ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) STIHOVI ZVANE ČRNJE NA SPOMENICIMA ZRINSKOM I FRANKOPANU U BEČKOM NOVOM MJESTU 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu
Zbog globalne pandemije COVID-19 planirani 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu, koje organizira Matica hrvatska Šopron, Čakavska katedra Šopron, Udruge Hrvati i Zaklada „KUME“ Koljnof, nisu održani, kako su planirani u studenome 2020. godine, već su odgođeni za 2021. godinu, u doba kada za to budu povoljne epidemiološke i druge prilike. Odlučeno je da se prošlogodišnji Koljnofski književni susreti održe od 6. do 11. srpnja 2021. godine, u okviru tradicionalne manifestaciji Po staza naših starih 2021., koju osmišljava i priređuje isti organizator.
Domaćin Koljnofskih književnih susreta je, kao i uvijek bio je dr. Franjo Pajrić, a selektor i voditelj programa književnik Tomislav Marijan Bilosnić, koji je ove 12. Međunarodne koljnofske književne susrete odlučio posvetiti haiku poeziji i predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju. Posebni dio programa posvećen je tragičnoj pogibiji Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu.
S hrvatske strane Susretima osobno i na daljinu sudjelovali su književnici, znanstvenici i umjetnici Mihael Štebih, Đurđa Vukelić Rožić, Lana Derkač, Sanja Knežević, Tomislav Maretić, Ernest Fišer, Davor Šalat, Vlatko Majić, Ante Tičić i Tomislav Marijan Bilosnić.
Uz književnike iz Hrvatske Koljnofskim susretima su se pridružili i hrvatski književnici s prostora Gradišća u Mađarskoj i Austriji, Timea Horvat, Šandor Horvat, Robert Hajszan, Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann, Ana Šoretić Uz gostovanja na programu književnih susreta organizirano je više predavanja, predstavljanja knjiga i književnih nastupa u Nardi, Bečkom Novom Mjestu, Čepregu, Šopronu i Koljnofu. S obzirom na nastalu situaciju 12. međunarodni književni susreti u Koljnofu bavili su se sadržajima tematskih predavanja, čitanja u prirodi i svečanim recitalima.
Hrvatski književnici svojim domaćinima tradicionalnoj manifestaciji Po staza naših starih 2021. pridružili su se u Čakovcu gdje ih je pozdravio Mihael Štebih, a Susreti su službeno započeli u Nardi, u utorak 6. srpnja gdje je odana počast nedavno preminulom kolegi Lajošu Škrašiću, dok su svoje pjesme čitali dr. Šandor Horvat, Tomislav Marijan Bilosnić, dr. Robert Hajszan, izv. prof. dr. Sanja Knežević i Timea Horvat. Svojim radovima predstavili su se na daljinu i Tomislav Maretić, Vlatko Majić, i Đurđa Vukelić Rožić. Đurđa Vukelić Rožić najavila je donaciju haiku knjiga za biblioteku Koljnofskih književnih susreta, odnosno za hrvatske knjižnice u Gradišću. U programu, koji je na otvorenom pratilo više stotina
stanovnika ovog mjesta na jugu mađarske strane Gradišća, čitale su se haiku pjesme, a T. M.
Bilosnić i dr. Šandor Horvat održali su i predavanje o haiku poeziji u Hrvatskoj.
Sljedeći dan, u srijedu 7. srpnja, književnici su sa svojim domaćinima posjetili Poljance, u knjižnici Vorištana održano je književno sijelo na kojemu je voditelj susreta najavio svoje kolege, sudionike Susreta na daljinu, pjesnike Ernesta Fišera, Lanu Derkač, Davora Šalata, i Antu Tičića. Knjižnici su poklonjene knjige sudionika susreta. Potom su sudionici 12. književnih susreta Koljniof 2020. pohodili Bečko Novo Mjesto, gdje su pred biste Zrinskog i Frankopana položili vijenac s natpisom „Dva človeka so vajka / kako dva križa“, stihovima iz pjesme „Križ“ Zvane Črnje. Dr Herbert Gassenr, domaćin ovog pohoda održao je predavanje na temu pogibije Zrinskog i Frankopana, a izv. prof. dr. Sanja Knežević održala je predavanje „Tematika Zrinskih i Frankopana u hrvatskom povijesnom i novopovijesnom
romanu“.
U čast jubileja 350. godišnjice smrti Zrinskog i Frankopana održan jer i pjesnički recital. Istoga dana pjesme su se čitale i na brdu iznad Cogrštofa, gdje je književnicima Susreta domaćica bila književnica Ana Šoretić.
U četvrtak, 8. srpnja, u kapeli Janković u Čepregu, Tomislav Marjan Bilosnić čitao je Pjevanja svetom Ivanu od Križa, a Sanja Knežević haiku izbor iz ciklusa „Molitva s Ugljana“.
U petak, 9. srpnja, u Koljnofu, po završetku povorke Po staza naših starih, na terasi restorana Levanda, upriličena je književna večer, kojoj se pridružila pjesnikinja Dorothea Zeichmann, koja je predstavila svoja najnovija izdanja. T. M. Bilosnić, kao voditelj Međunarodnih književnih susreta Koljnof, još jednom je okupljenu publiku upoznao s nazočnim sudionicima Susreta, kao i onima koji u njima zbog pandemijskih problema sudjeluju na daljinu. Književni program glazbeno su oblikovali Koljnofskih tamburaša pa je druženje potrajalo do kasno u noć.
Planirani susret odlaska u Slovačku, u petak 9. srpnja zbog pandemije je odgođen, pa su književnici posjetili prastaru Crkvu sv. Jaskova u Lébénu, gdje su upriličena čitanja pjesama vjerskog karaktera i molitva sudionika. T. M. Bilosnić je pročitao izbor iz svoje zbirke pjesama „Molitve“ nagrađene Nagradom „Tin Ujević“. Koljnofski književni susreti simbolično su završili na grobu Mate Meršića Miloradića u Kemlji. Sanja Knežević pročitala je svoju pjesmu posvećenu Tinu Ujeviću, hrvatskom književnom velikanu, kojemu se ove godine obilježava 160. obljetnica rođenja, čime su na simboličan način povezani Vrgorac-Frakanavu-Zagreb i Kemlju, tako što je otpjevana gradišćanska himna na stihove Miloradića „Hrvat mi je otac“. Konačno s Mošonskog Dunava odaslani su pozdravi našim sunarodnjacima u Slovačkoj i Češkoj, i najavljeni naredni 13. Međunarodni književni susreti Koljnof 2021. već za kolovoz ove godine.
Zbog već sada najavljenih mjera u listopadu dogovoreno je da se ovogodišnji susreti održe krajem mjeseca kolovoza. Bit će opet simbolike, jer je 29. kolovoza vjerski praznik Glavosjeka, a u Šopronu je jedina viteška crkva još u funkciji posvećena Ivanu Krstitelju.
ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA FOTOGALERIJA / Monaško posvećenje i vječni zavjeti s. Marije Danijele Lužija u benediktinskoj zajednici Samostana sv. Marije
S. Marija Danijela Lužija primila je monaško posvećenje i položila vječne zavjete u benediktinskoj zajednici samostana sv. Marije u Zadru za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je u crkvi sv. Marije u Zadru u nedjelju, 8. prosinca, predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Među desetoricom svećenika koncelebranata bili su opat Jeronim Adam Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu te trojica svećenika iz Danijeline rodne Makarske koji su povezani s razvojem njenog duhovnog poziva. To su don Pave Banić, nekadašnji župnik katedralne župe sv. Marka u Makarskoj i don Ante Žderić, makarski katedralni kapelan u vrijeme kad je s. Danijela razlučivala svoj duhovni poziv te sadašnji makarski katedralni župnik don Jure Lovrinčević.
Nadbiskup Zgrablić u propovijedi je razmatrao poruke iz Pisma posvećenim osobama povodom Godine posvećenog života koje je papa Franjo uputio na blagdan Prikazanja BDM 21. studenog 2014. godine. Tri poruke iz toga Pisma prikladne su za razumijevanje bogatstva monaškog posvećenja i buđenje zahvalnosti za milosti koje u njemu primamo, rekao je mons. Zgrablić. Ta tri cilja su gledati u prošlost sa zahvalnošću, živjeti sadašnjost u zanosu i prigrliti budućnost s nadom.
Govoreći o gledanju u prošlost sa zahvalnošću, nadbiskup je rekao da je i monaško posvećenje s. Danijele prigoda zahvaliti Bogu „za vrijeme koje je iza nas i koje je povezano s višestoljetnom bogatom benediktinskom duhovnošću i kulturom na našim prostorima, u Zadarskoj nadbiskupiji i u samostanu sv. Marije u Zadru“. Papa potiče „da se svaka karizmatska obitelj prisjeti svojih početaka i svoga povijesnog razvoja, da zahvali Bogu koji je Crkvi ponudio tolike darove koji je čine lijepom i opremljenom za svako dobro djelo“.
„Boga slavimo i zahvaljujemo za benediktinsku obitelj i njihovo djelovanje u Crkvi koja živi i djeluje u samostanima u Zadru, Pagu i na Ćokovcu, na otoku Pašmanu. Bogu hvala što je kroz proteklo vrijeme, sve od 11. st., ponudio tolike darove toj zajednici i Crkvi. Velika hvala Bogu na daru života i duhovnog poziva s. Danijele. Hvala Bogu za njene roditelje, njenu obitelj i prijatelje. Hvala Bogu što se po monaškom posvećenju s. Danijele zajednica obogaćuje ljepotom za svako dobro djelo“, rekao je mons. Zgrablić.
Istaknuvši Papin poticaj da se sadašnjost živi u zanosu, sa strašću, nadbiskup je rekao da je za sv. Benedikta i sve utemeljitelje monaških i redovničkih zajednica, prvotni cilj bio „živjeti u potpunosti Evanđelje, a ideal života im je Krist. Pravilo sv. Benedikta je izraz Evanđelja, put i instrument u pomoći za njegovo potpuno življenje kako bi se prionulo uz Krista, do mjere da oni koji ga slijede, za sebe mogu reći sa sv. Pavlom: ‘Meni je živjeti Krist’“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je cilj i zavjeta s. Danijele „biti put života Evanđelja u nasljedovanju Krista, a prihvaćanje Pravila sv. Benedikta je pomoć, poput instrumenta, za ‘provedbu te strastvene ljubavi’, kako kaže papa Franjo“.
Nadbiskup je citirao Papu da „živjeti sadašnjost sa strašću znači postati ‘stručnjacima u zajedništvu’, svjedocima i tvorcima ‘projekta zajedništva’ koji stoji na vrhuncu povijesti zajedništva čovjeka i Boga“. Papa potiče da se u društvu sukoba i nejednakosti ponudi model zajednice koja će priznavanjem dostojanstva svake osobe i dijeljenjem dara omogućiti iskustvo bratskih odnosa. Mons. Zgrablić je potaknuo s. Danijelu da bude „čvrsti znak ljubavi Božje, osobito gdje postoje razlike i napetosti. Budite vjerodostojni znak prisutnosti Duha koji u naša srca ulijeva snažnu Isusovu želju „da svi budu jedno“. Doživite „mističnost susreta“, kako kaže papa Franjo, sposobnost suosjećanja i slušanja drugih, sposobnost da zajedno tražite put, prihvaćajući da Vas prosvijetli odnos ljubavi koji proizlazi iz triju božanskih osoba“, poručio je nadbiskup s. Danijeli, poželjevši da joj geslo sv. Benedikta „Moli i radi“ bude sredstvo i put u nasljedovanju Krista.
U duhu Papinog poticaja da se budućnost prigrli s nadom, nadbiskup je rekao: „Nada na kojoj se temelji kršćanska duhovnost ne temelji se na brojevima, materijalnim ili intelektualnim postignućima, nego na Onome u koga se uzdamo. Sv. Pavao piše: „Poradi toga i ovo trpim, ali se ne stidim jer znam kome sam povjerovao i uvjeren sam da je on moćan poklad moj sačuvati za onaj Dan“ (2 Tim 1, 12). Jubilejska godina koja nam se poklanja kao veliki Božji dar potiče i njeguje nadu u našim srcima i čini djelotvornim Božje milosrđe u našim životima. Za moto Jubilejske godine papa Franjo je izabrao Hodočasnici nade.
Sve dobro što Božji Duh u nama nadahnjuje prepoznajemo u suradnji s Kristom kao nadu koja nas ne razočarava, jer znamo kome smo povjerovali. I monaško posvećenje prihvaćamo kao znak nade za život s. Danijele, za monašku zajednicu i za svakoga od nas“, rekao je mons. Zgrablić, čestitavši s. Danijeli i koludricama Samostana sv. Marije. Nadbiskup je poželio da s. Danijela prigrli budućnost puna nade, poput Marije koja je sve događaje iz Isusovog života pohranjivala u svom srcu i o njima promišljala, do ispunjenja Božjih obećanja te da je prati zagovor sv. Benedikta, sv. Skolastike i svih zadarskih zaštitnika i ugodnika Božjih.
Obred monaškog posvećenja s. Marije Danijele
Nakon nadbiskupove propovijedi, uslijedio je obred monaškog posvećenja s. Danijele. Na poziv magistre, s. Danijela je, rekavši „Zvao si me, Gospodine, evo me!“, pristupila ispred nadbiskupa Zgrablića koji je sjedio ispred oltara. Za vrijeme cijelog obreda, pokraj nadbiskupa je bila i opatica samostana sv. Marije, č. m. Anastazija Čizmin. Na početku obreda, s. Danijela je s opaticom razmijenila odgovore na pitanja prema Obredniku. Potom je potvrdu svoje nakane da se sasvim prinosi Bogu s. Danijela pokazala i čitajući Povelju u kojoj, između ostaloga, piše da „svečano zavjetuje Bogu za cijeli život stalnost življenja, obraćenje i poslušnost prema Pravilu sv. Benedikta i objašnjenjima samostana sv. Marije“. Potom je s. Danijela pokazala Povelju nadbiskupu, opatici, sestrama i zajednici vjernika te su za oltarom Povelju potpisale s. Danijela i č. m. Anastazija. Nakon toga, s. Danijela je tri puta pjevala pripjev „Primi me, Gospodine, po riječi svojoj i živjet ću i nemoj me smesti u očekivanju mojem“, zaključivši to s molitvom Slava Ocu. Uslijedilo je pjevanje Litanija svih svetih koje je predmolio don Dario Tičić, župnik Biograda n/m. Za vrijeme pjevanja Litanija, nakon kojih je nadbiskup Zgrablić molio molitvu monaškog posvećenja, kao i za vrijeme posvetne molitve, s. Danijela je ležala prostrta pred oltarom.
Nakon posvetne molitve, nadbiskup Zgrablić je s. Danijeli, koja je za to vrijeme klečala, predao znakove zavjetovanja: prsten, znak zaručnice vječnoga Kralja, koprenu, znak posvećenja te kornu haljinu u kojoj slavi Boga i moli za Crkvu i cijeli svijet. Potom je č. m. Anastazija s. Danijeli obukla kukulu, kornu haljinu i namjestila joj crni veo, nakon čega je s. Danijela zapjevala pripjev: „Zaručena sam Onomu kome služe anđeli, čijoj se ljepoti dive Sunce i Mjesec“.
Zatim je mons. Zgrablić uručio s. Danijeli Časoslov, s poticajem da bude vjerna otajstvu liturgijske molitve i da moli za dobro cijelog svijeta te bijeli vjenčić kao ukras, da primi na nebu neuveli vijenac, kojega je opatica Čizmin stavila s. Danijeli na glavu. Zajednica sestara i zbor pjevali su ‘Dođi, zaručnice Kristova, primi krunu što ti pripravi Gospodin od vijeka’. Čini obreda monaškog posvećenja zaključeni su riječima opatice Čizmin koja je s. Danijeli rekla: „Draga sestro, potvrđujemo ti i svjedočimo da si od sada nadalje punopravni član naše zajednice svete Marije u Zadru i da sva duhovna i materijalna dobra dijelimo u zajedništvu s tobom“. Nakon toga, sve koludrice udijelile su s. Danijeli sestrinski cjelov i zagrljaj.
Prigodni govori zajednice benediktinki sv. Marije i makarskog župnika
Na kraju mise, prigodni govor uputila je č. m. Anastazija Čizmin. Poželjela je da Bog Otac učini s. Danijelu vjernom koludricom na svoju slavu, neka joj Isus Krist, čije je učenica, podari milost da u svom životu obnavlja otajstvo njegove smrti i uskrsnuća, a Duh Sveti, koji je posvećuje za svoj hram, neka je vodi k ljubavi koja nadilazi svaki zakon i izgoni svaki strah.
Opatica Čizmin zahvalila je nadbiskupu Zgrabliću što je predvodio obred posvećenja na drugu nedjelju Došašća koja vodi bliže Kristovom rođenju, „pod svodovima drevnog samostana i crkve sv. Marije, gdje kao puno puta u tisućustogodišnjoj povijesti odjekuju hvale Bogu i riječi ‘Zvao si me, Gospodine, evo me!’.
Po molitvi nadbiskupa, „Crkva je u svom majčinstvu i brizi za posvećenicu potvrdila njeno predanje, da ponizna i poslušna do kraja nasljeduje primjer Isusa Krista Zaručnika. Kao vidljivi znak božanskih milosti, s. M. Danijela primila je zaručnički prsten, koprenu kao znak posvećenja, kornu haljinu i Časoslov za liturgijske molitve i vijenac da zasluži primiti na nebu neuveli vijenac“, rekla je opatica, istaknuvši: „Koludrice su korskom liturgijskom molitvom pozvane na istu službu anđela koji pred licem Božjim dan i noć prinose molitve“.
Opatica Čizmin je izrazila radost što je s. Danijela ušla u zajedništvo koludrica sv. Marije, „da sklopljenih ruku svakodnevno zajedno mole za Crkvu, svijet i za nadbiskupa“. „Molimo zagovor Blažene Djevice Marije, našeg sv. oca Benedikta, sv. Skolastike i svih svetaca Božjih za s. M. Danijelu na njenom monaškom putu svetosti, neka se ništa ne pretpostavi Djelu Božjem i da se u svemu slavi Bog“, potaknula je opatica Čizmin. U znak zahvalnosti, koludrice su darovale nadbiskupu Zgrabliću albu i misnicu.
U ime zadarske zajednice koludrica sv. Marije, prigodni govor s. Danijeli uputila je novakinja s. Marija Vlatka Katkić. Sestre su zahvalile Gospodinu što je u Danijelino srce „utisnuo Duha Svetoga, pečat svoje vječne ljubavi“.
„Taj Duh i ta Ljubav, nemjerljiva s ijednom, vodila te od malena i usmjeravala putem koji te doveo do ovoga časa. Bog koji je vjeran svojim obećanjima, udijelio ti je milost da budeš njegova odabrana, da cvateš u domu sv. Marije, u monaškom duhu, vjerna danim obećanjima“, rekla je s. Vlatka, poželjevši s. Danijeli da bude sva Božja i njegova milina.
„Njegova okrepa i snaga neka u svetohraništu tvoga srca isijavaju zrake milosrđa na sve duše koje ćeš susretati i za koje ćeš moliti. Budi ustrajna i hrabra, ta njemu je sve znano. Neka te pomiluje Kristovo lice, neka te umiva njegova dobrota“, poželjela je s. Vlatka u ime zajednice s. Danijeli, zamolivši zagovor Marije i svih svetaca, uz molitve monaške zajednice sv. Marije u kojoj je sada osamnaest koludrica. Koludrice su čestitale i zahvalile s. Danijeli što želi „uvijek iznova nastaviti tražiti Božje lice“. Zahvalile su i roditeljima, bratu i sestri, rodbini s. Danijele i svima koji su je pratili na njenom duhovnom putu i utkali sebe u njen život.
Na kraju mise, prisutnima se obratio i don Jure Lovrinčević, župnik katedralne župe sv. Marka u Makarskoj. „Još i ne znamo količinu blagoslova koju ćemo primiti preko s. Danijele. To je otajstvo i vjerujem da ćemo u budućnosti sve više saznavati, a jednog dana u Nebu do kraja, što znači imati monahinju u današnjem svijetu, osobito kad dolazi iz tvoje župe“, rekao je don Jure, koji je predvodio autobus Makarana koji su se rado odazvali doći u Zadar.
„Župljani su pokazali da im je izrazito drago što se njihova sugrađanka odazvala Bogu na njegov poziv. Za nas u Makarskoj ova godina je značajna – 300 godina je od dolaska relikvije sv. Klementa iz Rima u Makarsku. I kroz događaj monaškog posvećenja gledamo Božji prst i Božji blagoslov za našu župnu zajednicu. Hvala Bogu što imamo tako veliki dar, da je s. Danijela potekla iz naše župe. Bogu se odazvala u Makarskoj i došla je u Zadar služiti Bogu i Crkvu, na spasenje svijeta“, poručio je don Jure, rekavši da je to velika milost koju se do kraja i ne razumije, ali to otajstvo poziva raduje. Poželio je da makarska župa raste u povezanosti i bliskosti s benediktinskom zajednicom kroz molitvu, „da s. Danijela ostane povezana sa svojim gradom i sa svojom župom. Kao župnik, zahvalan sam na povezanosti koja se među nama rodila i nadam se mnoštvu duhovnih plodova i obostranim molitvama“, rekao je don Jure. Čestitao je s. Danijeli, makarskoj katedralnoj župi, don Pavi i don Anti koji su s. Danijelu pratili i cijeloj zajednici benediktinki, poželjevši da Bog dovrši što je počeo i da to bude svima na spasenje.
S. Danijela je rođena 24. lipnja 1986. godine u Makarskoj. Studirala je predškolski odgoj i godinu dana stažirala je u dječjem vrtiću. No, i nakon stažiranja i rada u struci, njeno srce nije bilo u potpunosti ispunjeno, dok se nije ostvario duhovni poziv. Svakodnevno je molila, sudjelovala u misi i euharistijskom klanjanju, tražeći što je njen poziv. Zahvalna je tadašnjem makarskom katedralnom župniku Pavi Baniću i tadašnjem kapelanu Anti Žderiću za savjete i razgovore, koji su je ohrabrivali i pratili na putu razlučivanja poziva, svjesna da duhovni poziv i bilo koji put u životu prate kušnje.
U samostan sv. Marije u Zadru ušla je s 28 godina, a formacija do vječnih zavjeta trajala je deset godina. Njeno redovničko geslo je ‘Oče, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji“, kao odjek iz molitve Oče naša.
Uz roditelje, rodbinu i prijatelje s. Danijele pristigle iz Makarske, u misi su sudjelovali i Branko Dukić, gradonačelnik Grada Zadra, Ivan Šimunić, pročelnik Odjela za obrazovanje, kulturu i sport Zadarske županije i prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, uz zadarske vjernike. Misa je završena pjevanjem svečanog Tebe Boga hvalimo. U misi su pjevale zadarske koludrice sv. Marije i Katedralni zbor sv. Marka iz Makarske.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
“ePLANOVI” i ZELENA URBANA OBNOVA / Načelnik Pelicarić u Šibeniku preuzeo ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u Sv. Filip i Jakovu
Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine u Šibeniku je danas dodijelio ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se finaciraju iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti NPOO.
Naziv projekta je Izrada prostornog plana nove generacije putem elektroničkog sustava “ePlanovi” za Općinu Sv.Filip i Jakov.
Ovaj ugovor iznosi 33.125.00€ bespovratnih sredstava. Općini Sv.Filip Jakov uručen je još jedan ugovor kao i za Grad Biograd za Strategiju zelene urbane obnove Općine Sv.Filip i Jakov 2023. -2030, u iznosu od 26.212,75€ bespovratnih sredstava.
Za općinu Sv. Filip i Jakov ugovore preuzeo načelnik općine Sv. Filip i Jakov Zoran Pelicarić.
ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKO SRCE ZADARSKOG SPORTA / Jubilarna 10. akcija za Socijalnu samoposlugu 20. prosinca. Evo što je najpotrebnije…
I tako, godinu po godinu, ne posustajući čak ni onda kada je sve bilo stalo, dođosmo i do jubilarne – 10. humanitarne akcije “Veliko srce zadarskog sporta.” Nije joj to od početka bio službeni naziv, ali nekako je s vremenom svima ušla u uho pa neka tako i ostane.
Dakle, Hrvatski zbor sportskih novinara – sekcija Zadar već 10. godinu zaredom, povodom božićnih blagdana, organizira humanitarnu akciju prikupljanja potrepština za Socijalnu samoposlugu Zadar. Svake godine akciji se odaziva sve više zadarskih sportaša, sportskih kolektiva i udruga pa smo sigurni da će i ove godine “pasti rekord”.
Akcija će se održati u petak, 20. prosinca 2024. s početkom u 9:00 sati, uz jednu važnu promjenu. Zbog zauzetosti prostora u crkvi Sv. Frane, ovogodišnja lokacija je sljedeća: Ulica Rikarda Katalinića Jeretova (prostor bivšeg Reto centra).
Najpotrebnije su stvari koje se najčešće koriste: ulje, brašno, sol, šećer, pašta, riža, mlijeko, konzerve, dječja hrana, higijenske potrepštine, pelene, prašak za rublje, deterdžent za suđe, sapun, pasta za zube, kava…
Za sve upite slobodno se obratite na broj 098 646 040 (Željko Kapelari, predsjednik HZSN Zadar) ili 098 338 687 (Igor Blaslov, predsjednik Udruge Jakov Zadranin).
Molimo Vas da nas o sudjelovanju u akciji obavijestite do četvrtka, 19. prosinca.
Pokažimo još jednom, po jubilarni 10. put, koliko je veliko zadarsko srce i izvan sportskih terena!