Hrvatska
Božinović: “Mogli bismo uvesti obavezno cijepljenje”
O četvrtom valu koronavirusa, novom lockdownu, pooštravanju mjera, pripremljenosti zdravstvenog sustava, ali i o izboru predsjednika Vrhovnog suda, stanju u policiji i mogućim političkim preslagivanjima na političkoj sceni i sigurnosnim izazovima za Europu i Hrvatsku nakon pobjede talibana u Afganistanu u “Intervjuu tjedna” na HRT-u govorio je Davor Božinović, potpredsjednik vlade i Načelnik stožera za civilnu zaštitu.
U uvodnom dijelu emisije ministar je govorio o povećanom broju zaraženih, naglasio je da završavamo udaran dio turističke sezone koji je na razini 2019., kada govorimo o srpnju i kolovozu. U usporedbi s prošlom godinom, dodao je, ove godine je bilo puno više ljudi i aktivnosti, pa je i rast očekivan, uključujući činjenicu da se diljem svijeta šiti i delta soj koji je dosta zarazniji.
“Nismo iznenađeni porastom broja zaraženih, no ulazimo u jesen (…) i zbog toga cijelo vrijeme govorimo o preporukama koje se svode uvijek na isto – fizička distanca, nošenje maske u zatvorenom, prozračivanje zatvorenih prostora i cijepljenje”, rekao je.
Kada se sve to sumira, kada vidite iskustva iz svijeta, cijepljenje je, smatra, jedini izlaz i ono na čemu moramo i dalje inzistirati – što se više ljudi cijepi, manji je rezervoar u kojem će se virus širiti.
“Mogli bismo uvesti obvezu cijepljenja”
Na pitanje hoće li se uvesti obveza cijepljenja, ministar je rekao da bi moglo doći do toga, ali oni koji su cijepljeni ili su preboljeli covid-19, ne bi joj podlijegali, no o tome se intenzivno razgovara. Dodao je kako bi poseban naglasak bio na vulnerabilne skupine, poput bolnica ili domova za starije.
“Ovaj virus se neće tako lako iskorijeniti”, dodao je.
Optimistični scenariji su na početku pandemije računali da bi oko 2 milijarde ljudi mogle ostati izvan obuhvata cijepljenja. Božinović je objasnio da će se u tim sredinama virus i dalje širiti, vjerojatno s novim varijantama.
“U svemu tome, život ne smije stati, mislim da smo mi u vladi i u Stožeru pokazali vrlo visok stupanj razumijevanja za ono što ljudi u datom trenutku mogu prihvatiti. Naše mjere nikada nisu bile toliko striktne, niti su bile praćene nekim represivnim postupanjem tijela policije, ali ne možemo ni pustiti da se virus širi bez ikakvih mjera. Ono minimalno mora ostati”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
“Neće biti novog lockdowna”
Neće biti novog lockdowna, niti će biti policijskog sata, rekao je dodavši da smo naučili to da možemo kalibrirati mjere, ali jedina prava zaštita je cijepljenje.
Predsjednik Zoran Milanović je rekao da “ovo ljudima već ždere živce”, Božinović kaže da ovo nije situacija koja je normalna, na koju smo navikli, ali vlada ima odgovornost.
“Mi moramo donositi određene mjere, moramo ukazivati na opasnosti koje su realne – više od 8300 ljudi u Hrvatskoj je umrlo od ovog virusa. Opasnost je tu, cjepiva imamo dovoljno i svatko u Hrvatskoj se može na najučinkovitiji mogući način zaštititi”, dodao je.
O argumentima za necijepljenje
Neki od argumenata za necijepljenje su da cijepljeni mogu i širiti zarazu i mogu se sami zaraziti. Božinović je naveo primjer splitske bolnice, gdje od svih hospitaliziranih, njih 93% nije cijepljeno.
“Naravno da neki cijepljeni obole, neki i umru, ali najveći dio cijepljenih kod nas su u starijoj životnoj dobi, ljudi koji imaju razne komorbiditete, oni unatoč cijepljenju ne razviju dovoljnu razinu imuniteta koja bi ih zaštitila od korone”, dodao je.
Covid-potvrde
Što se tiče covid-potvrda, rekao je kako se razmišlja da se one uvedu za zdravstveno osoblje u bolnicama. Polaze od činjenice da zdravstveni djelatnici moraju znati najviše o virusologiji, također je teško objašnjivo da netko nezaražen dođe u bolnicu i ondje se zarazi.
“To je nešto što je teško prihvatljivo i teško se može braniti”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
Pritisak na zdravstveni sustav
Na pitanje očekuje li se pritisak na zdravstveni sustav, Božinović je rekao da “koliko je on upoznat, sada bi se broj intenzivnih jedinica za covid-bolesnike proširio na više bolnica, čime bi i KB Dubrava zadržala svoje druge djelatnosti”.
“Danas vidimo da i druge bolnice mogu tretirati covid-bolesnike, imaju kapacitete. Ne smijemo zanemariti onaj drugi dio bolesne populacije, njima moramo učiniti dostupnu svaku vrstu zdravstvene skrbi”, objasnio je.
O popisu stanovništva
“Preporuke su da ti ljudi imaju covid-potvrde. Kada dođu kod građana koje popisuju, bilo bi dobro da se to obavi brzo, vani, to podrazumijeva i nošenje maski”, rekao je.
Sigurnost u Međimurju
Ministar se osvrnuo na sigurnosnu situaciju u Međimurju, kaže da je “ona iz godine u godinu bolja”. Komentirao je nedavno ubojstvo u naselju Parag u kojem je jedna osoba preminula, a 6 ih je ranjeno, rekao je da se to “jednostavno dogodi”.
“MUP je kroz represivne, ali i preventivne aktivnosti poduzelo najviše što može kako bi se situacija stabilizirala”, dodao je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




