ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) STIHOVI ZVANE ČRNJE NA SPOMENICIMA ZRINSKOM I FRANKOPANU U BEČKOM NOVOM MJESTU 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu
Zbog globalne pandemije COVID-19 planirani 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu, koje organizira Matica hrvatska Šopron, Čakavska katedra Šopron, Udruge Hrvati i Zaklada „KUME“ Koljnof, nisu održani, kako su planirani u studenome 2020. godine, već su odgođeni za 2021. godinu, u doba kada za to budu povoljne epidemiološke i druge prilike. Odlučeno je da se prošlogodišnji Koljnofski književni susreti održe od 6. do 11. srpnja 2021. godine, u okviru tradicionalne manifestaciji Po staza naših starih 2021., koju osmišljava i priređuje isti organizator.
Domaćin Koljnofskih književnih susreta je, kao i uvijek bio je dr. Franjo Pajrić, a selektor i voditelj programa književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je ove 12. Međunarodne koljnofske književne susrete odlučio posvetiti haiku poeziji i predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju. Posebni dio programa posvećen je tragičnoj pogibiji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu.
S hrvatske strane Susretima osobno i na daljinu sudjelovali su književnici, znanstvenici i umjetnici Mihael Štebih, Đurđa Vukelić Rožić, Lana Derkač, Sanja Knežević, Tomislav Maretić, Ernest Fišer, Davor Šalat, Vlatko Majić, Ante Tičić i Tomislav Marijan Bilosnić.
Uz književnike iz Hrvatske Koljnofskim susretima su se pridružili i hrvatski književnici s prostora Gradišća u Mađarskoj i Austriji, Timea Horvat, Šandor Horvat, Robert Hajszan, Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann, Ana Šoretić Uz gostovanja na programu književnih susreta organizirano je više predavanja, predstavljanja knjiga i književnih nastupa u Nardi, Bečkom Novom Mjestu, Čepregu, Šopronu i Koljnofu. S obzirom na nastalu situaciju 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu bavili su se sadržajima tematskih predavanja, čitanja u prirodi i svečanim recitalima.
Hrvatski književnici svojim domaćinima tradicionalnoj manifestaciji Po staza naših starih 2021. pridružili su se u Čakovcu gdje ih je pozdravio Mihael Štebih, a Susreti su službeno započeli u Nardi, u utorak 6. srpnja gdje je odana počast nedavno preminulom kolegi Lajošu Škrašiću, dok su svoje pjesme čitali dr. Šandor Horvat, Tomislav Marijan Bilosnić, dr. Robert Hajszan, izv. prof. dr. Sanja Knežević i Timea Horvat. Svojim radovima predstavili su se na daljinu i Tomislav Maretić, Vlatko Majić, i Đurđa Vukelić Rožić. Đurđa Vukelić Rožić najavila je donaciju haiku knjiga za biblioteku Koljnofskih književnih susreta, odnosno za hrvatske knjižnice u Gradišću. U programu, koji je na otvorenom pratilo više stotina
stanovnika ovog mjesta na jugu mađarske strane Gradišća, čitale su se haiku pjesme, a T. M.
Bilosnić i dr. Šandor Horvat održali su i predavanje o haiku poeziji u Hrvatskoj.
Sljedeći dan, u srijedu 7. srpnja, književnici su sa svojim domaćinima posjetili Poljance, u knjižnici Vorištana održano je književno sijelo na kojemu je voditelj susreta najavio svoje kolege, sudionike Susreta na daljinu, pjesnike Ernesta Fišera, Lanu Derkač, Davora Šalata, i Antu Tičića. Knjižnici su poklonjene knjige sudionika susreta. Potom su sudionici 12. književnih susreta Koljniof 2020. pohodili Bečko Novo Mjesto, gdje su pred biste Zrinskog i Frankopana položili vijenac s natpisom „Dva človeka so vajka / kako dva križa“, stihovima iz pjesme „Križ“ Zvane Črnje. Dr Herbert Gassenr, domaćin ovog pohoda održao je predavanje na temu pogibije Zrinskog i Frankopana, a izv. prof. dr. Sanja Knežević održala je predavanje „Tematika Zrinskih i Frankopana u hrvatskom povijesnom i novopovijesnom
romanu“.
U čast jubileja 350. godišnjice smrti Zrinskog i Frankopana održan jer i pjesnički recital. Istoga dana pjesme su se čitale i na brdu iznad Cogrštofa, gdje je književnicima Susreta domaćica bila književnica Ana Šoretić.
U četvrtak, 8. srpnja, u kapeli Janković u Čepregu, Tomislav Marjan Bilosnić čitao je Pjevanja svetom Ivanu od Križa, a Sanja Knežević haiku izbor iz ciklusa „Molitva s Ugljana“.
U petak, 9. srpnja, u Koljnofu, po završetku povorke Po staza naših starih, na terasi restorana Levanda, upriličena je književna večer, kojoj se pridružila pjesnikinja Dorothea Zeichmann, koja je predstavila svoja najnovija izdanja. T. M. Bilosnić, kao voditelj Međunarodnih književnih susreta Koljnof, još jednom je okupljenu publiku upoznao s nazočnim sudionicima Susreta, kao i onima koji u njima zbog pandemijskih problema sudjeluju na daljinu. Književni program glazbeno su oblikovali Koljnofskih tamburaša pa je druženje potrajalo do kasno u noć.
Planirani susret odlaska u Slovačku, u petak 9. srpnja zbog pandemije je odgođen, pa su književnici posjetili prastaru Crkvu sv. Jaskova u Lébénu, gdje su upriličena čitanja pjesama vjerskog karaktera i molitva sudionika. T. M. Bilosnić je pročitao izbor iz svoje zbirke pjesama „Molitve“ nagrađene Nagradom „Tin Ujević“. Koljnofski književni susreti simbolično su završili na grobu Mate Meršića Miloradića u Kemlji. Sanja Knežević pročitala je svoju pjesmu posvećenu Tinu Ujeviću, hrvatskom književnom velikanu, kojemu se ove godine obilježava 160. obljetnica rođenja, čime su na simboličan način povezani Vrgorac-Frakanavu-Zagreb i Kemlju, tako što je otpjevana gradišćanska himna na stihove Miloradića „Hrvat mi je otac“. Konačno s Mošonskog Dunava odaslani su pozdravi našim sunarodnjacima u Slovačkoj i Češkoj, i najavljeni naredni 13. Međunarodni književni susreti Koljnof 2021. već za kolovoz ove godine.
Zbog već sada najavljenih mjera u listopadu dogovoreno je da se ovogodišnji susreti održe krajem mjeseca kolovoza. Bit će opet simbolike, jer je 29. kolovoza vjerski praznik Glavosjeka, a u Šopronu je jedina viteška crkva još u funkciji posvećena Ivanu Krstitelju.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





