Hrvatska
DIREKTOR INSTITUTA ZA TURIZAM: “Kada bi se zadarska situacija proširila na druge županije, to bi imao razoran utjecaj na turističku sezonu.”
Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, gostovao je u N1 studiju uživo te je govorio o cijepljenju i turističkoj sezoni.
“Mislim da je nakon svega što je ispičano o koronavirusu i cijepljenju u ovih godinu i pol dana, da je sigurnost glavni preduvjet uspješne turističke sezone, mislim da već i vrapci na grani znaju da, ako ne budemo držali situaciju pod kontrolom, da to može ozbiljno ugroziti turističku sezonu”, rekao je na početku.
Za primjer je uzeo Zadarsku županiju:
“Dobar primjer je Zadarska županija gdje je 14-dneva kumulativna indicencija preko 200, a znamo da mora biti ispod 50 da neka županija bude na zelenom popisu i da udio testiranih ne smije biti veći od 4%. U Zadarskoj županiji su zabranjena velika okupljanja, a turisti koji se vraćaju kući od tamo moraju prolaziti rigoroznije kontrole. Kada bi se takva situacija proširila na sve druge županije to bi imao razoran utjecaj na turističku sezonu.
Nadam se da se to neće dogoditi i mislim da je cijepljenje oružje broj jedan za borbu protiv toga, ali i odgovorno ponašanje i pridržavanje epidemioloških mjera koje sada već svi jako dobro znamo i da je samo stvar dobre volje hoćemo li se ili nećemo pridržavati mjera”.
“Ako želimo uspješnu sezonu, trebamo kontrolirati situaciju”
Govorio je i o tome koliko se sigurno turisti osjećaju u Hrvatskoj:
“Subjektivni osjećaj sigurnosti trenutno Hrvatskoj ide u prilog jer prije svega Hrvatska je jako blizu našim emitivnim tržištima. Upravo ta blizina doprinosi tom subjektivnom osjećaju, turistima je jako važno da znaju da ako se pogorša epidemiološka situacija da mogu sjesti u auto i otići kući. Mislim da smo i prije epidemije, a sada još više, imali imidž kao vrlo sigurna destinacija. To nam ide u prilog.
Osim Zadarske županije imamo još nekoliko koje su na granici da prijeđu iz zelene u amber zonu, ali ako želimo uspješnu sezonu, trebali bismo kontrolirati situaciju najmanje do kraja osmog mjeseca. Moramo znati da u špici turističke sezone od 10. srpnja do 15. kolovoza, u najboljim godinama, 2018. i 2019., u Hrvatskoj boravi svaki dan milijun turista, prosječna potrošnja je 100 eura dnevno, mi svaki dan znači imamo 100 milijuna eura prihoda dnevno”.
Govorio je i o Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojoj ej situacija trenutno bolej nego u isto vrijeme 2020. godine. Kaže kako je ipak relevantna 2019., a spomenuta županija trenutno je 25% ostvarenih noćenja 2019. godine.
“Cijela hrvatska ima direktnu avionsku vezu s SAD-om i na to trebamo biti ponosni, no mislim da sama ta činjenica neće spasiti turizam u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i taj turizam će biti ugrožen dok se cijelokupni avionski prijevoz ne normalizira. Osim toga u Dubrovniku su dosta prometa ostvarivali u pred i post sezoni. Dubrovnik bilježi velike gubitke u 3., 4., i 5. mjesecu.
Dubrovnik je u specifičnoj situaciji jer ima velik broj avionskih gostiju i jaku pred i postsezonu i sada se situacija okrenula. Snažno sezonalne destinacije imaju puno manje gubitke od ovih koji imaju sezonu cijelu godinu”, kaže.
“Ja ovaj puta u krizi ne bih tražio neko dublje značenje, ali naravno da će netko u tome vidjeti priliku. Turizam je prije svega fizička djelatnost i nama je ovo prilika da stanemo i razmislimo kako dalje, ali tu nema garncija da će nas kriza motivirati”, zaključio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Velika promjena vremena: Stižu minusi, snijega će biti u nizinama diljem zemlje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem unutrašnjosti Hrvatske, vedro duž obale, osobito sjevernog i srednjeg dijela Jadrana, dok na krajnjem jugu čak ima slabe oborine. U nastavku srijede također će u južnim predjelima mjestimice još biti kiše, krajem dana i u noći i drugdje duž obale.
Četvrtak donosi češću oborinu, lokalno i izraženiju duž Jadrana i uz Jadran, osobito navečer i tijekom noći, kad slijedi jače pogoršanje diljem zemlje.
U petak diljem zemlje kiša, pljuskovi s grmljavinom, mjestimice izraženiji, na kopnu snijeg, čak i u nizinama, osobito zapadne unutrašnjosti, navečer i u noći na subotu i u središnjim predjelima.
Subota će biti prva zimska, u unutrašnjosti će padati snijeg, puhat će jak vjetar sjevernog smjera, osobito pod Velebitom, gdje će biti i olujne bure.
Tek u nedjelju postupno smirivanje vremena. Jutro će biti hladno, osobito u gorskim predjelima, oko -5 stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Zimski uvjeti: Snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici, otežava i jak vjetar
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima još u mnogim predjelima, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici, HAK upozorava na zimske uvjete na cestama i obveznu zimsku opremu.

U nastavku utorka još treba računati na snijeg i mjestimice izraženije pljuskove s grmljavinom, osobito u Dalmaciji. Poslijepodne će se oblaci postupno razilaziti. Puhat će jaka i olujna bura, pod Velebitom na udare orkanska.
Srijeda donosi povoljnije prilike, uglavnom suhe, uz promjenjivu naoblaku. U Dalmaciji će lokalno biti pljuskova.
Četvrtak donosi češću oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran, gdje mjestimice može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom, osobito navečer. Kasnije navečer jače pogoršanje vremena diljem zemlje.
Petak će biti uglavnom oblačan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice izraženijim. U gorju će padati snijeg, no očekuje se mjestimice i u nizinama, osobito zapadne unutrašnjosti.
Subota također donosi nepovoljne prilike, prave zimske, obilnu oborinu mjestimice, kišu, snijeg u gorju, ali bijele pahulje moguće su i u nizinama zapadne i središnje unutrašnjosti.
U nedjelju postupno smirivanje.
Hrvatska
NAJTUŽNIJI DANI / Dan sjećanja na žrtve Škabrnje i Vukovara
Uz Vukovar i Škabrnja će danas obilježiti 34. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
Toga dana mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i BiH.
Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.






