Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) PRVI DAN ŠKOLE Ministar Fuchs u Zadru: “Nacionalne ispite trebalo je uvesti davno”

Objavljeno

-

Foto: Zadarska županija

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs zaželio je u ponedjeljak svim učenicima, djelatnicima u predškolskom i obrazovom sustavu te ravnateljima sretan početak nove školske godine, a posebice prvašićima ustvrdivši kako su svi zabrinuti zbog nastavka trenda pada broja prvašića.

Također, zaželio je i da nova školska godina bude svima lakša od prethodne u smislu epidemioloških situacija i pandemijskoga stanja u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs bio je u ponedjeljak u Zadru na prigodnom otvorenju Osnovne škole Voštarnica koja je sagrađena u sklopu Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju i smještaj djece s posebnim potrebama Mocire.

“Škola se gradila dugo, bilo bi bolje da je prije bila izgrađena, ali uz sve nedaće mislim da Grad Zadar i županija mogu biti zaista sretni s ovakvom institucijom koja će služiti obrazovanju djece koja imaju poteškoće u razvoju”, rekao je Fuchs, istaknuvši kako je riječ o instituciji građenoj po svim standardima struke za ovakve specijalizirane institucije.

Na novinarsko pitanje smatra li da je društvo u cjelini odgovorno što se škola gradila punih 14 godina, Fuchs je ponovio kako je rekao da mu je žao da se škola gradila tako dugo, dodavši kako zna da se škola u jednoj fazi trebala preprojektirati.

Ministar je ocijenio da se s dužnom pažnjom treba pristupiti izgradnji svakog objekta – od početka s dobrim i detaljnim planovima za idejno rješenje, glavni i i izvedbeni projekt te odabrati prave izvođače pa problema ne bi trebalo biti.

Na pitanje novinara brine li ga činjenica da je i ove godine manje prvašića nego prošle godine, kao i trend njihova pada, ministar je istaknuo da to ne brine samo Ministarstvo obrazovanja, nego i Vladu, te niz resora.

Jer, ustvrdio je, ako natalitet pada i demografska situacija je loša to ne nije dobro za cijelo društvo – gospodarstvo, kao i za sve resore koji neku državu čine stabilnom.

Kada je pak riječ o nedavno objavljenim rezultatima istraživanja o posljedicama koje su na učenike ostavili pandemijski uvjeti školovanja, Fuchs je odgovorio kako će te posljedice otkanjati za to obrazovani stručnjaci – u prvom redu psiholozi.

Dodao je kako su u Ministarstvu pretpostavljali da se tako nešto može dogoditi te su cijelu prošlu školsku godinu inzistirali na tomu da djeca budu što je moguće više u nastavi u školama, a što manje online.

Smatra i da su se svi zagovornici online nastave sada uvjerili da tehnologija nikada ne može do kraja zamijeniti živu riječ, kontakte i interakciju učitelja i učenike, te djece međusobno.

Podsjetio je da su u Hrvatskoj djeca bila prošle školske godine prosječno pet tjedan u nastavi online, a u drugim zemljama i bitno duže. S tim u vezi, spomenuo je kako, primjerice u Austriji, postoje liste čekanja u specijaliziranim ustanovama za terapiju djece, s obzirom na njihova psihička stanja.

Na novinarsku primjedbu da sindikat Preporod preporučuje dopunsku nastavu zbog “rupa u znanju” učenika nastalih u pandemijskim uvjetima školovanja, zbog čega su roditelji morali plaćati djeci instrukcije, posebice maturantima, ministar je podsjetio da su instrukcije bile i ranije.

“Svi znamo da su instrukcije bile i ranije, ali je isto tako jasno da zbog pandemjiskih uvjeta poučavanja sada ‘idemo’ u izgradnju i dogradnju dodatnih vrtića i škola kako bi, na prvom mjestu, sva djeca krenula u obveznu predškolu za što pak treba imati dostupne vrtićke kapacitete”, rekao je Fuchs.

Dodao je da i osnovne škole ‘idu’ u cjelodnevnu nastavu pa i sve škole u Hrvatskoj trebaju biti tako infrastrukturno opremljene da se u njima djeca zadržavaju od ujutro do najmanje tri sata poslijepodne što podrazumijeva i školske kuhinje s toplim obrokom.

“Kurikule možete mijenjati na ovakav ili onakav način, ali ako satnica poučavanja ostaje ista, onda se neće postići željeni bitno bolji rezultati, te da kvantum znanja koje učenici trebaju dobiti po pojedinim obrazovnim ciklusima bude kakav želite”, ocijenio je Fchs.

Objasnio je da treba, kako bi se to postiglo, analizirati sustav i vidjeti što je u njemu dobro, a što loše, te loše mijenjati, a dobro i unaprijediti.

