Connect with us

Hrvatska

“ZA HRVATSKU BEZ PASA NA LANCU” Profesor prava: “O tome treba odlučivati ministar, a ne gradovi i općine!”

Uz Hrvatsku udrugu gradova, zabranu držanja pasa na lancu podržala i Hrvatska zajednica županija

Objavljeno

-

Sve više institucija i pojedinaca podržava inicijativu Skloništa Prijatelji Čakovec, Udruge Pobjede i Prijatelja životinja te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja, koji su pokrenuli kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu”. Zakon o zaštiti životinja određuje da je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. „U prvom trenutku čini nam se da je riječ o hvalevrijednom i pozitivnom zakonskom određenju kojim će se napokon spriječiti vezivanje pasa lancem i potpuna nebriga za te pse. No pažljivijim iščitavanjem shvaća se da je zapravo riječ o dobroj namjeri, ali vrlo nejasnoj odredbi”, kaže prof. dr. sc. Boris Bakota, pravnik i sveučilišni profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku. 

Pojašnjava da je u praksi nemoguće provjeriti drži li netko pse stalno vezane ili ne: „Pretpostavljamo da će se svatko pred komunalnim redarom braniti kako je baš prije kratkog vremena prošetao psa ili ga odvezao i pustio da sam slobodno hoda dvorištem. Čak možemo pretpostaviti da je psa posjednik možda zaista i oslobodio na neko vrijeme s lanca, ali je pitanje koliko je trajanje vremena za koje se može odrediti da ne znači da je pas stalno vezan. Pas kojega smo pustili s lanca u srijedu na 30 minuta nije stalno vezan toga dana, ali sutra ga nitko nije pustio. Uzimamo li ‘stalno’ u kontekst dana, tjedna, mjeseca ili čak cjelokupnoga života? S druge strane, nužno se zapitati, ako primjerice uzmemo jedan dan, je li dovoljno psa pustiti s lanca 30 minuta ili dva sata, ili je čak dovoljna i jedna sekunda, budući da i sekunda nevezivanja znači da pas nije stalno vezan.” Stoga predlaže izbrisati riječ „stalno”.

Prof. dr. sc. Bakota navodi i drugi apsurd zbog kojega je nužno zakonskim izmjenama potpuno zabraniti držanje pasa na lancu. Zakon o zaštiti životinja propisuje i da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna donijeti opći akt kojim će propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, odnosno regulirati i dio koji se odnosi na vezivanje pasa lancem. „U Republici Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova koji bi trebali donijeti takav akt. Tumačenje trajanja pojma ‘stalno’ bit će u Republici Hrvatskoj moguće na 556 različitih načina”, ukazuje ovaj jedini profesor prava životinja u Hrvatskoj.

Zakon o zaštiti životinja propisuje da ministar poljoprivrede donosi pravilnike kojima se uređuju način držanja teladi, svinja, pilića i kokoši koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje, način držanja životinja u zoološkom vrtu, način držanja životinja u skloništu itd. „Ovakve propise za držanje navedenih životinja ne donosi svaka jedinica lokalne samouprave za sebe, nego se jednoobrazni uvjeti primjenjuju na području cijele države. Nejasno je zašto pravilnik o uvjetima i načinu držanju kućnih ljubimaca također ne bi donosio ministar i time na jednak način zabranio držanje pasa na lancu ili barem jasno odredio što znači stalno vezan pas”, primjećuje prof. Bakota i predlaže donošenje propisa na nacionalnoj razini.

Ističe da nije realno očekivati da će svih 556 jedinica lokalne samouprave kvalitetno riješiti pitanje uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca. Neke takve odluke nisu niti donijele, dok neke od njih prijašnje odluke nisu uskladile s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Udruge smatraju da je za lokalne zajednice u interesu da se napravi izmjena na državnoj razini jer im to znatno olakšava provedbu zakonskih odredbi. „Ovdje se radi o etičkim pitanjima i standardima držanja pasa u 21. stoljeću, a ne o pitanjima javnoga prijevoza, odvoza smeća, uređenja parkova i sl.”, upozorava prof. Bakota. Zaključuje da je nužno iz Zakona o zaštiti životinja izbrisati riječ „stalno” te obavezati ministra da se pravilnikom urede uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca.

Udruge dodaju da praksa pokazuje da bi potpuna zabrana držanja na lancu značila i veću sigurnost za ljude jer psi na lancu upravo zbog takvog držanja nisu socijalizirani. Kažu da, osim Hrvatske udruge gradova, nedavno je i Hrvatska zajednica županija podržala kampanju i zahtjev za zakonsku zabranu držanja pasa na lancu. Pozivaju sve da na www.zabranimolanac.net potpišu peticiju i podijele ju na društvenim mrežama, a mogu i pisati Vladi na gradjani@vlada.hr i ministrici poljoprivrede na kabinet@mps.hr tražeći potpunu zakonsku zabranu držanja pasa na lancu.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu