Ako ste putem WhatsAppa slučajno poslali poruku krivoj osobi, a prošlo je više od sat vremena, više se ne morate brinuti.

Najnovija verzija aplikacije produljila je rok za brisanje krivo poslanih poslanih sadržaja na dva dana. Za brisanje poruka na način da ih ne može vidjeti ni primatelj, pritisnite dugo na poruku i odaberite opciju “briši za sve”. Ako ju želite izbrisati samo s vašeg uređaja, birajte “briši za mene”.

Prije nego što počnete brisati sve poruke u kojima ste se možda i osramotili, morat ćete voditi računa o dvije stvari. Svi primatelji moraju imati najnoviju verziju WhatsAppa kako bi značajka radila, a ako ju nemaju, nećete dobiti informaciju je li poruka izbrisana ili ne, pojašnjava Verge.

Ovo je i dalje vrlo korisna značajka koja Meti daje priliku uhvatiti korak sa Appleovom popularnom uslugom iMessage koja još ne nudi mogućnost brisanja poruka.

Katkad se čini da je koronavirus uvijek korak ispred: Nove varijante smanjuju učinkovitost postojećih lijekova i cjepiva s antitijelima. No, znanstvenici su možda na tragu rješenja, u obliku antitijela koje bi moglo biti primjenjivo na sve varijante koronavirusa.

Od samog početka pandemije nove varijante Sars-CoV-2 virusa koje se stalno pojavljuju stvaraju velike probleme čovječanstvu. Ali znanstvenici su izvijestili da su otkrili antitijelo koje bi možda moglo ponuditi učinkovitu zaštitu protiv svih postojećih, ali i budućih mutacija virusa.

I ne samo to – antitijelo o kojem govore je također učinkovito i protiv drugih smrtonosnih tipova koronavirusa, poput virusa Sars-CoV, koji je izazvao pandemiju SARS-a 2002. – 2004. u Aziji, i Mers-CoV virusa, koji se pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012., i zatim doveo do epidemije MERS-a. Čini se da je antitijelo čak učinkovito i protiv nekoliko inače bezopasnih koronavirusa koji samo uzrokuju prehladu.

Znanstvenici su već dugo u potrazi za antitijelima opće namjene. Jedan tim s američkog Sveučilišta u Alabami koji se bavio tim istraživanjem pronašao je antitijelo označeno 1249A8 u uzorku krvi pacijenata s covidom-19, za kojeg se u priopćenju kaže da “vrhunski djeluje.”

Kao i druga antitijela, i ovo napada virus ciljanjem šiljastih proteine na samom virusu, koji se nalaze na njegovoj ovojnici i kojima se virus zakači za ljudske stanice. Međutim, za razliku od ostalih antitijela, 1249A8 za napad bira posebno slabu točku na virusu. Znanstvenici su o ovom otkriću objavili rad u znanstvenom časopisu PLOS Pathogens.

Dosadašnji lijekovi koji koriste antitijela i cjepiva uvijek su bili napravljeni da napadaju vrhove šiljastih proteina. Međutim, problem s tim je što se ta mjesta mijenjaju kako virus mutira, od varijante do varijante. Stoga su pojavom delte, game ili omikrona mnoga antitijela vremenom više nisu relevantna, kaže jedan od autora studije James Kobie. A kako se nova antitijela onda moraju razvijati od nule, to postaje beskonačna utrka. Ali 1249A8 ima drugačiji pristup i umjesto vrha cilja niže, na “stabljiku” šiljastog proteina. Budući da je ovaj dio gotovo identičan u svim oblicima virusa, i budući da bez njega virus ne može, to je njegova Ahilova peta.

“Postoji rizik da bi nove buduće varijante virusa mogle sasvim zaobići imunološki sustav, čak i kod cijepljenih ljudi ili kod onih koji su prethodno preboljeli bolest”, rekao je Kobie. Zbog toga postoji opasnost da će se u budućnosti pojaviti novi sojevi virusa koji bi opet mogli dovesti do globalne pandemije. Zato je potraga za novim lijekovima i za univerzalnim cjepivima, koja bi bila učinkovita protiv bilo kojeg oblika koronavirusa, od ključne važnosti.

No može li novo univerzalno antitijelo doista biti rješenje kojem se nadamo? Znanstvenici kažu da je tijekom pokusa na životinjama antitijelo uspjelo zaštititi miševe od zaraze.

U suradnji s tvrtkom Aridis, novo antitijelo, pomiješano u koktel s jednim drugim antitijelom, značajno je uspjelo smanjiti količinu virusa u zaraženim laboratorijskim hrčcima. Taj njihov koktel antijela, nazvan AR-701, će se ubuduće koristiti za liječenje ljudi. Namijenjen je da se primjenjuje udisanjem, kao sprej za nos i da antitijela koja pruža budu učinkovita na dulji period, godinu dana ili više.

U međuvremenu, znanstvenici se nadaju da bi ovakva otkrića mogla dovesti i do razvoja univerzalnog cjepiva protiv svih vrsta koronavirusa.

Poznata Metina aplikacija za čavrljanje eksperimentira mogućnošću pohrane pojedinih poruka unutar razgovora koji se automatski brišu

Nakon razotkrivanja testne opcije komentiranja proslijeđenih dokumenata na desktop verziji WhatsAppa, kompanija razvija novi trik spremanja nestajućih poruka u nadolazećim beta verzijama WhatsAppa za Android, iOS i stolna računala, pišu iz WaBetaInfoa.

Najnoviji dodatak poruke koje se same brišu čini dostupnima i nakon isteka roka za brisanje. Sustav može samobrišuću poruku privremeno pretvoriti u onu standardnu te je zadržati u razgovoru čak i nakon što istekne. Pohranjene se poruke trenutno mogu čitati u posebnoj sekciji ‘zadržane poruke’, kojima mogu pristupiti svi sudionici razgovora, javlja tportal.

Ova je značajka još u stadiju razvoja, no WhatsApp radi na načinima na koje ju ugraditi u računalnu verziju bete.

Trik kod zadržanih poruka je što na njih mogu utjecati svi sudionici razgovora, što znači da ako netko odluči zadržati poruku, drugi korisnik to može isključiti. Opcija će biti podesiva i sa strane moderatora koji će, piše izvor, moći mijenjati njezine postavke unutar većih grupa.

Datum dolaska funkcije zadržavanja poruka još nije poznat.