Connect with us

Hrvatska

Đikić: “Virus je pomiješao karte, stvorio opasniju varijantu. To stvara probleme”

Objavljeno

-

Ivan Đikić, molekularni biolog sa Sveučilišta Goethe, gostovao je u emisiji Hrvatskog radija Intervju tjedna. Zašto je Europa postala svjetsko žarište korone? Je li situacija u Njemačkoj dramatična? Koliko znanstvenici pridonose zbunjenosti i otporu građana? Vraća li se masovno testiranje na koronu kao ključna kontrola zaraze? Može li se i ove zime očekivati lockdown? Hoće li se pandemija smiriti kombinacijom cijepljenja i novih lijekova i kada bi se to moglo očekivati, tek su neka od pitanja na koja je odgovarao znanstvenik Đikić.

Od 6. prosinca 2020., kada je znanstvenik Ivan Đikić gostovao u emisiji Intervju tjedna, cjepivo se najavljivalo kao rješenje za pandemiju koronavirusa. U međuvremenu koronavirus ne posustaje, iako je sve više ljudi koji su cijepljeni ili su preboljeli. Đikić je kazao da dovoljan broj populacije nije procijepljen te zaštićen imunitetom.

“Virus je pomiješao karte”

“Druga važna informacija je da je virus pomiješao karte. Stvorio je puno opasniju, brzo šireću varijantu, tzv. delta varijantu. Ona stvara probleme i u državama koje imaju puno veći broj procijepljenih, nego što je to Hrvatska”, kazao je u razgovoru za HRT.

Komentirajući izjave onih da će virus ionako doći do svakoga i da nema drugoga rješenja, kazao je da su one dosta općenite i vrlo parcijalne. Smatra da zaključci na temelju takvih podataka mogu krivo doći do građana pa se onda oni krivo i ponašaju.

“Ako u bilo kojoj državi tvrdimo da imamo slabiji virus ili da on nije opasan, onda je to ogroman problem za javnost. Građani se onda ponašaju kao da virusa nema. S druge strane, ako netko tvrdi da ćemo cijepljenjem od 80% i potpunim otvaranjem, kao da virusa nema oko nas, pobijediti virus, također je netočno”, kaže.

“Ozbiljni podaci su tjedna incidencija novozaraženih”

“Ozbiljni podaci su tjedna incidencija novozaraženih. Svaka država na temelju toga i s obzirom na broj zaštićenih, cijepljenjem ili prebolijevanjem bolesti, mora donositi pravilne mjere u pravo vrijeme. Onda je glavni broj koji trebamo pratiti broj preminulih u zadnje dvije godine na temelju milijun stanovnika u toj državi”, priča.

“Tako možete vidjeti da je Nizozemska dobro, također i Danska, a Norveška ima samo 200 preminulih na milijun stanovnika. U Hrvatskoj imamo 2000 preminulih na milijun stanovnika, a u Bugarskoj 3600. Na temelju toga možemo gledati kako se države ponašaju, koliko je vlada uspjela građane uvjeriti da je virus oko nas, da je opasan i da imamo oružje protiv virusa – cijepljenje, epidemiološke mjere te sloboda, kada se može građanima ponuditi slobodno ponašanje. Na temelju toga se može vidjeti kvaliteta zemlje i snaga građana koji vjeruju u znanost i znanstvene podatke”, kazao je Đikić.

O kontaktu s virusom

Odgovarajući na pitanje je li nam u konačnici sudbina da svi dođu u kontakt s virusom i prebole ga, rekao je kako se nada da se to neće dogoditi nikada.

“Tko god dođe u kontakt s virusom otvori vlastiti rulet. Mnogi ljudi imaju blage simptome, ali sve veći broj, pa i mlađih ljudi, imaju ozbiljnije simptome. Ljudi umiru od te bolesti. Osim toga, ostaju posljedice o kojima još malo znamo, tzv. post-covid sindrom. Preporučio bih da se što manji broj zarazi virusom, a što veći broj zaštiti cijepljenjem”, kazao je.

A oko toga hoćemo li se uspjeti riješiti te bolesti, pa i ako se cijepimo i prebolimo bolest, čak i 100%, na temelju podataka s kojima sada raspolažemo može se reći da je najvažniji faktor vrijeme.

“Ako se to dogodi unutar dvije-tri godine, virus će naći svoj put u populaciji koji je cijepljen i prebolio bolest. Njihov imunitet je snažan nakon prvih tri do šest mjeseci, ali nakon toga pada. Ljudi koji su preboljeli bolest prošle godine više nisu zaštićeni. Stoga se i preboljeli trebaju cijepiti”, kaže.

“Na temelju podataka kojima raspolažemo, preboljele osobe nisu zaštićene doživotno, već tri do šest mjeseci, ali nakon šest do devet mjeseci obrana antitijelima pada. Stanični imunitet je vrlo važna komponenta i postoje oni koji su zaštićeni staničnim imunitetom bitno snažnije, ali to je tek manjina”, izjavio je Đikić.

Kaže da će se on uskoro cijepiti trećom dozom, a cijepit će se i njegova djeca

Bitno je potaknuti imunitet u najkritičnijim mjesecima, za vrijeme zime, jer će ljudi biti izloženi virusu, opasnim varijantama, smatra Đikić te je istaknuo da će se uskoro cijepiti trećom dozom, a cijepit će se i njegova djeca.

Slaže se s izjavom čelnika Svjetske zdravstvene organizacije da je skandalozno da neke države kreću s trećom dozom cjepiva, a da se dio država zbog siromaštva nije uspio cijepiti niti prvom.

Kaže da nismo pokazali solidarnost prema siromašnim zemljama

“Skandalozno je da nismo pokazali solidarnost prema siromašnim državama. Neke imaju ispod 10% procijepljenosti. Žalosno je da nismo došli do 40% procijepljenosti širom svijeta. Cjepiva ima dovoljno i trebali bi se svi procijepiti. Važno je zaštititi svaki život”, izjavio i istaknuo da je cjepivo siromašnima trebalo biti organizirano na temelju političke odluke, na temelju ekonomske snage koje države imaju neovisno o tome da se ljudi cijepe trećom dozom.

Govoreći o iskustvima u Njemačkoj kazao je da je tjedna incidencija 250-290 novozaraženih na 100.000 stanovnika. To je alarmantno za njemačke znanstvenike. Traže ozbiljne i učinkovite mjere.

O incidencijama

“Iako je Njemačka vrlo dobro organizirana, sada možete vidjeti da onda kada nemate odlučno vodstvo, pravilne mjere, incidencija ide prema gore. U Njemačkoj je incidencija 290, a u Hrvatskoj 960. Tri puta je veća incidencija u Hrvatskoj, a još uvijek ne razgovaramo o ozbiljnim mjerama, već o covid-potvrdama koje ne mogu jednostavno pomoći u takvoj situaciji”, istaknuo je Đikić.

Napominje da se virus treba zaustaviti na početku te da mu ne treba dopustiti da se proširi po cijeloj populaciji.

Kaže da nikad nije bio za lockdown

Odgovarajući na pitanje je li za lockdown kazao je da on za to nikada nije bio.

“Ta riječ je izmanipulirana. To je strašenje ljudi. Uvijek sam govorio da su neophodne pravilne mjere u pravo vrijeme. Prošle jeseni smo imali istu diskusiju. Znanstvenici su govorili političarima da ne odlaze na političke skupove u većem broju nego što je potrebno. Sve je to bilo ignorirano. U Hrvatskoj se govorilo kako je tu najliberalniji sustav”, kaže.

“Uoči prošlog Božića nitko od znanstvenika nije tražio da bude potpuno zatvaranje ljudi iz jedne županije u drugu. Tu odluku su donijeli stožer i vlada, a prije su rekli da nikada to neće napraviti. Političari obećavaju ljudima i dodvoravaju im se. Ne smiju to raditi. Na temelju podataka epidemiolozi, znanstvenici, stožeri, moraju na temelju struke donositi pravilne mjere koje će spriječiti povećanje mjera koje će dovesti do zatvaranja  između županija”, izjavio je.

O covid-potvrdama

Naglašava da je slična situacija danas s covid-potvrdama.

“Imate potpunu paniku. Nitko ne zna što će se dogoditi u ponedjeljak, utorak. Mnoge države su uvele covid-potvrde prije mjesec dana. Nigdje nema nikakvih velikih problema. Moram istaknuti da covid-potvrde ne štite 100%, ali velikim dijelom štite nekontrolirano širenje virusa u populaciji”, izjavio je Đikić.

Kako covid-potvrde štite kada čovjek npr. može s potvrdom doći na posao, jer cijepio se prije šest-sedam mjeseci, a u međuvremenu je možda zaražen ili je mogući prijenosnik zaraze, upitala je voditeljica.

“Sve je u brojevima. Covid-potvrde pomažu, ali ne 100%. Znamo da oni koji su cijepljeni prije šest mjeseci zaštićeni su od prijenosa šest puta, a od oboljenja 11 puta. Svaka osoba koja uđe npr. u restoran s covid-potvrdom smanjila je mogućnost da će širiti zarazu, iako možda ima u sebi virus. Kada ljudi dođu u restoran s covid-potvrdom također se moraju pridržavati epidemioloških mjera”, istaknuo je.

Spomenuo obavezno cijepljenje

Govoreći o masovnom testiranju kazao je kako smatra da se ljude treba jako educirati i motivirati ih da poštuju odluku.

“Uz covid-potvrde trebaju postojati i epidemiološke mjere. Što se tiče testiranja, u ovoj situaciji kada imate pozitivnih oko 40% ili 50% nakon toga, onda je testiranje izgubilo funkciju. Tada je neophodno prekinuti ciklus virusa jer je virus svugdje oko nas. Apeliram na ljude da se ponašaju odgovorno i da se zaštite”, kazao je.

U vezi s idejom obveznog cijepljenja smatra da se takva odluka treba donijeti onda kada dođe do situacije da je ugrožen veliki broj života i da nema drugog načina.

“Cijepljenje je najveći doseg medicine koji pomaže u borbi protiv virusnih bolesti. Tu komunikaciju moramo nastaviti prenositi građanima. Pravilnim prenošenjem dobit ćemo potporu građana. Ali ako uz to, uz mjere, uz lijekove koje razvijamo, ništa ne djeluje, onda se mora razgovarati o obveznom cijepljenju”, dodao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu