Connect with us

Svijet

U Britaniji najveći broj novozaraženih od sredine srpnja

Objavljeno

-

Velika Britanija je u ponedjeljak izvijestila o najvećem broju novih slučajeva zaraze koronavirusom u tri mjeseca, s razinama novooboljelih od covida-19 posljednji puta zabilježenima za vrijeme lockdowna u Engleskoj protekloga ljeta.

Broj novozaraženih u Britaniji trenutno je značajno viši nego u drugim zapadnoeuropskim zemljama, sa 60-postotnim porastom novih slučajeva bolesti tijekom proteklih mjesec dana.

Prema službenim podacima, ukupno je 49.156 novooboljelih, u usporedbi s 45.140, koliko ih je bilo u nedjelju, što je ujedno najviša dnevna bilanca od 17. srpnja.

Britanija je posljednje mjere socijalne distance ukinula 19. srpnja, kada je barovima i restoranima dopušten rad s punim kapacitetima, a svoja su vrata ponovo otvorili i noćni klubovi.

Broj novih slučajeva bolesti covid-19 kontinuirano raste od kad je prije mjesec dana počela nova školska godina, s time da studije pokazuju da se zaraza nastavlja širiti među djecom unatoč padu broja zaraženih među odraslom populacijom.

Međutim, s više od dvije trećine potpuno procijepljene odrasle populacije, to je drastično reduciralo opasnost od hospitalizacije i smrtnog ishoda.

Broj umrlih od posljedica zaraze koronavirusom u Britaniji među najvišima je u svijetu, s više od 138.629 dosadašnjih žrtava covida-19.

 

Svijet

Zadranin Alen Gospić spasio Kubance na moru: “Vidio sam strah u njihovim očima i želju za životom”

Objavljeno

-

By

Početkom ovoga mjeseca, u Meksičkom zaljevu, dvoje Kubanaca spasio je brod kojim je zapovijedao kapetan iz Zadra – Joško Skoblar. Prije dva dana hrvatski pomorci predvođeni još jednim Zadraninom – Alenom Gospićem – ponovno spašavaju živote i to 17-ero Kubanaca. Bili su na drvenom brodu koji je tonuo u moru između Kube i Meksika.

Tog 20. studenog u Jukatanskom kanalu događala se prava drama dostojna filmskog platna. Oko podneva po lokalnom vremenu posada broda “Gaslog Glasgow” na horizontu je ugledala drveni brod koji je polako tonuo. Nisu ga vidjeli na radaru.

  • Oni su zadnjim atomima snage davali signale pogibelji, mahali su rukama, na veslo su stavili komad jedrenine i s time su ukazali da traže pomoć, rekao je Alen Gospić, kapetan broda.

Brod je usporio. Konopima su kubanski brodić dovukli u zavjetrinu i spasili unesrećene. U njemu su bile tri žene i četrnaestorica muškaraca u dobi od 19 do 50 godina. Deset su dana plutali oceanom bez vode i hrane.

  • Ljudi su bili izmoreni jer su svako malo morali izbacivati more iz broda koji je puštao sve više i više, kako bi se održali na površini. Da nismo došli, mislim da ti ljudi ne bi preživjeli jer spremalo se jako nevrijeme, počelo je puhati, grmjeti, sijevati, razvili su se veliki valovi, mi smo im bili zadnja slamka spasa, kaže Gospić.

Procedura je u ovakvim situacijama ista – kapetan odmah obavijesti centar za traganje i spašavanje, no nijedna od okolnih zemalja nije se javljala.

  • Nije bilo opcije da ih vratimo na Kubu jer nisu ni odgovorili na moj poziv, a to su bili Kubanci koji su bježali sa Kube za boljim životom, rekao je Gospić.

Spašeni ljudi na brodu su se odmorili i okupali, a u međuvremenu dogovoreno je da ih prihvati Meksiko.

  • Čovjeku je toplo oko srca kad zna da je učinio dobro djelo. Kad sam vidio u njihovom očima strah, kad sam vidio želju za životom, čovjeku postane jasno da ljudski život nema cijenu, kaže Gospić.

Pomorski život kruh je sa sedam kora. Svi oni koji ga izaberu uvijek su spremni na ono loše, a ovakvi trenutci, kaže kapetan Gospić, čine ih neizmjerno ponosnima.

  • Na brodu je 30 članova posade, od toga četiri Hrvata, redom Miško Žugić , Dario Host, Martin Kamber i moja malenkost. Hrvatska je mala zemlja velikih ljudi i pomoraca i u svakom trenutku smo spremni pomoći i spasiti ljudske živote na moru, kaže Gospić.

I zbog ovakvih su priča, a ne samo zbog stručnosti, hrvatski pomorci na dobrom glasu na svim svjetskim morima.

 
Nastavi čitati

Svijet

Potpuno cijepljeno 6% ljudi, najavljivala se katastrofa. Što se događa u Africi?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Na prometnoj tržnici u siromašnom predgrađu Hararea Nyasha Ndou je držao svoju masku u džepu dok su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, žurile kupiti ili prodati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. U glavnom gradu, kao i u većem dijelu Zimbabvea, koronavirus se brzo vraća u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja.

“Covid-19 je nestao. Kad ste zadnji put čuli za nekoga tko je umro od covida-19? Maska mi štiti džep. Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom”, rekao je Ndou za Los Angeles Times.

Zaraze padaju od srpnja

Nekoliko dana ranije Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja covida-19 i nije imao smrtnih slučajeva, u skladu s povlačenjem bolesti na cijelom afričkom kontinentu. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da zaraze opadaju od srpnja.

Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici bojali su se da će pandemija zahvatiti Afriku i usmrtiti milijune. Taj katastrofalni scenarij nije se dogodio ni u Zimbabveu ni u većem dijelu kontinenta.

Znanstvenici naglašavaju da je teško dobiti točne podatke o covidu-19, osobito u afričkim zemljama s neujednačenim nadzorom, i upozoravaju na to da bi se trendovi opadanja koronavirusa mogli lako promijeniti. Međutim, u Africi se događa nešto misteriozno što zbunjuje znanstvenike, smatra Wafaa El-Sadr, predsjedavajuća za globalno zdravlje na Sveučilištu Columbia: “Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv covida-19 koje imaju Europa i SAD, ali čini se da im nekako ide bolje.”

Cijepljeno 6 posto ljudi

Manje od šest posto ljudi u Africi je cijepljeno. Mjesecima je WHO u svojim tjednim izvješćima o pandemiji opisivao kontinent kao jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu. Neki istraživači kažu da su mlada populacija afričkog kontinenta – prosječna dob je 20 godina, naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi – kao i niža stopa urbanizacije i sklonost stanovništva da provodi vrijeme na otvorenom, možda zasad poštedjeli Afriku smrtonosnijih posljedica virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.

U petak su istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s covidom-19 koji su bili izloženi visokim stopama malarije imaju manju vjerojatnost da će pretrpjeti tešku bolest ili umrijeti nego ljudi s malo povijesti bolesti koju prenose komarci.

“Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom, jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom. Bili smo prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno – da malarija može imati zaštitni učinak”, rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Konzorciju za malariju i koautorica studije.

Achan je rekao da to može ukazivati na to da prethodna infekcija malarijom otupljuje sklonost imunološkog sustava da se pojača kada je zaražen covidom-19. Istraživanje je predstavljeno u petak na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.

Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer’s u Nigeriji, rekao je da su vlasti u Africi naviknute suzbijati epidemije čak i bez cjepiva, zahvaljujući opsežnoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici: “Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane bolnice.”

Najveći broj umrlih u Južnoj Africi

Devi Sridhar, predstojnica Katedre globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili priznanje koje zaslužuju za brzo djelovanje. Kao primjer navela je odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je stigao koronavirus.

“Mislim da postoji drugačiji kulturološki pristup u Africi, gdje su ove zemlje covidu pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije”, rekla je Sridhar za Los Angeles Times.

Prošlih mjeseci koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. No, zasad afričke vlasti, iako priznaju da bi mogle postojati praznine, ne izvještavaju o velikom broju neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s koronavirusom.

Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi od covida-19 u Africi čine samo tri posto ukupnog globalnog broja, dok smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46 odnosno 29 posto.

U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva na 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi isto toliko smrtnih slučajeva svaka dva do tri dana. Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje: “Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama, ali ništa slično nije se dogodilo.”

Kontroverzna ideja

U petak su nigerijske vlasti započele kampanju za cijepljenje protiv covida-19. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će biti dovoljan za ostvarivanje kolektivnog imuniteta. Oyewale Tomori, nigerijski virolog i član nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao zapadnim zemljama.

To je kontroverzna ideja o kojoj se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima i podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika iz ožujka 2020., da se dopusti slobodna zaraza populacije kako bi se izgradio imunitet. Međutim, to ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.

“Moramo se potpuno cijepiti kako bismo se pripremili za sljedeći val. Gledajući što se događa u Europi, vrlo je velika vjerojatnost da će se ovdje preliti još slučajeva”, rekao je Salim Abdool Karim, epidemiolog s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal, koji je savjetovao južnoafričku vladu o covidu-19.

Stižu upozorenja

Utjecaj koronavirusa također je relativno prigušen izvan Afrike u siromašnim zemljama, poput Afganistana, gdje su stručnjaci predviđali da će se epidemije usred sukoba koji su u tijeku pokazati katastrofalnim. Hashmat Arifi, 23-godišnji student u Kabulu, rekao je da mjesecima nije vidio nikoga s maskom, uključujući i na vjenčanju kojem je prisustvovao zajedno sa stotinama gostiju. Na njegovoj sveučilišnoj nastavi više od 20 studenata sjedi bez maski u neposrednoj blizini.

“U posljednje vrijeme nisam vidio nijedan slučaj korone”, rekao je Arifi. Afganistan je zabilježio oko 7200 smrtnih slučajeva na svojih 39 milijuna stanovnika, iako je usred sukoba provedeno malo testiranja, a stvarni broj zaraženih i preminulih nije poznat. U Zimbabveu su liječnici bili zahvalni na predahu od covida-19, ali boje se da je to samo privremeno.

“Ljudi bi trebali ostati vrlo oprezni. Samozadovoljstvo je ono što će nas uništiti, jer bismo mogli biti uhvaćeni na spavanju”, upozorio je dr. Johannes Marisa, predsjednik Udruženja privatnih liječnika i stomatologa u Zimbabveu. On strahuje da bi već u prosincu njegovu zemlju mogao zahvatiti još jedan val koronavirusa.

 
Nastavi čitati

Svijet

ECDC kaže da bi booster doze trebalo razmotriti za sve odrasle osobe

Objavljeno

-

By

Direktorica europske agencije za javno zdravlje Andrea Ammon kazala je u srijedu da bi trebalo razmotriti davanje booster doza cjepiva protiv covida-19 svim odraslima, a prioritet bi trebali biti stariji od 40, što je velik zaokret u smjernicama te agencije.

Preporuke Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nisu obvezujuće za države članice EU-a, ali ih se koristi u donošenju odluka.

“Booster doze trebalo bi razmotriti za sve odrasle dajući prioritet starijima od 40 godina”, kazala je Ammon, napominjući da bi ih trebalo davati najmanje šest mjeseci nakon cijepljenja drugom dozom.

U ranijoj preporuci u rujnu s Europskom agencijom za lijekove (EMA), ECDC je kazao da ne postoji hitna potreba za davanjem booster doza u cijelosti cijepljenima u općoj populaciji, ali je sugerirao da bi dodatne doze trebalo razmotriti za ljude s oslabljenim imunosnim sustavima te kao mjeru opreza za slabije starije osobe.

“Dostupni dokazi koji dolaze iz Izraela i Ujedinjenog Kraljevstva pokazuju značajno kratkoročno povećanje zaštitite od zaraze i teške bolesti nakon booster doze u svim dobnim skupinama”, navodi ECDC u izvješću objavljenom u srijedu.

ECDC savjetuje da se booster doze daju svim odraslima, a prioritetno “onima u dobi od 40 godina i starijima”.

Europska komisija uzet će ovaj savjet u obzir prilikom izdavanja preporuke za promjenu korištenja covida potvrda ovaj tjedan, kazali su dužnosnici.

Mnoge članice EU-a već su počele davati booster doze cjepiva, ali koriste različite kriterije za odabir skupina koje imaju prioritet te različite vremenske razmake između druge doze i booster doze.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu