Connect with us

Hrvatska

OBJAVLJENO UPOZORENJE Vrane u Zagrebu napale i teško ozlijedile više žena

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Grad Zagreb objavio je priopćenje o napadima vrana na ljude. Kažu da imaju povećan broj dojava o tome.

“Zbog povećanog broja dojava građana o “napadima” vrana na ljude, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo napominje da se ptice zalijeću (“napadaju”) u ljude i životinje isključivo u iznimnoj situaciji kao kad im je ugroženo mlado u gnijezdu ili je ispalo iz gnijezda, te ga tako štite”, pišu.

“To je prirodno ponašanje životinja, stoga savjetujemo građane da dan ili dva izbjegavaju lokaciju gdje se nalazi gnijezdo dok ptić ne odleti iz gnijezda. U situaciji kada je pronađen ispali ptić nije se poželjno približavati lokaciji već istu treba prijaviti službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec na tel: 01/2008-354 ili na e-mail: info@dumovec.hr i zastita.divljaci@zoo.hr”, objavili su.

“Razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima je siguran i konstantan izvor hrane, stoga apeliramo u svakoj prigodi na građane i predstavnike stanara na lokacijama gdje su vrane aktivne, da se okoliš oko stambenih objekata održava čistim i ne bacaju otpadci hrane, te da se kuhinjski otpad odlaže na za to predviđena mjesta. S vranama se postupa prema Programu zaštite divljači, a u skladu s člankom 9. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20)”, stoji u dijelu priopćenja na stranici Grada Zagreba.

Žena zbog vrane slomila nogu

Zadnjih dana zabilježeno je više napada vrana, a neki od tih napada kao posljedicu imaju ozbiljne ozljede. Mirna Grčević je zbog napada vrane slomila nogu.

“Kljucala me po glavi još dok sam bila na pješačkom i nije odustajala. Ja sam vozila bicikl i dalje, i dočekala sam se na koljeno, pala i slomila sam nogu”, opisala je za Dnevnik Nove TV.

A u zadnjih tjedan dana bile su četiri traume nakon napada vrana.

“Sve četiri osobe su ženskog spola, mlađe životne dobi, jedna maloljetna, prijelom koljena, ozljeda kralježnice, ručnog zgloba, istegnuće gležnja”, nabraja Stipe Ćorluka, specijalist ortopedije i traumatologije.

Snahu Damira Dezana ptice su kljucale po glavi.

“Supruga i ja smo liječnici oboje, dezinficirali smo joj jer je krvarila iz vlasišta”, rekao je.

Olivija Krnić zvala je Zrinjevac zbog gnijezda ispred zgrade, no kazali su joj da zamolbu mora poslati do 1. ožujka jer nakon tog datuma ne skidaju.

Zašto se to događa baš u ovo doba godine?

Ovo nije prvi put da vrane rade probleme Zagrepčanima. Slično se događalo, primjerice, u lipnju 2018. godine. Tad je i snimljen napad na jednu ženu.

Tada je Index objavio veliki članak o ovoj tematici, a dijelove kojeg donosimo u nastavku.

Problem je u tome što su svibanj i lipanj vrijeme kada mladunci vrana stasaju i kreću na svoja prva probna putovanja. Neki, nažalost, ne uspijevaju poletjeti pa završavaju na nižim granama stabala ili čak pod njima u žbunju, na travnjacima ili na asfaltu. Također se događa da u vrijeme kada im braća polijeću, neki ispadnu iz gnijezda. Budući da su ondje u opasnosti, njihovi roditelji, ali i drugi pripadnici jata, nastojat će ih zaštititi od mogućih neprijatelja. U takvim situacijama one će uvesti nadzor nad teritorijem i svakoga tko se približi ugroženom mladuncu ili njihovim gnijezdima doživjeti kao uljeza.

Inteligentne kao majmuni

Vrane su već odavno udomaćeni stanovnici urbanih područja u kojima ima drveća, poput parkova i drvoreda. Gnijezda najčešće grade na višim granama, no sve češće i na stupovima za struju ili na drugim povišenim objektima.

Ptice iz porodice vrana (Corvidae) spadaju među najinteligentnija stvorenja na Zemlji. Iako imaju mnogo manje mozgove od majmuna i dupina, posjeduju izuzetno visoke kognitivne sposobnosti. Testovi su pokazali da znaju rješavati složene probleme u sedam i više koraka. Štoviše, jedna studija objavljena 2016. u časopisu Nature, pokazala je da imaju sposobnost koja se naziva teorijom uma. To je sposobnost razumijevanja da druga bića imaju um koja se još donedavno smatrala isključivo ljudskim potencijalom. Čak ni djeca mlađa od tri godine nemaju potpuno razvijenu teoriju uma.

Znanstvenici su već ranije uočili da se vrane ponašaju izuzetno inteligentno. Primjerice, često će koristiti automobile za drobljenje tvrdih ljuski oraha. Pritom će čak pratiti paljenje i gašenje svjetala na semaforu i koristiti priliku kada je crveno kako bi se dočepale slomljenog oraha preko kojeg su prešli automobili. Također će u gradu odabrati zgrade s ravnim krovovima kako bi na njih iz velike visine ispuštale orahe u namjeri da dođu do slatkog plijena.

Na ideju da bi vrane mogle posjedovati teoriju uma znanstvenike su navela promatranja u kojima je uočeno da hranu često lažno zakapaju i naknadno premještaju kada imaju osjećaj da ih konkurencija promatra. Studija iz 2016. potvrdila je ovu hipotezu tako što je raznim mehanizmima otklonila mogućnost da je takvo ponašanje vrana instinktivno i nesvjesno. Pokazala je da se vrane na jedan način ponašaju kada su uvjerene da ih nitko ne može vidjeti, a na drugi kada misle da ih drugi promatraju.

Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge u srpnju 2012. sastavila je i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrđena ranije zabilježena činjenica da vrane zajedno s ljudima, dupinima, slonovima, majmunima i hobotnicama spadaju u omanji klub životinja koje imaju svijest o sebi.

Kako je moguće da su vrane toliko pametne?

Jedna studija iz 2016. konačno je riješila enigmu kako maleni mozgovi ptica mogu biti tako pametni. Prema njoj ptice imaju mnogo manje neurone i mnogo veći broj neurona po zapremini mozga. To im omogućuje da budu vrlo inteligentne i da obrađuju velike količine podataka unatoč malenim dimenzijama mozga.

Budući da su vrlo inteligentne, vrane zaslužuju posebno ljudsko uvažavanje i zaštitu. Ne treba ih doživljavati kao neprijatelje ili predatore jer one to nisu. Štoviše, one su korisne za okoliš kao čistači. Kada ih ima previše, populacije im se mogu nenasilno prorijediti. Jedna od efikasnijih metoda je postavljanje lažnih jaja u gnijezda.

Vedran Lucić, dipl. ing. biologije, ornitolog u Udruzi Biom, hrvatskom BirdLife partneru – krovnoj svjetskoj organizaciji za zaštitu divljih ptica, i jedan od urednika knjige Ptice Hrvatske i Europe, za vrijeme sličnih incidenata s vranama 2018. godine kazao je da sivih vrana u Zagrebu, suprotno percepciji uznemirenih građana, nema mnogo.

„Prema posljednjem sistematskom prebrojavanju rađenom za potrebe izdavanja Atlasa ptica gnjezdarica, za vrijeme gniježđenja u Zagrebu ima između 500 i 550 parova vrana. Njihov broj je zadnjih deset godina manje-više konstantan“, kazao je Lucić tada.

Kako izbjeći napade vrana?

Ako želite izbjeći napade vrana u sezoni kada su posebno uzbuđene, stručnjaci preporučuju nekoliko pravila.

Ostavite ih na miru

Iako se može činiti da vrane napadaju bez razloga, to nije točno. One napadaju samo kada za to imaju dobre razloge, a najvažniji su mladunci ili agresivno ponašanje prema njima. Treba znati da vrane odlično pamte lica i po nekoliko godina. Stoga je najbolje ne uznemiravati ih i ne ponašati se agresivno jer nam se agresija može obiti o glavu s odgodom.

Ne prilazite mladuncima

Vrane i njihovo potomstvo iz prijašnjih godina revno paze na mladunce koji još nisu stasali. Stoga je u sezoni od svibnja do početka srpnja najbolje izbjegavati njihova gnjezdilišta, a osobito mladunce.

Ako ste im se zamjerili, zaobilazite ih

Kao što smo upozorili, vrane su izuzetno inteligentne i dobro pamte lica i to – godinama. Čovjeka kojeg percipiraju kao agresora prepoznat će nakon dugo vremena čak i ako se odjene sasvim drugačije. Štoviše, budući da imaju sposobnost komunikacije i poučavanja, one će drugim pripadnicima jata razglasiti informacije na temelju kojih će agresor postati nepoželjna osoba za sve.

Održavajte čistoću

Vrane su, slično ljudima, lovci, sakupljači i lešinari, ukratko – oportunisti. U prirodi im se jelovnik sastoji od beskralježnjaka, malenih sisavaca, ptića, bobica, voća, sjemenja i strvina. U gradovima jedu i kruh, tjestenine i drugu hranu koju ljudi bace.

„Glavna metoda smanjenja broja vrana je smanjenje količine dostupne hrane. Tu se prvenstveno misli na zatvaranje kanti za smeće i to mehanizmima koji su zaista djelotvorni, jer su sive vrane u stanju brzo naučiti otvoriti običan poklopac. Uz kante za smeće, problem je i odlaganje velike količine ostataka hrane na zagrebačkom smetlištu te ostavljanje hrane za mačke i golubove po gradu“, kaže Lucić.

Osobna zaštita

Najbolje je naoružati se strpljenjem i uviđavnošću. Sezona povećane agresivnosti vrana prestaje početkom srpnja, a vrhunac njihovog uzbuđenja traje svega desetak dana. Ako u tom razdoblju baš morate prolaziti kroz njihova gnjezdilišta, a bojite se napada, naoružajte se kišobranom kao štitom. Vrane mogu i djecu doživjeti kao uljeze pa roditelji trebaju biti posebno na oprezu. Naime, djeca svojim uzbuđenim ponašanjem, trčanjem i mahanjem rukama mogu isprovocirati napad vrana. Računajte s time da ćete se zamjeriti vranama ako u samoobrani postupite previše agresivno.

Pozitivna perspektiva

Lucić je u razgovoru za Index prije tri godine kazao da vrane, kao oportunisti, svejedi koji će skupljati hranu i konzumirati sve što im je dostupno, uključujući i smeće, pa čak i lešine drugih životinja, imaju nezaobilaznu ulogu u smanjenju dostupne hrane drugim, manje poželjnim životinjama, poput štakora koji su bez sumnje veća opasnost za čovjeka.

„Smanjivanjem broja vrana doći će zasigurno i do porasta broja štakora, golubova, a možda čak i galebova, koji su daleko agresivniji prilikom otimanja hrane od ljudi, a koji se već gnijezde na krovovima primorskih mjesta te slovenskih gradova. Konačno, potrebno je educirati ljude o ovom napuhanom problemu, a dosta bi pomoglo i izbjegavanje senzacionalističkog izvještavanja medija o ovoj temi“, upozorio je Lucić.

„U vremenu kada ljudi u gradovima mogu opaziti samo pripadnike svoje vrste te udomaćene pse i mačke, imamo rijetku privilegiju u urbanoj sredini promatrati sive vrane, ali i sve druge ptice koje su zadržale svoje istinske obrambene i roditeljske nagone. Umjesto da se okomimo na vrane i tražimo kratkotrajno uzbuđenje u kolektivnoj mržnji prema njima, trebali bismo osvijestiti da su za dobar dio ljudi sive vrane i druge gradske ptice najbliže što imamo, a da je zbilja prirodno te uživati u njihovoj inteligenciji“, poručio je naš ornitolog.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Idu li liječnici u štrajk? Hrvatska liječnička komora objavila rezultate ankete

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Rezultati ankete, koju je pet krovnih liječničkih organizacija uputilo na više od 14 tisuća hrvatskih liječnika, nedvojbeno su pokazali golemo nezadovoljstvo liječnika. Skoro svi liječnici (97 %) nezadovoljni su svojim radnopravnim statusom, a njih 94 % podržava jednu ili više prosvjednih aktivnosti.

Od ponuđenih aktivnosti daleko najviše liječnika (73 %) odabralo je javni prosvjed. Odluku koju će aktivnost pokrenuti HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika usuglasit će do kraja tjedna, nakon što o tome odluče vodstva svake od tih krovnih organizacija. Da je liječnicima dosta praznih obećanja, vječne kupovine vremena, odgađanja nužnih promjena i PR predstava jasno pokazuje podatak da je 61 % liječnika spremno na štrajk.

Visok odaziv (41 %1) na anketu koju su proveli HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika daje snažan legitimitet ovim zabrinjavajućim brojkama. Svi liječnici (98 %) podržavaju donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika, a iznimno je visoka (92 %) i podrška žurnom izjednačavanju/podizanju koeficijenata za plaće tri skupine liječnika. Čak 23% anketiranih liječnika ima tzv. „robovlasničke“ ugovore s obvezom vraćanja bruto iznosa plaće, a njihovo ukidanje podržava 93 % liječnika.

Duboka ogorčenost liječnika rezultat je preopterećenosti i loših radnih uvjeta, neučinkovitog upravljanja u zdravstvu, devastacije primarne zdravstvene zaštite, nepostojeće reforme zdravstva i kontinuiranog ignoriranja liječničkih zahtjeva od strane Ministarstva zdravstva i Vlade. Ministarstvo, osim reprezentativnosti liječničkog sindikata, nije ispunilo ništa od obećanja danih na sastanku prošlog ljeta.

Bez liječnika, temeljnih nositelja zdravstvene djelatnosti, zdravstveni sustav ne postoji. Odgovorni u zdravstvenoj administraciji i Vladi, koji problem masovnog nezadovoljstva i loših radnih uvjeta liječnika guraju pod tepih, štete javnom zdravstvenom sustavu i pacijentima. Put kojim su krenuli vodi u urušavanje javnog zdravstva i nedostupnost zdravstvene usluge našim građanima. Podsjetimo, HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika od resornog ministarstva i Vlade traže žurno ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

• izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10%

• donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora

• usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima

• ukidanje postojećih “robovlasničkih” ugovora za specijalizacije liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! Policija vas može kazniti čak i zbog otvorenih prozora na automobilu

Objavljeno

-

By

foto: PU zadarska

Svi vozači su upoznati, ili bi barem trebali biti, s nekim osnovnim prometnim zakonima, kao što su pridržavanje propisane brzine, ne sjedanje za volan pod utjecajem alkohola ili korištenje mobitela za vrijeme vožnje, no jeste li znali da vas policija može kazniti i za pospanost ili čak i za otvorene prozore na automobilu?

Policija često upozorava kako su četiri najčešće “ubojice u prometu” – brzina, alkohol, pojas i mobitel. Tako je samo tijekom proteklog vikenda, od 3. do 6. veljače 2023. godine, na području Zagreba zabilježeno ukupno 752 prometna prekršaja od čega 98 prekršaja vozača s alkoholom, zatim 221 prekršaj nepropisne brzine, 82 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 48 prekršaja nepropisne uporabe mobitela.

No postoje i brojni drugi zakoni koje propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije njih 310. Naravno, većina vozača nije niti svjesna niti upoznata sa svih 310 zakona, a zato smo se odlučili izdvojiti one najbizarnije, za koje malo tko zna, a mogu vas koštati.

Blato poput leda

Primjerice, u ovim zimskim danima važno je znati da vaš automobil mora biti čist, točnije očišćen od snijega i leda. Zaleđena stakla, ili snijeg, mogu značajno smanjiti vidno polje vozaču, a ne treba objašnjavati zašto je to iznimno opasno. Stoga zakon jasno kaže kako je vozač dužan, “prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu”. Snijeg je potrebno očistiti s cijelog vozila jer mnogi vozači pri čišćenju zanemaruju krov automobila, a postoji opasnost da on pri jačem kočenju završi na vjetrobranskom staklu i tako zakloni pogled vozaču.

Ukoliko vozač ne očisti svoj automobil od snijega i leda, prijeti mu kazna od 130 eura, a ista mu kazna prijeti i ako se na kotačima njegovog vozila nađe – blato. Naime, zakon jasno kaže kako “vozač koji dolazi sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina obavezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača”. Dakle, sljedeći put nakon vožnje sličnim neasfaltiranim cestama, provjerite svoje kotače. Razlog je taj što blato ozbiljno može znatno utjecati na prianjanje vaših guma te djelovati poput leda na cesti.

Vaša registracija na automobilu mora biti vidljiva, iz jasnog razloga, a to uključuje i teret. Drugim riječima, ukoliko iz vašeg prtljažnika viri teret koji zaklanja registraciju, riskirate kaznu od 130 – 260 eura. Osim tereta, kao vozač ćete morat voditi računa i o svojim putnicima. Tako primjerice djecu nižu od 150 cm ne smijete prevoziti bez sigurnosne sjedalice, a ne smijete ih prevoziti niti na prednjem sjedalu automobila. U suprotnom vas čeka kazna od 130 eura.

Kazne i za pospane

Svima nam je dobro poznato da se pod utjecajem alkohola i droga ne smije sjesti za volan, a isto vrijedi i za lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i sposobnost upravljanja vozilom. Kazna za takvo što iznosi od 130 eura, preko oduzimanja vozačke pa do zatvora. Ukoliko ne znate spada li vaš lijek u takve, najbolje je da provjerite s vašim liječnikom. Policija može utvrditi pijete li takve lijekove uzimanjem krvi i urina.

No ono što policija ne može sa sigurnošću utvrditi jest to koliko ste pospani, ali i za to postoji kazna. Ako vas policija ulovi umorne za upravljačem vozila može vas kazniti sa 130 – 260 eura, ali i s tri negativna boda. Ista vam kazna prijeti i ako vozite bolesni, jer zakon jasno kaže kako vozač “koji je toliko umoran i bolestan da nije sposoban za sigurno upravljanje vozilom”, ne bi smio sjedati za volan. Kako točno policija utvrđuje vašu pospanost zakon ne precizira, što svakako ne znači da biste trebali voziti umorni jer time ugrožavate svoju sigurnost, ali i sigurnost drugih.

Volite se naglo prestrojavati iz trake u traku jer mislite da ćete na taj način biti brži? E takva slalom vožnja bi vas mogla koštati 130 eura. Ako pak istu izvodite na autocesti platit ćete duplo, odnosno 260 eura i jednim negativnim bodom. Kad smo kod autoceste, istu ćete kaznu platiti ako pretječete po zaustavnoj (žutoj) traci, blicate drugim vozačima ili se ne pridržavate sigurnosnog razmaka. A da su kazne na autocesti stože pokazuje i članak 49 koji kaže da ćete za vožnju u suprotnom smjeru platiti od 260 do 660 eura, no ako to napravite na autocesti čeka vas kazna od 1.320 ili 2.650 eura ili čak 60 dana zatvora. Rauzmljivo.

Volite krenuti sa semafora kao da ste u filmu “Brzi i žestoki”? I to će vas koštati jer se proklizavanje kotača prilikom kretanja naplaćuje 130 eura osim, kaže zakon, u slučaju neposredne opasnosti. Ista vam kazna prijeti i ako naglo zakočite, a da nije bilo neposredne opasnosti.

Zatvarajte prozore

I dok sve ove kazne imaju itekako smisla jer vode računa o sigurnosti na cestama, vjerojatno niste znali da vas policija može kazniti i ako ne zatvorite prozore na svom automobilu. Zakon kaže da vozač, prije nego napusti vozilo, mora poduzeti sve mjere da spriječi da automobil sam krene s mjesta ili da ga druge osobe pokrenu, a to uključuje gašenje motora, zaključavanje vozila, uzimanje ključa, ali i zatvaranje prozora. Ako to ne učinite riskirate kaznu od 30 eura, stoga razmislite sljedeći put prije nego odlučite ostaviti vaš automobil da se “malo prozrači”.

Kad smo već kod parkiranja, recimo da vas komunalni redar može kazniti ako ostavite auto na javnoj površini na neobilježenom parking mjestu. Možete dobiti kaznu i ako ste parkirali na zelenoj površini koja to nije, odnosno na kojoj nema trave, ali visina i način kažnjavanja ovisi o lokalnoj samoupravi, točnije komunalnom poduzeću.

Svima je već dobro znano da je za vrijeme vožnje zabranjeno koristiti mobitel. To ne uključuje samo telefoniranje, nego i pisanje poruka, čitanje vijesti, mailova, ali i slikanje i snimanje. Neka vam ovo bude na umu sljedeći put kada se sjetite “opaliti selfie”, dok čekate na semaforu. No dok se korištenje mobitela strogo kažnjava, druge radnje koje ometaju vozača se ne spominju u zakonu, poput jedenja hrane ili čak čitanja novina, jer nekad je dovoljan i zdrav razum.

Cesta mora biti čista i prohodna, zato zakon jasno tvrdi da ne njoj ne smijete ostavljati oštećena ili neregistrirana vozila, ali ni bacati razne otpatke, predmete ili stvari. Zato ni ne pomišljajte bacati sitan otpad kroz prozor vašeg automobila jer vas u suprotnom čeka kazna od 130 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZABA poslala upozorenje klijentima: Oprez, ne dijelite ove podatke!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Zagrebačka banka poslala je upozorenje svojim korisnicima zbog sve češćih pokušaja phishing-prijevara putem e-mailova, SMS-ova ili aplikacija poput WhatsAppa i Vibera.

“Pošiljatelji se predstavljaju kao banka, financijska ili državna institucija, dostavljačka služba i sl. te će Vas pokušati navesti da otvorite poveznicu i unesete svoje:

• kartične podatke (broj kartice, rok valjanosti, CVV/CVC)
• broj tokena i kodove koje generira token (OTP, MAC)

• aktivacijske ključeve za m-zabu /m-token

uz lažnu svrhu, primjerice ažuriranje m-zabe, povrat poreza, primitak uplate, aktivaciju kartice i slično”, navodi ZABA u obavijesti upućenoj klijentima.

Napominju da banke, kao niti bilo koje druge financijske ili državne institucije ili dostavljačke službe, nikad neće tražiti unos navedenih podataka na poveznicama dostavljenim u e-mailu ili poruci.

“Prije davanja bilo kakvih podataka provjerite pošiljatelja i, po mogućnosti, obratite mu se putem telefona i provjerite je li on uistinu pošiljatelj navedene poruke. On-line bankarstvo otvarajte putem stranice www.zaba.hr, a ne putem poveznica dostavljenih e-mailom ili porukama. Ako želite primiti uplatu, uplatitelju je dovoljan Vaš IBAN (Vaš broj računa) te Vaše ime i prezime. Primitak uplate Vi ne autorizirate ni na koji način (ni push-porukom ni tokenom)”, upozoravaju iz ZABA-e.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu