ZADAR / ŽUPANIJA
Hrvatski odbojkaški savez primio nagradu CEV-a za organizaciju Eurovolley 2021 u Zadru
Hrvatski odbojkaški savez u velebnom Ljubljanskom dvorcu u Starom gradu primio je priznanje za sjajnu organizaciju EuroVolley 2021.
Gala večeri u Ljubljani prisustvovao je i stručni tajnik HOS-a Frane Žanić, koji je nakon dodjele ove nagrade izjavio: „Drago nam je da primijećen i nagrađen veliki trud svih ljudi koji su sudjelovali u organizaciji i koji su doprinijeli da ovaj EuroVolley uspije. Veliki obol tome dali su i grad Zadar, Republika Hrvatska i Hrvatski odbojkaški savez. Uz zajedničku pomoć svih sudionika Hrvatska se još bolje pozicionirala na europskoj odbojkaškoj mapi.“
Uz Hrvatsku kao suorganizatori, priznanje su primili i savezi Bugarske, Rumunjske i Srbije. Nakon uistinu revolucionarnog koncepta uvedenog na prošlom europskom prvenstvu 2019. godine, s osam zemalja organizatora, po četiri za muškarce i žene, na ovom se EP-u pokazalo koliko je to bila sjajna ideja. U muškoj su pak konkurenciji nagrađeni kao organizatori nacionalni savezi Poljske, Češke, Estonije i Finske. Na svečanosti je i posebno istaknut rekord svih vremena u ženskoj odbojci što se gledatelja tiče, kada je finalnu utakmicu između Srbije i Italije u Beogradu s tribina pratilo nevjerojatnih 20.565 navijača.
“Europski timovi osvojili su šest od 12 medalja na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020., a nedugo nakon Igara u Japanu imali smo 40-ak dana neprekidnog natjecanja na visokoj razini u čak devet zemalja i 12 gradova na ovogodišnjem EuroBeachVolleyu i EuroVolleyu. Unatoč ovogodišnjem ogromnom uspjehu, moramo i dalje nastaviti vrijedno raditi kao jedan tim kako bismo promijenili percepciju našeg sporta i dodatno podigli njegovu razinu u svim kategorijama. ” – izjavio je predsjednik CEV-a Aleksandar Boričić.
Na odbojkaškoj gala svečanosti Europske federacije CEV odrađen je i ždrijeb ovogodišnje Lige prvaka. Ova 2021. godina, iznimno zahtjevna zbog svjetske pandemije Covida 19, na kraju je cijelu odbojkašku obitelj, sportaše, trenere, nacionalne saveze, klubove i dužnosnike, učinila ponosnom zbog do sada neviđenih uspjeha.
Na svečanosti dodijeljene su i pojedinačne nagrade. Najbolji igrač u ovoj godini je Francuz Earvin Ngapeth, a najbolja igračica je Talijanka Paola Egonu, koju u klubu Conegliano, gdje igra i naša reprezentativka Božana Butigan, trenira hrvatski izbornik Daniele Santarelli. Najbolji trener odbojkaša je Francuz Laurent Tillie, a odbojkašica Srbin Zoran Terzić. Najbolji odbojkaši na pijesku su Norvežani Anderas Mol i Christian Sorum, a odbojkašice Joana Heindrich i Anouk Verge-Depre. Najbolji trener pjeskaša je Norvežanin Kare Mol, a nagradu za životno djelo dobio bivši igrač, trener i sudac, Grk Thanassis Beligratis.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