Zato ćemo, najavio je Fuchs, u ovoj školskoj godini krenuti s nacionalnim ispitima kako bismo vidjeti kakvo je stanje, ustvrdivši kako je šteta da nacionalni ispiti nisu bili davno prije uvedeni. Dodao je da su vjerojatno Grčka i Hrvatska jedine zemlje EU-a koje nemaju takve nacionalne ispite koji pak služe onima koji se u državi bave obrazovnim politikama da ih usmjeravaju u pravom smjeru.

“Ne može se generalizirati i napraviti neki generalni test jer konačno znanje je individualno i nisu svi učenici nešto usvojili, a nešto nisu, ali učitelji to moraju identificirati i ponašati se u skladu s time”, izjavio je Fuchs.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

VELIKI PETAK / Kršćani diljem svijeta sjećaju se Isusove osude, muke i smrti

Objavljeno

-

By

Kršćani danas slave Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti

Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva.

Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.

Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest.

Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba suzdrži od pića i hrane.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PODSJEĆAMO… Evo kako će trgovine i šoping centri u Zadru raditi na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru za vrijeme Uskršnjih blagdana, uz napomenu da na dan Uskrsa i Uskrsni ponedjeljak – nitko neće raditi.

BAUHAUS:

Subota: od 8 do 14

KAUFLAND:

Subota: od 7 do 22

HEY PARK

Subota: od 7 do 21

TOMMY

Subota: od 7 do 21

KONZUM:

U subotu, prodavaonice će raditi prema regularnom radnom vremenu. 

LIDL:

Subota: od 7 do 22

INTERSPAR

Subota: Od 7 do 21

PLODINE

Subota: od 7 do 22

SUPERNOVA:

Subota: od 9 do 21

STUDENAC:

Subota: od 7 do 21

PEVEX

Subota: do 15.30

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio Misu posvete ulja na Veliki četvrtak u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je misu posvete ulja na Veliki četvrtak, 28. ožujka, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Koncelebrirali su umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, novoimenovani požeški biskup Ivo Martinović, fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru i svećenici djelatni u Zadarskoj nadbiskupiji koji su za vrijeme mise obnovili svoja svećenička obećanja dana na ređenju. U misi su sudjelovali đakoni, bogoslovi i sjemeništarci. Nadbiskup je na misi blagoslovio ulje, posvetio krizmu i uključio u molitvu sve koji će svetim uljem ove godine biti pomazani u sakramentima.

Nadbiskup je zahvalio Bogu za svaki duhovni poziv, za poziv svećenika po kojima Gospodin nastavlja vršiti svoje djelo otkupljenja. „Gospodin nas poziva i povjerava nam da budemo poslužitelji njegovih milosti. Neka nas dobri Bog obilno blagoslovi u svećeničkoj službi i podari obilje zanosa i radosti u služenju Njegovom Mističnom Tijelu. Hvala vam svima na uloženom trudu i revnosti u služenju Kristu u Crkvi“, poručio je mons. Zgrablić svećenicima.

U duhu Godine molitve, nadbiskup je rekao da je molitva bitan dio života svećenika po svojoj naravi i po svećeničkoj službi. „Kršćanska molitva po otajstvima vjere Vazmenog trodnevlja i sakramentima zadobiva svoje puno značenje. Molitva ima uvijek za cilj ‘biti’ u jedinstvu s Bogom. Jedina cjelovita i istinska molitva je ona Kristova, jer se Krist kao pravi Bog i pravi čovjek po uskrsnuću potpuno sjedinjuje s Bogom. U Kristovoj molitvi i čovjekova molitva postaje, kako kaže Papa Franjo, ‘molitva života’ i ‘lanac života’“, rekao je mons. Zgrablić. Vjernici se po Kristu i sakramentima uključuju u „lanac novog života uskrsnuća“, postaju „suuskrsli s Kristom“, a kao dio Kristovog mističnog Tijela, s pouzdanjem mogu s Kristom moliti: Abba! Oče!

„Molitva po Kristu i u Kristu, u Crkvi i s Crkvom, uspostavlja životni odnos između Boga i čovjeka. Molitva kršćanina je molitva čovjeka koji je Kristovim uskrsnućem uzdignut u nadnaravni red i uveden u Božju obitelj triju osoba Presvetog Trojstva. Katekizam Katoličke Crkve (2616) donosi riječi sv. Augustina koji kaže: Isus ‘moli za nas kao naš svećenik; moli u nama kao naša glava; mi mu se molimo kao svome Bogu. Prepoznajemo, stoga, u Njemu naše glasove i u nama njegov glas’“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Govoreći o obnovi svećeničkih obećanja, a u duhu Godine molitve, nadbiskup je osobito potaknuo na obećanje o obdržavanju duha molitve. Na đakonskom ređenju, budući svećenici dali su obećanje kako će trajno čuvati i razvijati duh molitve i vjerno obdržavati bogoslužje časova. „Naša dnevna molitva psalama koji uključuju u sebi različita iskustva života čovjeka prožeta vjerom i koja je nadahnuta Duhom Svetim, po našem sudioništvu u Kristovom svećeništvu, postaje trajna hvala Bogu, naše slavljenje Boga, naše ponizno ispovijedanje grijeha i kajanje, naša zadovoljština za uvrede nanesene našem Ocu i Otkupitelju, naš zagovor za potrebe svakog čovjeka, dapače, čitavog svijeta; postaje naše dioništvo u životu Presvetog Trojstva. Vjernim vršenjem bogoslužja časova, postali smo molitelji po opredjeljenju, ‘po zanimanju’, po službi ili ‘oficiju’. Naša molitva Časoslova naroda Božjega postaje sveti posao, naš najvažniji ‘posao’, sveta služba posvećena Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetom. Ta naša molitva, puno puta nije samo molitva za ovu ili onu milost, ovu ili onu potrebu, ovaj ili onaj dar Božji, nego jednostavno, Bogu se klanjamo i Boga slavimo jer On je dostojan ‘primiti slavu i čast i moć’, jer sve je stvorio i njegovom voljom je sve postalo“, rekao je mons. Zgrablić.

Vjernim obdržavanjem Službe časova, svećenici svjedoče „kako najdublja čežnja ljudskog srca, za vjernike i za nevjernike – čežnja za smislom, puninom sreće i dobra, za puninom života, u konačnici, za Bogom, Kraljevstvom nebeskim, nije besmislena, ne završava u praznini. Dapače, pokazuje nam, ne samo da mi za Bogom čeznemo, nego da Bog u našem srcu budi tu čežnju za njim, kako bismo ga mogli sresti, upoznati, ljubiti i biti dionici njegovog života vječnoga“, naglasio je nadbiskup.

Da bi se mogao dogoditi susret s Bogom koji čovjeka traži i za kojim čovjek čezne, treba se i osloboditi od svega što nije Bog. „To nije lako. To je proces borbe koji nas očekuje cijelog života. Ne dolazi se do najdubljeg susreta s Bogom ako srce nije očišćeno od svega onoga što nije Bog. Naša pojedinačna odgovornost i savjesnost u njegovanju istinskog svećeničkog zajedništva i bratstva pokazatelj je i našeg ispravnog načina molitve i svećeničkog služenja. Bez ispravne kršćanske molitve, ne možemo ni očekivati gledati plod našeg pastoralnog rada“, poručio je mons. Zgrablić.

Istaknuvši važnost povezanosti molitve i ljubavi koja se treba očitovati i prema ljudima, nadbiskup je rekao: „Bog daje ljubav, Bog traži ljubav. To je mistični korijen svega kršćanskog života, svake molitve, svake svećeničke službe. U molitvi po kojoj se ne umire samom sebi, koja nas ne čisti od onoga što nije Bog i u kojoj se ne njeguje ljubav prema bližnjemu, korijen je gotovo svih svećeničkih razočaranja i frustracija“, upozorio je nadbiskup. Pritom je podsjetio na misao pape Franje da „Bog ne trpi ´ateizam´ onih koji poriču Božju sliku koja je utisnuta u svako ljudsko srce. To je svakodnevni ateizam: Ja vjerujem u Boga, ali držim se podalje od drugih i dopuštam si da mrzim druge. To je praktični ateizam. Ne prepoznati ljudsku osobu kao Božju sliku je svetogrđe, gnjusnost, najgora uvreda koja se može donijeti u hram i na oltar“.

Nadbiskup je poželio da Misa posvete ulja svećenicima bude „snažan poticaj na svakodnevnu, plodonosnu molitvu koja u sebi uključuje uzdizanje misli i srca Bogu, ali i odricanje od svega što nije Bog, kao i na bezuvjetnu ljubav jednih prema drugima“.

Mons. Zgrablić je čestitao i na svećeničkim jubilejima, zahvalivši Bogu za 50. godišnjicu svećeništva i 35 godina biskupske službe mons. Želimira Puljića te 25. godišnjicu svećeništva don Kreši Ćirku i don Ivanu Babjaku.

Čestitao je i mons. Ivi Martinoviću na imenovanju požeškim biskupom, zahvalivši mu za višegodišnju svećeničku službu u Zadarskoj nadbiskupiji, u župi sv. Ivana Krstitelja na Relji i na velikodušnom pomaganju prigodom božićnih i uskrsnih ispovijedi u samostanu sv. Mihovila u Zadru. Nadbiskup je zahvalio Bogu i za pokojne svećenike koji su prenosili vjeru i dijelili spasonosne sakramente. Potaknuo je na molitvu za pokojne biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, roditelje i vjeroučitelje, za sve koje je Gospodin stavio na put našega života.

I.G.

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu