ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) PRVI DAN ŠKOLE Ministar Fuchs u Zadru: “Nacionalne ispite trebalo je uvesti davno”
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs zaželio je u ponedjeljak svim učenicima, djelatnicima u predškolskom i obrazovom sustavu te ravnateljima sretan početak nove školske godine, a posebice prvašićima ustvrdivši kako su svi zabrinuti zbog nastavka trenda pada broja prvašića.
Također, zaželio je i da nova školska godina bude svima lakša od prethodne u smislu epidemioloških situacija i pandemijskoga stanja u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs bio je u ponedjeljak u Zadru na prigodnom otvorenju Osnovne škole Voštarnica koja je sagrađena u sklopu Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju i smještaj djece s posebnim potrebama Mocire.
“Škola se gradila dugo, bilo bi bolje da je prije bila izgrađena, ali uz sve nedaće mislim da Grad Zadar i županija mogu biti zaista sretni s ovakvom institucijom koja će služiti obrazovanju djece koja imaju poteškoće u razvoju”, rekao je Fuchs, istaknuvši kako je riječ o instituciji građenoj po svim standardima struke za ovakve specijalizirane institucije.
Na novinarsko pitanje smatra li da je društvo u cjelini odgovorno što se škola gradila punih 14 godina, Fuchs je ponovio kako je rekao da mu je žao da se škola gradila tako dugo, dodavši kako zna da se škola u jednoj fazi trebala preprojektirati.
Ministar je ocijenio da se s dužnom pažnjom treba pristupiti izgradnji svakog objekta – od početka s dobrim i detaljnim planovima za idejno rješenje, glavni i i izvedbeni projekt te odabrati prave izvođače pa problema ne bi trebalo biti.
Na pitanje novinara brine li ga činjenica da je i ove godine manje prvašića nego prošle godine, kao i trend njihova pada, ministar je istaknuo da to ne brine samo Ministarstvo obrazovanja, nego i Vladu, te niz resora.
Jer, ustvrdio je, ako natalitet pada i demografska situacija je loša to ne nije dobro za cijelo društvo – gospodarstvo, kao i za sve resore koji neku državu čine stabilnom.
Kada je pak riječ o nedavno objavljenim rezultatima istraživanja o posljedicama koje su na učenike ostavili pandemijski uvjeti školovanja, Fuchs je odgovorio kako će te posljedice otkanjati za to obrazovani stručnjaci – u prvom redu psiholozi.
Dodao je kako su u Ministarstvu pretpostavljali da se tako nešto može dogoditi te su cijelu prošlu školsku godinu inzistirali na tomu da djeca budu što je moguće više u nastavi u školama, a što manje online.
Smatra i da su se svi zagovornici online nastave sada uvjerili da tehnologija nikada ne može do kraja zamijeniti živu riječ, kontakte i interakciju učitelja i učenike, te djece međusobno.
Podsjetio je da su u Hrvatskoj djeca bila prošle školske godine prosječno pet tjedan u nastavi online, a u drugim zemljama i bitno duže. S tim u vezi, spomenuo je kako, primjerice u Austriji, postoje liste čekanja u specijaliziranim ustanovama za terapiju djece, s obzirom na njihova psihička stanja.
Na novinarsku primjedbu da sindikat Preporod preporučuje dopunsku nastavu zbog “rupa u znanju” učenika nastalih u pandemijskim uvjetima školovanja, zbog čega su roditelji morali plaćati djeci instrukcije, posebice maturantima, ministar je podsjetio da su instrukcije bile i ranije.
“Svi znamo da su instrukcije bile i ranije, ali je isto tako jasno da zbog pandemjiskih uvjeta poučavanja sada ‘idemo’ u izgradnju i dogradnju dodatnih vrtića i škola kako bi, na prvom mjestu, sva djeca krenula u obveznu predškolu za što pak treba imati dostupne vrtićke kapacitete”, rekao je Fuchs.
Dodao je da i osnovne škole ‘idu’ u cjelodnevnu nastavu pa i sve škole u Hrvatskoj trebaju biti tako infrastrukturno opremljene da se u njima djeca zadržavaju od ujutro do najmanje tri sata poslijepodne što podrazumijeva i školske kuhinje s toplim obrokom.
“Kurikule možete mijenjati na ovakav ili onakav način, ali ako satnica poučavanja ostaje ista, onda se neće postići željeni bitno bolji rezultati, te da kvantum znanja koje učenici trebaju dobiti po pojedinim obrazovnim ciklusima bude kakav želite”, ocijenio je Fchs.
Objasnio je da treba, kako bi se to postiglo, analizirati sustav i vidjeti što je u njemu dobro, a što loše, te loše mijenjati, a dobro i unaprijediti.
Zato ćemo, najavio je Fuchs, u ovoj školskoj godini krenuti s nacionalnim ispitima kako bismo vidjeti kakvo je stanje, ustvrdivši kako je šteta da nacionalni ispiti nisu bili davno prije uvedeni. Dodao je da su vjerojatno Grčka i Hrvatska jedine zemlje EU-a koje nemaju takve nacionalne ispite koji pak služe onima koji se u državi bave obrazovnim politikama da ih usmjeravaju u pravom smjeru.
“Ne može se generalizirati i napraviti neki generalni test jer konačno znanje je individualno i nisu svi učenici nešto usvojili, a nešto nisu, ali učitelji to moraju identificirati i ponašati se u skladu s time”, izjavio je Fuchs.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
TJEDNI HOROSKOP od 14.9. do 20.9. – Najsretniji znakovi će biti Djevica, Lav, Jarac
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
