ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) SVEČANA SJEDNICA SVEUČILIŠTA U ZADRU Vican: “Ne spuštamo sveučilišna jedra, nastavljamo raditi na dobrobit cijele domovine”
– Sveučilište u Zadru do sada se brže razvijalo po studijskim programima, znanstvenim i stručnim projektima, nego infrastrukturno. Iskusili smo krhkost demonstracije sile odbijanjem financiranja naše sveučilišne infrastrukture. Osnažilo nas je to još boljom suradnjom s Gradom Zadrom. U tijeku su radovi na uređenju okoliša i interijera novoga studentskog doma, unutar kojega će se otvoriti studentski restoran, za mjesec dana počinjemo s obnovom stare zgrade Tehničke škole. Dovršena je tehnička dokumentacija za izgradnju zgrade za STEM odjele i drugim dijelom studentskog dormitorija. Vlada je Sveučilištu dodijelila u vlasništvo zgradu nekadašnje vojarne u uvali Lučina na otoku Molatu za potrebe ostvarenja programa Arhipelogos, a Zadarska županija ustupila je pravo građenja na preostalom dijelu kompleksa stare Tehničke škole. Također, Općina Preko sa Sveučilištem je ugovorno pripremila temelj za cjelovitu obnovu stare škole na otočiću Ošljaku i prenamjenu toga prostora za istraživanje otočnog stanovništva i iseljeništva. Kao rektorica Sveučilišta mogu vam reći da ne spuštam sveučilišna jedra. Za mene je Sveučilište projekt, i to hrvatski projekt, poručila je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican na današnjoj Svečanoj sjednici kojom se obilježava Dies academicus 2021.
Svečanoj sjednici nazočili su ministar Radovan Fuchs kao izaslanik Vlade, izaslanik predsjednika RH Velibor Mačkić, izaslanica predsjednika Sabora Grozdana Perić, rektorski zbor predvođen predsjednikom Marinom Milkovićem, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek, prorektori, župan Božidar Longin, gradonačelnik Branko Dukić i drugi visoki uzvanici.
Rektorica Vican podsjetila je kako je Sveučilište u Zadru 2002. godine obnovljeno kao integrirano sveučilište koje baštini tradiciju najstarije visokoškolske ustanove u ovom dijelu Europe; sveučilišta koje je visokoobrazovne i doktorske diplome izdavalo još 1396. godine.
– Danas smo moderno hrvatsko sveučilište s 27 odjela i nizom atraktivnih studijskih programa, jedinstvena smo institucija koja ima čvrsto uporište u humanističkim i društvenim korijenima, a uspješno se razvijamo u tehničkim, prirodnim, biomedicinskim i interdisciplinarnim područjima znanosti. Naša posebnost je zadržavanje manjih studijskih skupina, time i manjih upisnih kvota, iako je taj naš kvalitativni kriterij nauštrb financiranja naše institucije. Male skupine osiguravaju nam to da nemamo studenata koji žele napustiti studiranje u Zadru, jer se studenti uspješno socijaliziraju i uviđaju kvalitetu studija koju im omogućujemo, istaknula je Vican.
Unatoč zabrani zapošljavanja od 2013. godine, podcijenjenosti društveno-humanističkih znanosti, unatoč činjenici da je Sveučilište financijski najoštećenija javna visokoobrazovna institucija u RH od uvođenja tzv. programskih ugovora, unatoč konkurenciji na nacionalnoj razini s obzirom na broj visokoobrazovnih institucija, jako se ponosi činjenicom da je interes učenika za upis na dvije trećine studijskih programa tri do 15 puta veći od upisnih kvota.
– Naši znanstvenici predano, savjesno i nadasve dobronamjerno pristupaju istraživanjima turizma, marikulture, ribarstva, poljoprivrede, a istodobno promišljeno razmatraju humanističke i društvene aspekte prošlosti, sadašnjosti i budućnosti koje nikako nije moguće mehanicistički sagledavati samo kroz kvantitativna vrednovanja beskonačnih nizova i klastera numeričkih podataka koje se, apsurdno, sve rjeđe koriste za dobivanje informacija. U tome nastojimo dodatno potaknuti akademsku i širu zajednicu na aktivnije sudjelovanje u kreiranju javnih politika, pristupa i izričaja o onim temama koje nas na različite načine dotiču i prožimaju ne samo kao potrošače dobara i usluga nego sukreatore ambijenta u kojemu živimo i djelujemo na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini, zaključila je rektorica.
Ministar Fuchs rekao je kako je u 19 godina postojanja zadarsko sveučilište postiglo ogromne rezultate, isprofiliralo se u moderno sveučilište s društveno-humanističkim, ali i tehničkim i prirodnim znanostima.
– Čestitam i Zadru i Zadarskoj županiji, zna se što jednom gradu i regiji znači sveučilište. Mala smo država s relativno malo stanovnika, trebamo svakoga tko pokazuje akademske vrijednosti i izvrsnost. Veseli me što Sveučilište u Zadru ide putem prepoznatljivosti svojih studija širom svijeta, što pokazuje i sudjelovanje u zajednici europskih sveučilišta, rekao je Fuchs i poželio da se što više nastave ove godine izvodi uživo, budući da je kontakt studenta i nastavnika bitan za usvajanje vještina.
Gradonačelnik Zadra Branko Dukić najavio je kako će Grad i nadalje pratiti rast sveučilišta te studentima ponuditi sve resurse kako bi baš u Zadru gradili svoje profesionalne karijere nakon stjecanja diplome, dok je župan Božidar Longin podsjetio kako je inicijativa o pokretanju sveučilišta donesena nakon sastanka u Domu županije 2001. godine, dok je današnji laureat dr. Damir Magaš, na samom početku tadašnje Zadarsko-kninske županije bio član Županijskog poglavarstva, ujedno i autor naše prve županijske monografije.
Posebno svečano bilo je na kraju, kada je prvom rektoru Sveučilišta u Zadru, ali i posljednjem dekanu nekadašnjeg Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Damiru Magašu, uručena diploma professor emeritus. Prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako stručno povjerenstvo nije imalo nikakve dvojbe, budući da se radi o znanstveniku koji je, uz sve do sada navedeno, utemeljio studij geografije u Zadru, objavio prvu znanstvenu monografiju o suvremenoj Hrvatskoj, pridonio iskoraku hrvatske geografije, pa i dao veliki doprinos jednoj znanstvenoj disciplini na svjetskoj razini.
– U sjećanju naše obitelji kao da je bilo jučer kada su moji djedovi početkom 20. stoljeća živjeli u Zadru, ali su nakon Rapallskih ugovora otišli u Opuzen jer nisu htjeli biti nasilno talijanizirani. Maločas, 1956. godine, vratili su se u zadarsku Varoš te sam s očevih ramena gledao otvaranje ove zgrade i početak rada Filozofskog fakulteta. Putovao sam obalom, svirao u komornom orkestru, završio studij, 17 godina bio prostorni planer i ponovno se sjedinio s Filozofskim fakultetom, izabran dekanom, kasnije i rektorom Sveučilišta. Hvala svima koji su prepoznali tragove mog postojanja i djelovanja, malu kap koja pomaže tkati slap. Neka ovo sveučilište i ovaj grad i ovo srce Jadrana žive i cvjetaju na korist studenata, naroda, domovine, Europe i svijeta. Vivat academia, vivant professores, semper sint in flore!, rekao je professor emeritus Damir Magaš.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





