Connect with us

Hrvatska

OBJAVLJENO UPOZORENJE Vrane u Zagrebu napale i teško ozlijedile više žena

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Grad Zagreb objavio je priopćenje o napadima vrana na ljude. Kažu da imaju povećan broj dojava o tome.

“Zbog povećanog broja dojava građana o “napadima” vrana na ljude, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo napominje da se ptice zalijeću (“napadaju”) u ljude i životinje isključivo u iznimnoj situaciji kao kad im je ugroženo mlado u gnijezdu ili je ispalo iz gnijezda, te ga tako štite”, pišu.

“To je prirodno ponašanje životinja, stoga savjetujemo građane da dan ili dva izbjegavaju lokaciju gdje se nalazi gnijezdo dok ptić ne odleti iz gnijezda. U situaciji kada je pronađen ispali ptić nije se poželjno približavati lokaciji već istu treba prijaviti službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec na tel: 01/2008-354 ili na e-mail: info@dumovec.hr i zastita.divljaci@zoo.hr”, objavili su.

“Razlog naseljavanja i gniježđenja vrana u gradovima je siguran i konstantan izvor hrane, stoga apeliramo u svakoj prigodi na građane i predstavnike stanara na lokacijama gdje su vrane aktivne, da se okoliš oko stambenih objekata održava čistim i ne bacaju otpadci hrane, te da se kuhinjski otpad odlaže na za to predviđena mjesta. S vranama se postupa prema Programu zaštite divljači, a u skladu s člankom 9. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20)”, stoji u dijelu priopćenja na stranici Grada Zagreba.

Žena zbog vrane slomila nogu

Zadnjih dana zabilježeno je više napada vrana, a neki od tih napada kao posljedicu imaju ozbiljne ozljede. Mirna Grčević je zbog napada vrane slomila nogu.

“Kljucala me po glavi još dok sam bila na pješačkom i nije odustajala. Ja sam vozila bicikl i dalje, i dočekala sam se na koljeno, pala i slomila sam nogu”, opisala je za Dnevnik Nove TV.

A u zadnjih tjedan dana bile su četiri traume nakon napada vrana.

“Sve četiri osobe su ženskog spola, mlađe životne dobi, jedna maloljetna, prijelom koljena, ozljeda kralježnice, ručnog zgloba, istegnuće gležnja”, nabraja Stipe Ćorluka, specijalist ortopedije i traumatologije.

Snahu Damira Dezana ptice su kljucale po glavi.

“Supruga i ja smo liječnici oboje, dezinficirali smo joj jer je krvarila iz vlasišta”, rekao je.

Olivija Krnić zvala je Zrinjevac zbog gnijezda ispred zgrade, no kazali su joj da zamolbu mora poslati do 1. ožujka jer nakon tog datuma ne skidaju.

Zašto se to događa baš u ovo doba godine?

Ovo nije prvi put da vrane rade probleme Zagrepčanima. Slično se događalo, primjerice, u lipnju 2018. godine. Tad je i snimljen napad na jednu ženu.

Tada je Index objavio veliki članak o ovoj tematici, a dijelove kojeg donosimo u nastavku.

Problem je u tome što su svibanj i lipanj vrijeme kada mladunci vrana stasaju i kreću na svoja prva probna putovanja. Neki, nažalost, ne uspijevaju poletjeti pa završavaju na nižim granama stabala ili čak pod njima u žbunju, na travnjacima ili na asfaltu. Također se događa da u vrijeme kada im braća polijeću, neki ispadnu iz gnijezda. Budući da su ondje u opasnosti, njihovi roditelji, ali i drugi pripadnici jata, nastojat će ih zaštititi od mogućih neprijatelja. U takvim situacijama one će uvesti nadzor nad teritorijem i svakoga tko se približi ugroženom mladuncu ili njihovim gnijezdima doživjeti kao uljeza.

Inteligentne kao majmuni

Vrane su već odavno udomaćeni stanovnici urbanih područja u kojima ima drveća, poput parkova i drvoreda. Gnijezda najčešće grade na višim granama, no sve češće i na stupovima za struju ili na drugim povišenim objektima.

Ptice iz porodice vrana (Corvidae) spadaju među najinteligentnija stvorenja na Zemlji. Iako imaju mnogo manje mozgove od majmuna i dupina, posjeduju izuzetno visoke kognitivne sposobnosti. Testovi su pokazali da znaju rješavati složene probleme u sedam i više koraka. Štoviše, jedna studija objavljena 2016. u časopisu Nature, pokazala je da imaju sposobnost koja se naziva teorijom uma. To je sposobnost razumijevanja da druga bića imaju um koja se još donedavno smatrala isključivo ljudskim potencijalom. Čak ni djeca mlađa od tri godine nemaju potpuno razvijenu teoriju uma.

Znanstvenici su već ranije uočili da se vrane ponašaju izuzetno inteligentno. Primjerice, često će koristiti automobile za drobljenje tvrdih ljuski oraha. Pritom će čak pratiti paljenje i gašenje svjetala na semaforu i koristiti priliku kada je crveno kako bi se dočepale slomljenog oraha preko kojeg su prešli automobili. Također će u gradu odabrati zgrade s ravnim krovovima kako bi na njih iz velike visine ispuštale orahe u namjeri da dođu do slatkog plijena.

Na ideju da bi vrane mogle posjedovati teoriju uma znanstvenike su navela promatranja u kojima je uočeno da hranu često lažno zakapaju i naknadno premještaju kada imaju osjećaj da ih konkurencija promatra. Studija iz 2016. potvrdila je ovu hipotezu tako što je raznim mehanizmima otklonila mogućnost da je takvo ponašanje vrana instinktivno i nesvjesno. Pokazala je da se vrane na jedan način ponašaju kada su uvjerene da ih nitko ne može vidjeti, a na drugi kada misle da ih drugi promatraju.

Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuroanatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa na Sveučilištu Cambridge u srpnju 2012. sastavila je i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrđena ranije zabilježena činjenica da vrane zajedno s ljudima, dupinima, slonovima, majmunima i hobotnicama spadaju u omanji klub životinja koje imaju svijest o sebi.

Kako je moguće da su vrane toliko pametne?

Jedna studija iz 2016. konačno je riješila enigmu kako maleni mozgovi ptica mogu biti tako pametni. Prema njoj ptice imaju mnogo manje neurone i mnogo veći broj neurona po zapremini mozga. To im omogućuje da budu vrlo inteligentne i da obrađuju velike količine podataka unatoč malenim dimenzijama mozga.

Budući da su vrlo inteligentne, vrane zaslužuju posebno ljudsko uvažavanje i zaštitu. Ne treba ih doživljavati kao neprijatelje ili predatore jer one to nisu. Štoviše, one su korisne za okoliš kao čistači. Kada ih ima previše, populacije im se mogu nenasilno prorijediti. Jedna od efikasnijih metoda je postavljanje lažnih jaja u gnijezda.

Vedran Lucić, dipl. ing. biologije, ornitolog u Udruzi Biom, hrvatskom BirdLife partneru – krovnoj svjetskoj organizaciji za zaštitu divljih ptica, i jedan od urednika knjige Ptice Hrvatske i Europe, za vrijeme sličnih incidenata s vranama 2018. godine kazao je da sivih vrana u Zagrebu, suprotno percepciji uznemirenih građana, nema mnogo.

„Prema posljednjem sistematskom prebrojavanju rađenom za potrebe izdavanja Atlasa ptica gnjezdarica, za vrijeme gniježđenja u Zagrebu ima između 500 i 550 parova vrana. Njihov broj je zadnjih deset godina manje-više konstantan“, kazao je Lucić tada.

Kako izbjeći napade vrana?

Ako želite izbjeći napade vrana u sezoni kada su posebno uzbuđene, stručnjaci preporučuju nekoliko pravila.

Ostavite ih na miru

Iako se može činiti da vrane napadaju bez razloga, to nije točno. One napadaju samo kada za to imaju dobre razloge, a najvažniji su mladunci ili agresivno ponašanje prema njima. Treba znati da vrane odlično pamte lica i po nekoliko godina. Stoga je najbolje ne uznemiravati ih i ne ponašati se agresivno jer nam se agresija može obiti o glavu s odgodom.

Ne prilazite mladuncima

Vrane i njihovo potomstvo iz prijašnjih godina revno paze na mladunce koji još nisu stasali. Stoga je u sezoni od svibnja do početka srpnja najbolje izbjegavati njihova gnjezdilišta, a osobito mladunce.

Ako ste im se zamjerili, zaobilazite ih

Kao što smo upozorili, vrane su izuzetno inteligentne i dobro pamte lica i to – godinama. Čovjeka kojeg percipiraju kao agresora prepoznat će nakon dugo vremena čak i ako se odjene sasvim drugačije. Štoviše, budući da imaju sposobnost komunikacije i poučavanja, one će drugim pripadnicima jata razglasiti informacije na temelju kojih će agresor postati nepoželjna osoba za sve.

Održavajte čistoću

Vrane su, slično ljudima, lovci, sakupljači i lešinari, ukratko – oportunisti. U prirodi im se jelovnik sastoji od beskralježnjaka, malenih sisavaca, ptića, bobica, voća, sjemenja i strvina. U gradovima jedu i kruh, tjestenine i drugu hranu koju ljudi bace.

„Glavna metoda smanjenja broja vrana je smanjenje količine dostupne hrane. Tu se prvenstveno misli na zatvaranje kanti za smeće i to mehanizmima koji su zaista djelotvorni, jer su sive vrane u stanju brzo naučiti otvoriti običan poklopac. Uz kante za smeće, problem je i odlaganje velike količine ostataka hrane na zagrebačkom smetlištu te ostavljanje hrane za mačke i golubove po gradu“, kaže Lucić.

Osobna zaštita

Najbolje je naoružati se strpljenjem i uviđavnošću. Sezona povećane agresivnosti vrana prestaje početkom srpnja, a vrhunac njihovog uzbuđenja traje svega desetak dana. Ako u tom razdoblju baš morate prolaziti kroz njihova gnjezdilišta, a bojite se napada, naoružajte se kišobranom kao štitom. Vrane mogu i djecu doživjeti kao uljeze pa roditelji trebaju biti posebno na oprezu. Naime, djeca svojim uzbuđenim ponašanjem, trčanjem i mahanjem rukama mogu isprovocirati napad vrana. Računajte s time da ćete se zamjeriti vranama ako u samoobrani postupite previše agresivno.

Pozitivna perspektiva

Lucić je u razgovoru za Index prije tri godine kazao da vrane, kao oportunisti, svejedi koji će skupljati hranu i konzumirati sve što im je dostupno, uključujući i smeće, pa čak i lešine drugih životinja, imaju nezaobilaznu ulogu u smanjenju dostupne hrane drugim, manje poželjnim životinjama, poput štakora koji su bez sumnje veća opasnost za čovjeka.

„Smanjivanjem broja vrana doći će zasigurno i do porasta broja štakora, golubova, a možda čak i galebova, koji su daleko agresivniji prilikom otimanja hrane od ljudi, a koji se već gnijezde na krovovima primorskih mjesta te slovenskih gradova. Konačno, potrebno je educirati ljude o ovom napuhanom problemu, a dosta bi pomoglo i izbjegavanje senzacionalističkog izvještavanja medija o ovoj temi“, upozorio je Lucić.

„U vremenu kada ljudi u gradovima mogu opaziti samo pripadnike svoje vrste te udomaćene pse i mačke, imamo rijetku privilegiju u urbanoj sredini promatrati sive vrane, ali i sve druge ptice koje su zadržale svoje istinske obrambene i roditeljske nagone. Umjesto da se okomimo na vrane i tražimo kratkotrajno uzbuđenje u kolektivnoj mržnji prema njima, trebali bismo osvijestiti da su za dobar dio ljudi sive vrane i druge gradske ptice najbliže što imamo, a da je zbilja prirodno te uživati u njihovoj inteligenciji“, poručio je naš ornitolog.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Kolarić: “Kada bi se procijepili, ne bismo imali epidemijsko širenje virusa”

Objavljeno

-

By

“Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključio je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, i za Dnevnik HTV-a govorio je o cijepljenju i epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Branko Kolarić je jedan od pet potpisnika izjave kojom se ograđuje od komentara Gordana Lauca, na pitanje hoće li biti nekih daljnjih postupaka, ili će sve stati na ovoj pisanoj izjavi, Kolarić je rekao kako ne bi komentirao daljnje postupke.

– Ovo je bio postupak kojim mi čuvamo naš profesionalni integritet, i osjetili smo duboku dužnost da se izjasnimo oko toga i ogradimo od takvih izjava, i to je ono što ja mogu komentirati, rekao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

– Vrlo jasno ste naznačili da se ne slažete zapravo sa svime što je gospodin Lauc govorio od lipnja 2020., neće biti nikakvih ultimatuma tipa “ili mi izlazimo iz Znanstvenog savjeta, ili želimo da on izađe”, upitao je novinar Mladen Sirovica.

– Neću u tom smislu to komentirati, svoju poruku smo dali. Rekao bih kako ja svoj studente podučavam: postoje pogreške u istraživanjima, imamo slučajne pogreške i sistematske pogreške. Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu – to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome, zaključio je Kolarić.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Tri tisuće zaraženih dnevno nam je nažalost postao standard, kakve su projekcije za dalje, pogotovo u svjetlu činjenice da i dalje imamo nisku razinu procijepljenih, upitao je Sirovica.

– Ne mogu reći da me ne boli, tri tisuće novozaraženih ljudi od kojih će 50 završiti na respiratoru, a 30 će ih umrijeti kroz nekoliko tjedana. Tako je bilo jučer, tako će biti vjerojatno sutra. Da su se cijepili ne bi ih umrlo 30, umrlo bi ih dvoje-troje. Projekcije detaljne ne bih iznosio, ali ne vjerujem da bi se situacija naglo popravila sama od sebe, a Stožer i ljudi koji su odgovorni za donošenje mjera i odluka se isto trebaju zamisliti nad ovom situacijom, rekao je Branko Kolarić.

Kolarić je istaknuo kako situacija sigurno može ići na gore i objasnio zašto je važno cijepiti se.

– Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca, upozorava Kolarić.

Propitivanje cjepiva

– Mi u Hrvatskoj posebno to radimo, nije tako svugdje, neki će reći da je društvenih mreža i interneta, ali isto tako Danska i Velika Britanija imaju društvene mreže i internet, ne bih rekao da je to stvar. Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Postoje još neke stvari koje možemo raditi, treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključi je Brank Kolarić.

Cijepljenje mladih

– Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići. Kod mladih ljudi je rjeđe da će imati težu kliničku sliku, no recimo opasnost od miokarditisa, upale srca u nekih mladih ljudi je puno veća nego bilo kakvi rizici od nuspojave cijepljenja, ističe Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od 1. prosinca besplatno dopunsko zdravstveno dobit će još 120.000 građana

Objavljeno

-

By

Od 1. prosinca će 120 tisuća građana, a uglavnom je riječ o umirovljenicima, dobiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada je prihvatila prijedlog Silvana Hrelje o izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju po kojem se podiže prihodovni cenzus na osnovi kojeg građani ostvaruju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, pa će tako ubuduće taj cenzus po članu kućanstva biti dvije tisuće kuna, a za samca se penje na dvije i pol tisuće kuna.

Rast je to u obje kategorije za više od 400 kuna, odnosno za 25 posto u odnosu na sadašnji cenzus, a ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da će time ubuduće dodatnih 120 tisuća ljudi dobiti policu dopunskog osiguranja na račun države. Državni proračun će to godišnje koštati oko sto milijuna kuna.

Da će Vlada prihvatiti Hreljin prijedlog dalo se naslutiti i iz toga što su među zastupnicima koji su potpisali podršku za slanje zakonskih izmjena u saborsku proceduru bili i brojni HDZ-ovci, a ministar Beroš je kazao da se time određuje primjereniji cenzus za socijalno najosjetljivije.

Hreljina podrška Vladi već je rezultirala i time da će se najavljena intervencija u području obiteljskih mirovina, koju je Vlada ugradila i u nacionalni plan oporavka i otpornosti, dogoditi dvije godine ranije nego što je to bilo prvotno zamišljeno, a to bi trebalo donijeti desetpostotni rast mirovina za više od 200 tisuća umirovljenika od 2023. godine, piše Novi list.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektori istražuju tržnice, kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili

Objavljeno

-

By

Šipak i mandarina, gljiva i mahuna, kesten i jabuka pa bundeva i grožđe, ali i pokoji – inspektor. Sve to može se ovih dana naći na tržnicama diljem Hrvatske jer do kraja mjeseca “češljat” će ih Državni inspektorat, i to pod egidom “Što i od koga kupuju, važno je građanima”.

Kažu tako inspektori, kojima je, ističu, u vrijeme “poplave” informacija o proizvodima koji se sve češće povlače s polica, još važnije da plac ili pazar, kako je kome draže, i dalje ostane mjesto susreta onih koji nude i potražuju svježe namirnice za ručak.

Krenulo se u nadzor još krajem rujna, objašnjavaju u Državnom inspektoratu, i to s veletržnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, nastavilo se u Metkoviću i Zadru, a nadziralo se, ukratko, sve. Od prijave radnika, kažu nam, do higijene prostora, opreme i djelatnika, preko sanitarnih iskaznica, a u “akciju” išli su turistički, poljoprivredni, tržišni i sanitarni inspektori, ali i inspektori rada i radnih odnosa te oni zaduženi za zaštitu okoliša.

“Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora utvrđene su 93 povrede propisa, a za 44 inspektori su primijenili načelo oportuniteta”, objašnjavaju za Večernji list u Državnom inspektoratu kako su “kontrolori” u gotovo polovici slučajeva omogućili ispravak nepravilnosti tijekom nadzora, što im zakon i omogućuje. Uputit će 20 prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka nadležnim sudovima, a naplatili su i 13 kazni na samom mjestu.

“Povrede su se, među ostalim, odnosile na to da veletrgovac nije osigurao isprave o stanju robe za kontrolirano voće i povrće, neisticanje imena tvrtke, neispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta, zatim povrede odredbi Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, odnosno sanitarno-tehnički nedostaci, nepostojanje deklaracija na voću i povrću, tj. ono nije u skladu s tržišnim standardima, trgovac nije bio upisan u Upisnik proizvođača voća i povrća, a bilo je i povreda odredbi Zakona o zaštiti na radu te povreda koje se odnose na neodgovarajuće zbrinjavanje otpada”, kažu u Inspektoratu, čiji su se djelatnici prije tjedan dana preselili i na tržnice na malo, a kontrolu zasad obavili u Zagrebu na Dolcu, Jarunu i Kvatriću, na tržnicama u Bjelovaru, Daruvaru, Karlovcu, Dugoj Resi, Sisku, Vojniću, ali i u Rijeci, Umagu, Labinu, Puli, Malinskoj, Krku, Cresu, Otočcu, Gospiću, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Makarskoj, Dubrovniku, Imotskom, Šibeniku te u Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Donjoj Stubici.

“U proteklih tjedan dana bilo je 310 inspekcijskih nadzora, a prema preliminarnim podacima, utvrđeno je 159 povreda propisa”, kažu u Državnom inspektoratu, pa dodaju da su u 130 slučajeva inspektori opet primijenili tzv. načelo oportuniteta, odnosno omogućili trenutni ispravak nepravilnosti. Devet prekršajnih naloga ipak su izrekli, izdali sedam novčanih kazni, a u 14 slučajeva podnijet će prijedloge za pokretanje prekršajnih postupaka.

A što su bili konkretni problemi? “Najčešće utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti tržišne inspekcije odnosile su se na neisticanje tvrtke, neisticanje cijena, a utvrđeno je i obavljanje neregistrirane djelatnosti trgovine”, kažu u Inspektoratu koji vodi Andrija Mikulić.

I sanitarni inspektori bili su na tržnicama, bilo je nekoliko slučajeva u kojima zaposlenici nisu obavili zdravstveni pregled, a posebno su se na zagrebačkim placevima, objasnio je pročelnik Područnog ureda Zagreb Državnog inspektorata Robert Kober, provjeravale hladne vitrine, odnosno prodaja svježeg sira i vrhnja.

Na temperaturi od četiri do osam stupnjeva, podsjetimo, mliječni proizvodi prodaju se od 2010., i to je jedini način na koji se oni na tržnicama smiju plasirati. Naravno, na terenu su bili i inspektori zaštite okoliša koji su utvrdili da se biorazgradivi otpad ne odvaja od miješanog, dok su njihovi kolege iz poljoprivredne sekcije pronašli niz proizvoda bez deklaracija. O voću i povrću bila je riječ. “Potrošačima moraju biti dostupne informacije o kojem se proizvodu radi, tko ga otprema i pakira te koja mu je zemlja podrijetla”, rekao je poljoprivredni inspektor Jozo Barišić, pa objasnio da kontrola na placu nije finalna.

Poljoprivredna inspekcija, kazao je, posjetit će i poljoprivredna gospodarstva kako bi utvrdila jesu li proizvodi u ponudi na određenom štandu doista proizvedeni na poljoprivrednim površinama koje su u Upisniku poljoprivrednika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu