Connect with us

Hrvatska

NIZAK POSTOTAK NUSPOJAVA? Hrvatska naručila više od 330.000 doza novog proteinskog cjepiva

Objavljeno

-

Hrvatska je naručila malo više od 300.000 doza novog, inovativnog, proteinskog cjepiva za koje se najavljuje da će biti jako učinkovito, a cijena mu je niža od mRNA cjepiva. Prema posljednjim istraživanjima, to cjepivo ima nizak postotak nuspojava, rečeno je na konferenciji za novinare Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

U posljednja 24 sata zabilježena su 1394 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, objavio je Stožer civilne zaštite RH na konferenciji za novinare u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Aktivan je 7991 slučaj. U bolnicama se liječi 651 osoba, od kojih je 77 na respiratoru. To je 14 novih osoba na respiratoru. U protekla 24 sata preminulo je 9 osoba pa je ukupan broj preminulih 8481. Prosječna dob preminulih je 72,8 godina, a među preminulima je i jedna cijepljena osoba s dijagnozom zloćudnog tumora.

Povećanje zaraženih za 39,7 posto

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da danas imamo 1394 novooboljela od 11.159 testiranih, prije tjedan dana imali smo 10.42 od 10.353, a 3. rujna imali smo 816 novooboljelih od 9.658 testiranih. U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 5.739 novooboljelih, dok je to u prvih pet dana prošlog tjedna bilo 4.108, što je povećanje od 39,7%. Od današnjih novih slučajeva, 83% nije cijepljeno. Od današnjih devet  preminulih, njih osam nije cijepljeno.

– Trenutna incidencija 323,8 – najniža u Istarskoj županiji 109,7, a  najviša u Splitsko-dalmatinskoj 549,2. Po karti ECDC-a, sve su županije u crvenom, osim Istarske koja je u narančastome, rekao je Capak.

– Po 14. dnevnoj incidenciji smo na 23. mjestu u EU-u – najvišu ima Slovenija 536,5, a najnižu Poljska 17,2. Ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika u RH je 2.087,6 što nas stavlja na 20. mjesto u EU-u. Današnji udio pozitivnih slučajeva je 12,5%, u zadnjih tjedan dana 11,3%, u proteklih 14 dana 10%, a od početka pandemije 14,4%, rekao je Capak.

Markotić: Intenzivno cijepljenje djece u nekim zemljama

– U cijeloj Europi rastu brojevi inficiranih i hospitaliziranih. Kontinuirano se šalju poruke svih institucija i struke da se ljudi cijepe. Dolazi zima i do ranog proljeća očekuje se više repiratornih bolesti, a lani je COVID pokazao koju snagu ima. Evidentno je da je visokozarazni ‘delta’ soj preuzeo primat, gotovo 100-postotni u Europi, izjavila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić.

Kazala je kako je ovih dana fokus stavljen i na djecu. Iznijela je podatak da dosta zemalja intenzivno cijepi djecu od 12, 15 do 17 godina s dobrim odgovorom, pa i same djece, dodala je. Još je jednom pozvala sve da se cijepe i da se drže mjera u vremenu pred nama.

Naglasila je kako je Klinika Fran Mihaljević “praktički puna” – s 92 hospitalizirana COVID pacijenta. Njih 19 je na intenzivnom liječenju, bilo na visokom protoku kisika, bilo na respiratoru gdje je na ventilaciji 10 bolesnika. Na ECMO aparatu su dva pacijenta i svi su oni u teškom stanju, upozorila je Markotić. Primljen je i jedan 72-godišnji bolesnik koji nije bio cijepljen i ima nekoliko komorbiditeta.

O obveznim COVID potvrdama

– U ovom se trenutku ne planiraju obvezne COVID potvrde, osim u sustavu zdravstva i socijalnom sustavu, rekao je čelnik Stožera ministar Davor Božinović. Novost je da oni koji su cijepljeni ili su preboljeli ne bi se morali testirati prilikom posjeta domovima za starije, rekao je.

– Promišljamo i pokušavamo detektirati što je to što u datom trenutku ljudi mogu prihvatiti. Ovo su sve mjere kojima želimo poručiti kako da ljudi zaštite sebe. U ovoj krizi koja traje godinu i pol dana misija znanosti je bila da pronađe rješenje i to su cjepiva koja postoje, misija vlada je da osigura cjepivo za sve svoje građane i mi smo to postigli. Ovo je maraton i nije situacija koja će se riješiti od danas do sutra… Nastavljamo dnevno pratiti situaciju, cilj nam je da se ljudi ne zaraze i ne završe u bolnici. Netko to razumije, netko slabije, a postoje i oni koji to nikada neće razumjeti, kazao je Božinović. 

Besplatno testiranje i 3. doza za zdravstvene djelatnike

– Uloga COVID-potvrda bila bi zaštiti sigurnost zdravstvenog sustava, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš. U ovom trenutku vam ne mogu reći do kada će trajati plaćanje, ali mogu reći da sam kao ministar odgovoran za sigurnost zdravstvenog stava. Našli smo prilagodbenu mjeru i odredili period za evaluaciju, koji će trajati ovisno o epidemiji i procjepljivanju. Vjerujem da će svima koji rade u zdravstvenom sustavu postati jasno da su odgovorni za zdravlje drugih. Procijepljenost raste i važno je ostati na tragu donošenja dodatnih mjera sigurnosti jer bolnice moraju biti mjesta sigurnosti, a ne mjesta širenja virusa, rekao je Beroš.

– Što se tiče 3. doze, pratimo rad EMA-e i u ovom trenutku nije  na vidiku odluka EMA-e o registraciji 3. doze Pfizera, rekao je Capak. 

– Čuli smo da neće biti prije početka 10. mjeseca. Ni druge zemlje ne žure s upotrebom “booster” doze. Napravili smo dokument prioritizacije – to su imunokompromitirane osobe, a također su tu i zdravstveni djelatnici i osobe u socijalnoj skrbi. 

O obveznim COVID-potvrdama za ulazak u zdravstvene ustanove, Beroš je rekao da stoji pri svojem mišljenju da su one potrebne, ali da je to malo teže pravno napraviti.

Festival slobode

– Ovaj skup je prijavljen, organizatoru je ukazano na sve zakonske obveze vezane za javna okupljanja i na odredbe HZJZ-a. Skup će se snimati, a kako će policija postupati to ne znamo jer ne znamo kako će se događaj odvijati, rekao je Božinović. 

Nabava 336.000 novog cjepiva, a što je s cjepivom koje već imamo?

– Struka je ta koja je kazala da moramo proširiti dijapazon. Riječ je o drugačijoj vrsti cjepiva, kazao je Beroš.

– Naručili smo malo više od 300.000 novog cjepiva – inovativnog, proteinskog cjepiva za koje se najavljuje da će biti jako učinkovito, a cijena mu je niža od mRNA cjepiva. Najavljeno je i da je to cjepivo s dosta niskim postotkom nuspojava. Kad se bude evaluiralo od strane EMA-e, znat ćemo više. Ako se to cjepivo pokaže dobrim i da bolje djeluje na varijante koje dolaze, u tom ćemo slučaju pokušati naručiti više doza cjepiva, rekao je Capak i dodao je da je velika većina europskih država naručila Sanofijevo cjepivo – najviše Njemačka, pa pretpostavljamo da oni imaju više informacija kad su uzeli toliko cjepiva pa smo i mi naručili neku manju količinu, rekao je.

– Nemamo cjepiva kojem brzo ističe rok, a s Ministarstvom vanjskih poslova dogovaramo prodaju i darivanje cjepiva. 

– Ugovor s AstraZenecom nećemo obnoviti, a računamo da ćemo dokraja drugog kvartala dobiti svo cjepivo koje smo od njih naručili, rekao je Capak.

Zbog čega je epidemiološka situacija gora nego što je bila lani?

– To je važno pitanje, a jedan od najvažnijih razloga je puno virulentnija delta-varijanta. Cjepivo ne pokriva 100% tu varijantu, ali pokriva 80%, pa zaraženi neće završiti u bolnici. No važno je da smo zaštićeni na barem jedan način. Drugi razlog je i što su se ljudi dijelom opustili od epidemioloških mjera koje su nam bitne. Ljeti je to lakše jer smo uglavnom na otvorenome, a sada moramo ponovno osvijestiti da se moramo pridržavati mjera u zatvorenom prostoru, zračiti prostore, nositi maske i pridržavati se ostalih mjera.  

– Naš 4. val je počeo nešto ranije i s većom brojkom nego 2. val prošlog ljeta. Naši izračuni su da preko 60% populacije u Hrvatskoj ima neku imunost, a ovih 40% koji nisu imuni još uvijek je veliki postotak. Naša je procjena da 4. val neće ići s toliko velikim brojkama kao što je to bio slučaj s 2. valom, rekao je Capak. 

Božinović je dodao da je u Hrvatskoj mali broj mjera na snazi, gospodarstvo funkcionira u svim segmentima, za razliku od prošle godine kada je sezona završila već oko Velike Gospe. 

– Ljudi prosvjeduju uglavnom tamo gdje su suočeni sa stvarnim zabranama, u Hrvatskoj nema razloga za prosvjede, rekao je Božinović i dodao da društva koja su imala veće povjerenje u znanost, bolje su prolazila. 

O maskama u školama

– U slučaju Sinja je epidemiološka situacija u značajnom pogoršanju i nisu se stvorili uvjeti da djeca ne nose maske. Svakog tko kaže da maska ne štiti, pozivam da kaže kirurgu, kada ide u kiruršku dvoranu, da ne nosi masku, rekao je među ostalim Capak na temu maski u školama.

– Što se tiče slučaja u Krapinskim Toplicama, policija je postupala potpuno ispravno  i učinila sve da diskretnim mjerama spriječi eskalaciju u vidokrugu djece, prvenstveno misleći na dobrobit djece, kazao je Božinović. Učinit ćemo sve da se maksimalno zaštiti odvijanje nastave, a to je i u djelokrugu osnivača, dodao je. Ovo je situacija koja bi već bila iza nas da se od nje ne radi nekakav spektakl, dodao je.

Kada će se uvesti COVID potvrde u socijalnom sustavu?

– Mi smo komunicirali da to bude početak listopada za sustav zdravstva, a moguće je da bude istovremeno. Sigurno da se svi trebaju pripremati, a hoće li to biti prije ili kasnije – to je samo jedan vremenski okvir, rekao je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu