Svijet
Medicinske sestre objašnjavaju zašto se ne žele cijepiti
Nepovjerenje među građanima preme cijepljenju je nemalo. No zašto se u Hrvatskoj ne želi cijepiti gotovo polovina pomoćnog medicinskog kadra u javnom zdravstvu.
“Neki se mogu čuditi što se ne želim cijepiti, a medicinska sam sestra, pa bih valjda trebala lakše prihvatiti takvu potrebu. Ali možda se ne želim cijepiti baš zato što sam sestra. Možda bolje od drugih razumijem neke detalje o cjepivu”, rekla je Ivana za Deutsche Welle, medicinska sestra koja radi u jednoj zagrebačkoj bolnici. Ukupno je već preko 20 godina u toj struci. Ne želi da joj otkrijemo prezime i naziv bolnice, jer se pribojava mogućnosti osvete sistema nad antivakserima.
„Ja pritom uopće nisam antivakserica, bez obzira na to što će me netko svrstati među takve. Samo se ne želim izlagati ovakvom eksperimentalnom cjepivu. Nuspojave su, prema mojim saznanjima, česte, nerijetko ekstremno teške, a nisu još sve ni poznate. Ta i kad se testira neki novi lijek, plaća se onima na kojima se testira. Osim toga, moram podizati dvoje djece, i ne mogu si priuštiti teže nuspojave koje znaju potrajati danima“, iznosi svoje tvrdnje medicinska sestra ne otkrivajući pritom na čemu temelji svoje tvrdokorne stavove.
Diskutabilna mRNA cjepiva
Razgovaramo s Ivanom kako bismo saznali otkud i zašto otpor cijepljenju među medicinskim sestrama i tehničarima u Hrvatskoj. Polovinom ovog mjeseca objavljeno je da količina takvih doseže 43 posto, dok su liječnice i liječnici gotovo dvostruko skloniji cjepivima. Ima li onda napetosti među tim dvjema skupinama? Ivana kaže da nema, da se o tome i ne govori mnogo, te da se nada da napetosti neće ni biti.
Ivana kaže kako smatra da niti jedno mRNA cjepivo nije prošlo pretklinička istraživanja, čime su ona onda, uvjerena je, automatski diskutabilna, a mehanizam njihova djelovanja jojizgleda zastrašujuće.
“Ostala cjepiva, za razne druge bolesti, svakako prihvaćam, provjerena su i pouzdana. Zato naglašavam da nisam antivakserica, i jako mi smeta kad me svrstavaju među takve, ravnozemljaše i slične. Ali ja svejedno namjeravam čekati na pravo cjepivo, a dotad se paziti zaraze na druge načine“, ispričala nam je ova sestra.
Učenje u hodu
Ni druga naša sugovornica ne želi da ju se naziva antivaksericom. Ime joj je Maja, a ni ona nije željela da joj objavimo prezime i naziv bolnice, mada smo do njezina telefonskog broja došli preko nadređenog joj liječničkog osoblja. Na odjelu se znaju suprotstavljeni stavovi, ali to nije dovelo do komunikacijskog sloma između tamo zaposlenih. Posrijedi je pritom jedna javna zdravstvena ustanova u Rijeci.
„To ne znači da se na nas koji smo protivni neće u budućnosti vršiti znatno veći pritisak, primjerice od strane države. Osupnuta sam već i sadašnjom kampanjom, javnim prozivanjem i ocrnjivanjem. A sumnjičava sam prema cjepivima jer znam da su dobila dozvole samo zato što je zaraza natjerala svijet da požuri postupak”, riječi su medicinske sestre Maje. Dodaje da se i dalje ne zna puno toga o bolesti ni o cjepivima, da se uči se u hodu i još je puno nejasnoća. I ona svoje stavove iznosi bez da je jednu od tih tvrdnji potkrijepila nekim dokazom.
„Sad se još ne zna dovoljno ni o sojevima“, dodala je ona, „pa bih radije čekala dok ne bude pouzdano. U međuvremenu se držim pojačane brige o maskama, osnovne higijene i sličnog. Mi sestre smo u središtu zbivanja, stalno s pacijentima, pa valjda nešto i znamo. Lako uočavamo razne kontradikcije u vezi s koronavirusom i cjepivima. A i razne nesistematičnosti.“
Nejednak tretman izoliranih
Maja naime zamjera vlastima očite nedosljednosti koje svako malo izazivaju rasprave u javnom prostoru, ali i dodatni otpor spram cijepljenja. Smatra da je zbog toga mnogima nanesena nepravda: „Nejednak tretman je veliki problem. Živim u gradiću pored Rijeke i, dok sam bila u izolaciji, ophodnja je svaki dan tražila da im se pokazujem na balkonu. Ljudima u Rijeci nije bilo tako. I onda se čude što im ljudi ne vjeruju. Da ne pričam o interesima u pozadini, o tome da je farmacija jedan od najvećih biznisa.“
Ova riječka medicinska sestra ističe da pritom ne nagovara druge da se ne cijepe, nego je i vlastitoj djeci ostavila odluku o tome u potpunosti na osobni izbor.
No gdje se onda nalazi objektivna istina, ili objektivna što je najviše moguće, i zašto nije više afirmirana? Za odgovor smo zamolili Dagmar Radin, profesoricu te istraživačicu javnih zdravstvenih politika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Bez prostora za spekulacije
„Ovisi s kojeg gledišta započnemo. Generalno, ako su nam ciljevi održiv i funkcionalan zdravstveni sustav, treba nam i procijepljeno osoblje“, rekla je Radin za DW, dodajući da to znači – cijepljenje onim najboljim što se ima u datom trenu. „No ako relativiziramo znanost i sve što znamo o virusu Covid-19“, nastavila je, „doći ćemo do toga da je upitno baš sve.”
„Ipak, neke temelje moramo imati. Istina je da se žurilo s cjepivima, jer drugog izbora faktično nije bilo, ali treba reći i da je današnja tehnologija daleko naprednija od one koja je stvorila druga cjepiva kojima se cijepimo desetljećima. Na koncu, od medicinskih sestara bih očekivala viši stupanj povjerenja u znanost“, naglasila je Radin.
Pojasnila je zatim da medicina nije sasvim egzaktna znanost, jer se ishodi ne mogu predvidjeti sa 100-postotnom sigurnošću. No to još ni u ludilu ne znači da ostavlja prostor za nekakve spekulacije: „Zato mislim da je neprihvatljivo, s pozicija javnih zdravstvenih politika, da neki zdravstveni djelatnici postupaju u suprotnosti s općom sigurnošću, a možemo je nazvati i nacionalnom.“
Vlasti kompromitiraju epidemiologiju
„Ako hoćete i filozofski, vaša individualna sloboda može ići do točke gdje ne ugrožava zajednicu. Pogotovo ako kao sestra radite s npr. onkološkim pacijentima koji ne mogu primiti cjepivo. Zato bih se zalagala za obavezu cijepljenja među zdravstvenim i još nekim radnicima, a drugo je pitanje koliko je to politički provedivo“, zaključila je Dagmar Radin.
Ta politologinja naposljetku vezuje mogućnost političke izvedbe s propustima vlasti i komunikacijama u prakticiranju javnih politika. Ne samo u Hrvatskoj, vlasti uvelike kompromitiraju epidemiološke mjere koje najčešće bez rezerve zagovaraju.
Zato je naša sugovornica sa zagrebačkog FPZ-a istaknula da smo svjedoci velikih problema koje generiraju političari, ali da to nipošto ne smije u nečijim očima izobličiti znanstvene činjenice i sliku javnozdravstvenih prioriteta.
Ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, onda ćemo biti na nepoznatom terenu, upozorava Gavin Schmidt, klimatolog iz NASA-e.
Prošle godine Zemlja se zagrijala za oko 0,2 °C više nego što su klimatski modeli predviđali. Iako to možda ne izgleda puno, kada uzmete u obzir da je to mjera na cijeloj planeti, to je onda poprilično zagrijavanje.
“Nijedna godina nije zbunila predviđajuće sposobnosti znanstvenika za klimu više od 2023. godine“, piše klimatolog iz NASA-e Gavin Schmidt u članku za Nature, a prenosi Science Alert.
“Temperaturna anomalija iz 2023. došla je iz vedra neba, otkrivajući neviđen jaz u znanju, možda prvi put od prije oko 40 godina, kada su satelitski podaci počeli nuditi pogled na Zemljin klimatski sistem u realnom vremenu“.
Schmidt upozorava da ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, u skladu s prethodnim El Nino fluktuacijama, onda ćemo biti na nepoznatom terenu.
Postavljeno je nekoliko teorija za višak topline koja premašuje ono što se očekuje od El Nina i stope povećanja CO2. To uključuje smanjenje aerosoli za površinsko hlađenje nakon promjena regulative 2020. godine; povećanje vodene pare koja zadržava toplinu od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022; i aktivnost u trenutnom solarnom ciklusu koja šalje više topline u našem smjeru.
Ali čak i kombinirano, sve ovo ne objašnjava uočenu dodatnu toplinu, tvrdi Schmidt.
Zabrinjavajuće je da nam nedostaje kritičan faktor u našem razumijevanju klimatskih sistema na Zemlji.
“To bi moglo implicirati da planet koji se zagrijava već mijenja način na koji klimatski sistem funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali“, objašnjava Schmidt.
Ipak, iznenadni skok vrućine i dalje može biti kratkoročna anomalija ili slabost u podacima, priznaje Schmidt.
Dok istraživači ispituju i raspravljaju o brojevima, mi doživljavamo i svjedočimo vrlo stvarnim posljedicama viška topline svuda oko nas.
Tri četvrtine najvećeg sistema koraljnih grebena na svijetu, Velikog koraljnog grebena u Australiji, trenutno pati od visokog do ekstremnog nivoa ugroženosti. Životinje masovno umiru, a milijuni ljudi u Africi gladuju zbog klimatskih promjena, prenosi Nova.rs.
Ovo je samo početak. Neka mjesta već osjećaju zagrijavanje više od drugih.
Iako je važno razraditi ove potencijalno velike neizvjesnosti u modeliranju klime, veći prioritet je ostvarivanje značajnog napretka ka zaustavljanju emisija stakleničkih plinova koji pokreću najveći dio globalnog zagrijavanja.
Služba EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus početkom travnja je objavila da je ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja.
Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.
Zajedničko izvješće koje su objavile Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazalo je nove zabrinjavajuće podatke. Naime, Europljani pate od nesnosne vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućina porasla je 30% u Europi u dva desetljeća, pokazalo je zajedničko izvješće o stanju klime koje su objavile ove dvije organizacije.
Temperaturni rekordi
Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo kazala je da se može činiti da je cijena klimatskih mjera vioska, no upozorila je da je cijena neaktivnosti mnogo veća.
Izvješće je pokazalo da su temperature u cijeloj Europi bile iznad prosjeka 11 mjeseci tijekom 2023. godine, pri čemu je rujan bio najtopliji od početka mjerenja, prenosi Guardian.
Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije.
Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU-u, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću. Obilna kiša također je dovela do smrtonosnih poplava. Europa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, pokazalo je izvješće.
“Tijekom 2023. godine Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikad zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Copernicus.
Izvješće nije dalo podatke o broju umrlih od vrućine 2023., ali znanstvenici su naveli da je u 2022. bilo 70.000 dodatnih smrti.
Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, vjeruje da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tijekom 2023. bio još i veći.
Svijet
Predstavljen rijedak slučaj covida koji je trajao 613 dana, znanstvenici upozorili na opasnost
Nizozemski znanstvenici izvijestili su o iznimno dugoj infekciji covida-19 kod muškarca koji je umro prošle godine, nakon što je bio pozitivan na virus 613 dana, te su upozorili na opasnost da se kod takvih pacijenata razviju opasne mutacije virusa, prenosi njemačka novinska agencija dpa.
Stariji muškarac, koji je bio oslabljen drugim bolestima, primljen je u bolnicu u Amsterdamu u veljači 2022. s infekcijom covid-19, navodi se u priopćenju.
Bio je kontinuirano pozitivan na koronavirus sve do svoje smrti u listopadu 2023. – ukupno 613 dana.
Prethodno su zabilježeni i drugi slučajevi vrlo dugih infekcija kod ljudi čiji se imunosni sustav nije mogao uspješno boriti protiv koronavirusa.
Znanstvenici predvođeni Magdom Vergouwe sa Sveučilišta u Amsterdamu planiraju predstaviti rezultate na kongresu Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti u Barceloni od 27. do 30. travnja.
Slučaj je zanimljiv i znanstvenicima jer kod tako dugo zaraženih koronavirus može posebno snažno mutirati.
To krije rizik od pojave varijanti virusa koje mogu lakše nadvladati imunosni sustav zdravih ljudi.
Nizozemski znanstvenici uzimali su kontinuirano uzorke od muškarca kako bi analizirali genski materijal koronavirusa.
Pronašli su ukupno više od 50 mutacija u usporedbi s omikron varijantom BA.1 koja je u to vrijeme kružila, uključujući i one koje bi omogućile virusu da izbjegne imunosnu obranu ljudskog organizma.
Samo 21 dan nakon što je muškarac primio lijek protiv koronavirusa, virus je pokazao znakove otpornosti na njega.
Čovjek je na kraju umro zbog razbuktavanja jedne od ranijih bolesti od kojih je patio.
Koliko je poznato nikoga nije zarazio mutiranim verzijama koronavirusa SARS-CoV-2 koje su se u njemu razvile.
Ovaj slučaj “naglašava rizik od pojave kod pacijenata s oslabljenim imunitetom novih varijanti SARS-CoV-2 koje izbjegavaju imunosni sustav”, poručili su znanstvenici u priopćenju za javnost.
Takav razvoj virusa kod jednog pacijenta mogao bi dovesti do pojave jedinstvenih varijanti, upozoravaju i ističu da je važno pomno pratiti razvoj koronavirusa kod osoba oslabljenog imuniteta.
Postoji rizik da se te varijante, koje su otpornije na obranu koju pruža imunosni sustav zdravih ljudi, pojave i prošire u društvu, dodali su znanstvenici.
RADOVI! / U srijedu bez vode tri ulice na Stanovima. Evo popisa…
Negativne kalorije: O ovome se često priča pa smo odlučili saznati cijelu istinu
UZ 150. GODIŠNJICU ROĐENJA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ / “U potrazi za Ivanom” na Večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar
POSEBAN DOGAĐAJ U OGŠ SV. BENEDIKTA: U petak koncert bivših i sadašnjih učenika Škole
U GRADSKOJ KNJIŽNICI: Predstavljanje neformalnog studija i usavršavanja iz waldorfske pedagogije
FOTOGALERIJA / Prije kiše… Subotnja špica u Zadru
GINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
PROGRAM / Od 22. do 27. travnja Sveučilište u Zadru s brojnim aktivnostima sudjeluje u Festivalu znanosti
JOŠ PET DANA! / Sedmo izdanje Street Food Festivala: Kulinarski i glazbeni spektakl na Puntamici
MORATE U SPIZU? Evo koje su trgovine i šoping-centri otvoreni ove nedjelje u Zadru…
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prijeGINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju
-
magazin2 dana prijeTJEDNI HOROSKOP: Najsretniji znakovi Bik, Ovan i Lav
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeFOTO / U Ninu održan susret rastavljenih i ponovno civilno vjenčanih osoba: “Spolnost smo pozvani živjeti prema Evanđelju, a ne vlastitim slabostima”
-
magazin1 dan prijeHoroskop za 22. travnja 2024.