORA Skračić: Vrijeme čini svoje, Kurnati kakvi su postojali idu svome kraju

Objavljeno

-

Kurnatar nije samo čovjek koji dolazi s prostora arhipelaga Kornati – to je više karakter, čovjek koji dolazi iz zabiti, divljeg svijeta, koji je u tom svijetu, da bi mogao funkcionirati, naučio sve moguće vještine koje su danas postale beskorisne. Isto tako, Kurnati nisu Kornati: Kurnati su prostor u vrijeme djetinjstva Vladimira Skračića, svijet koji je danas nestao i ostat će živjeti samo u ponekim knjigama, istaknuto je na Sveučilištu u Zadru, na predstavljanju knjige prof. sr. sc. Vladimira Skračića “Kornati kad su bili Kurnati“, objavljene u izdanju Sveučilišta u Zadru i Školske knjige. Uz autora knjige o njoj su govorili recenzenti akademik Nikola Bašić i prof. dr. sc. Nikola Vuletić.

– Kurnati su vrijeme i prostor kakav je bio kad sam ja bio dijete. Kao djeca mi se nismo mogli igrati igara poput druge djece, jer nismo imali prostora. Zato smo stalno bili pri ruci roditeljima, oko domaćinstva, ribarstva… Naše su ruke mogle odmijeniti ruke naših roditelja, koje su bile deset puta vrjednije. Posjed moje obitelji prostire se na sedam otoka, a bilo je onih koji su imali zemlju i na 10 lokacija, čak i u Modravama, na Kumentu… Sve se vrtjelo oko broda. Da bi mogao obrati masline morao si znati napraviti brod, sašiti jedro, veslati, imati sve vještine da bi se brod napravilo i sačuvalo. Danas su te vještine, kao i beskonačne priče o vremenu, hoće li vjetar rasti ili padati, hoće li biti utiha… beskorisne. Godine čine svoje, i ja i Kurnati idemo svome kraju, rekao je na predstavljanju knjige prof. Skračić.

Akademik Bašić istaknuo je kako je Skračić svoje životno i zavičajno iskustvo uspio projicirati u korice ove prekrasne knjige, a osebujnim grafikama obogatio ju je Josip Zanki. U samom naslovu, isticanjem razlike između Kornata i Kurnata, nagovještava se da se radi o jednom mikrokozmosu koji je u to vrijeme bio izoliran. Ta izoliranost stvorila je posebnu kulturu s njezinim antropološkim manifestacijama.

– U ovoj knjizi Skračić je oživio Kornate između dvije točke klatna: na jednom kraju je njegova autentična kornatska osobnost, na drugom znanstvenik koji znanstvenom metodologijom i instrumentima proučava i promatra fenomen tog prostora, u kojemu je istodobno i insajder i onaj tko gleda izvana. Kada govorimo o kontinuitetu i uporištu kornatske kulture, izlažemo se teškoj frustraciji. Ta je kultura ostala nepriznata i nepristupačna, prezrena i od onih koji su institucionalno na nacionalnoj razini trebali brinuti o njoj, rekao je Bašić.

U suvremenom vremenu, kada su moderne komunikacije učinile svaki prostor bliskim, pa i nekada daleki arhipelag “udaljenim” svega desetak minuta, bespredmetno je govoriti o posebnom mikrokozmosu.

– Sve kornatske prirodne vrijednosti, one koje su nastale od čovjeka, podređene su najvulgarnijoj turističkoj potrošnji. Naši nacionalni parkovi i parkovi prirode sve češće se iz prostora zaštite pretvaraju u prostor vulgarne komercijalizacije, prostor stvaranja profita na neodrživoj eksploataciji. Kornati svjedoče o jednom našem paradoksu, da je stupanj zaštite nekog prostora proporcionalan njegovoj devastaciji. Kurnatska kultura imala je svoje zlatno doba, nastavit će živjeti u riječima i pojmovima koje sadrži ova knjiga, rekao je Bašić.

Recenzent Vuletić, koji je sa Skračićem surađivao na brojnim projektima, rekao je da je monografija namijenjena svima, a posebno onima koji do sada nisu imali nikakav doticaj s Kornatima. Napisan je standardnim jezikom i tek u nekim anegdotama prezentira autentičnu murtersku dijalektalnu riječ. Knjigu treba čitati natuknicu po natuknicu, svaki dan, kako bi se u godinu dana steklo široko znanje o ovom prostoru i kulturi.

Autoru je uime Sveučilišta čestitao prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić. Knjiga je izdavački pothvat koja će imati svoj život nakon objavljivanja, o čemu svjedoči i živi interes javnosti i znanstvene zajednice za ovim temama.

– Govoriti o Kornatima znači govoriti o dodiru Zadra i Šibenika, o životu na moru, uz more, s morem i od mora. U knjizi se ogleda autorov život, kultura, znanost i profesorsko umijeće, jer je ono što je prikupljao od svojih najmlađih dana ugradio u ovo djelo. Oni koji žive na Kornatima i bave se maslinarstvom, stočarstvom, ribolovom, aktivni su čak i dok se odmaraju, jer je sama nazočnost u tom prostoru odmor za dušu. Nadam se da će oni koji budu boravili u tom prostoru ili se njime budu bavili imati ovu knjigu kao temelj koji će im omogućiti da dokuče čarobnu formulu kurnatskog života, poručio je prorektor Faričić.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ADVENT U ZADRU Koncert Rockatansky banda kao odličan uvod u adventska glazbena događanja

Objavljeno

-

By

Foto: Bojan Bogdanić

Spletom okolnosti, prvi koncert ovogodišnjeg Adventa u Zadru bio je onaj održan u subotu navečer na Trgu Petra Zoranića, a nastupio je dobro poznati zadarski Rockatansky band.

Kako je zbog lošeg vremena dan ranije otkazan koncert grupe Pips, Chips & Videoclips, ovi su Zadrani svojom svirkom napravili odličan uvod u adventska glazbena događanja. Koncert je započeo u 21 sat, a odlična svirka ovog benda trajala je puna dva sata! Mnogi su posjetitelji zaplesali uz taktove jednog od najomiljenijih domaćih bendova.

– Imali smo osjećaj kao da smo svirali lani, ali onda smo shvatili da je to bilo prije dvije godine! Bilo je divno opet osjetiti zadarski Advent, da je sve oko nas šareno i da dobijemo taj neki privid normalnog stanja. – komentirao je nakon koncerta Dario Terzin iz Rockatansky banda.

Pored zanimljive i bogate gastronomske ponude na adventskim kućicama, na njihovom repertoaru izmjenjivali su se poznati glazbeni hitovi što je dodatno zagrijalo atmosferu Adventa.

– Odlučili smo to odraditi baš onako koncertno, pjevati dva sata u komadu da ljudi uživaju. Repertoar je uvijek onaj naš, dobro znani domaći i strani hitovi, to ljudi vole i poznaju. Vidjeli smo po licima, ali i po komentarima posjetitelja da su zadovoljni. Svi kažu kako im je to sve nedostajalo, kako su uz nas pjevali pjesme od Olivera i drugih. – kaže Terzin i dodaje: – Atmosfera nije preopuštena kao one sjajne 2019., ali i više je nego očito da ljudima nedostaje ovakvih manifestacija i druženja. Vidim da po kućicama vlada dobro raspoloženje uz kuhano vino tako da će to sve na kraju biti i više nego dobro. Sretni smo što se Advent održava, ne samo s te glazbene strane jer nastupamo, već upravo zbog ljudi, da sve skupa nekako živne. I moja je obitelj bila na Adventu i nauživali su se, to dobro utječe na poboljšanje psihe ljudi u ovim vremenima.

Mi se samo možemo složiti s njegovim riječima jer su druženje, zabava, dobra spiza i piće uz odličnu glazbu i više nego dobar recept za opuštanje. Zato pozivamo sve ljude dobre volje da se i večeras pridruže i guštaju na zadarskom Adventu.

0802AD1

Image 1 of 33

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

STOŽER: 77 novozaraženih na zadarskom području. U OB Zadar preminuo 80-godišnjak

Objavljeno

-

By

na području Zadarske županije 77 je novozaraženih osoba koronavirusom, a jedna je osoba preminula.

Novooboljeli izolaciju provode na područjima gradova Zadar(38), Benkovac(1), Biograd(3), Nin(4), Obrovac(2) i Pag(3) te općina Bibinje(3), Gračac(2), Novigrad(1), Pakoštane(5), Pašman(1), Posedarje(1), Preko(1), Sukošan(4), Sv.Filip i Jakov(2), Škabrnja(1), Vir(4) i Zemunik Donji(1).

Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 279 uzoraka, pod aktivnim nadzorom je 1457 stanovnika, a od bolesti se oporavilo 120 osoba.

Od posljedica infekcije koronavirusom u Općoj bolnici Zadar preminuo je muškarac u dobi od 80 godina.

Na svim COVID odjelima u Općoj bolnici Zadar hospitalizirana su 42 bolesnika od kojih je 9 na respiratoru, a u biogradskoj bolnici na liječenju je 20 pacijenata oboljelih od koronavirusa.

U protekla 24 sata policijski službenici Policijske uprave zadarske nisu evidentirali kršenje mjere samoizolacije.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PREZENTACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Geografi istraživali je li Zadar gastro grad. Gdje dominiraju restorani, gdje fast food, a gdje pekare?

Objavljeno

-

By

„Može li Zadar postati gastro grad?“. Odgovor na ovo pitanje prošlog su tjedna ponudili doc. dr. sc. Silvija Šiljeg i mag. geogr. Lovre Panđa s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, koji su u okviru obilježavanja Dana Grada Zadra u Gradskoj knjižnici Zadar prezentirali istraživanje studenata Odjela za geografiju, provedenog u okviru kolegija „Modeliranje prostornih podataka“. Cilj istraživanja bio je provesti prostornu analizu gastronomskih objekata primjenom kriterija dostupnosti, rasprostranjenosti i demografske napučenosti te predložiti kriterije za razvoj teorijskog koncepta gastro grada s aspekta geografije.

Metodologija je uključivala izradu GIS baze podataka kojom je utvrđeno da je duljina prometnica unutar grada 382,87 km (Izvor: Geofabrik) te da je u gradu 161 gastronomski objekt. Generirane su zone dostupnosti restorana (konoba, pizzerija, bistroa, sala za vjenčanja), objekata brze prehrane i pekara, te je izvršena korelacija između broja stanovnika i gastronomskih objekata, između zona dostupnosti i statističkih krugova i između broja stanovnika i izdvojenih zona dostupnosti.

Najbolju dostupnost restorana (do pet minuta hoda) imaju Poluotok, Voštarnica, Borik i Puntamika, a najlošiju (duže od 15 minuta hoda) žitelji Novog Bokanjca, Bokanjca, Bilog Briga, Ploče, Dračevca, dijelovi Gaženice i sjeverni dijelovi Dikla. Najbolje su prostorno distribuirane pekare, koje su unutar pet minuta hoda dostupne za 58 posto stanovnika, dok su najlošije prostorno distribuirani objekti brze prehrane.

– U svijetu su popularna istraživanja u kojima se gradovi srednje veličine nastoje prikazati kao pametni gradovi, zeleni gradovi, sportski gradovi… Jedan od koncepata je i gastro grad, u kojemu se istražuje može li posjetitelj kroz gastronomiju naučiti puno o području u koje dolazi. U istraživanju smo obuhvatili 41 statistički krug s 21 mjesnim odborom, u kojima smo provjeravali dostupnost svih gastro objekata, uključujući pekare i objekte brze prehrane. Posebnim alatom ažurirani su podaci o prometnicama te je ispravljeno oko sto pogrešaka u odnosu na javno dostupne planove, rekao je na prezentaciji mag. Panđa.

Na području Zadra 52 posto svih gastronomskih objekata su restorani, 33 posto su pekare a manje od 15 posto su objekti brze prehrane. Na Poluotoku se situacija značajno mijenja – restorana je skoro 70 posto, pekara tek 13 posto. Poluotok je očekivano najgušće premrežen gastronomskim objektima, iako je (nestvarno zvuči) slabije naseljen, ali je centar turističkog i poslovnog života. Kako se ide prema periferiji, gastronomskih objekata je sve manje (s izuzetkom Dikla i Puntamike), dok pojedini dijelovi na periferiji grada, koji su napučeni stanovnicima, nemaju niti jedan gastronomski objekt.

Najviše objekata brze prehrane je na Poluotoku, Branimiru, Relji te nekoliko izdvojenih zona.U dosta zona uopće ih nema unutar 15 minuta hoda (jedan sat – pet kilometara), što ne čudi jer se često baziraju na dostavi.

Odgovor na pitanje s početka teksta je da se u ovom trenutku, prema kriteriju prostorne distribucije i demografske napučenosti, Zadar ne može brendirati kao gastro grad.

Gastronomski objekti trebali bi pružati uslugu ne samo za turiste, nego i za lokalno stanovništvo, pa s geografskog aspekta nisu zadovoljeni kriteriji za razvoj Zadra kao gastro grada. Također, treba poraditi na ponudi u samim gastronomskim objektima. Postojeći ne prezentiraju u potpunosti sve okuse ovog podneblja te bi trebalo razvijati objekte koji imaju tradicionalnu mediteransku hranu i različite vrste usluga.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu