Connect with us

Hrvatska

“ZA HRVATSKU BEZ PASA NA LANCU” Profesor prava: “O tome treba odlučivati ministar, a ne gradovi i općine!”

Uz Hrvatsku udrugu gradova, zabranu držanja pasa na lancu podržala i Hrvatska zajednica županija

 

Objavljeno

-

Sve više institucija i pojedinaca podržava inicijativu Skloništa Prijatelji Čakovec, Udruge Pobjede i Prijatelja životinja te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja, koji su pokrenuli kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu”. Zakon o zaštiti životinja određuje da je zabranjeno držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. „U prvom trenutku čini nam se da je riječ o hvalevrijednom i pozitivnom zakonskom određenju kojim će se napokon spriječiti vezivanje pasa lancem i potpuna nebriga za te pse. No pažljivijim iščitavanjem shvaća se da je zapravo riječ o dobroj namjeri, ali vrlo nejasnoj odredbi”, kaže prof. dr. sc. Boris Bakota, pravnik i sveučilišni profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku. 

Pojašnjava da je u praksi nemoguće provjeriti drži li netko pse stalno vezane ili ne: „Pretpostavljamo da će se svatko pred komunalnim redarom braniti kako je baš prije kratkog vremena prošetao psa ili ga odvezao i pustio da sam slobodno hoda dvorištem. Čak možemo pretpostaviti da je psa posjednik možda zaista i oslobodio na neko vrijeme s lanca, ali je pitanje koliko je trajanje vremena za koje se može odrediti da ne znači da je pas stalno vezan. Pas kojega smo pustili s lanca u srijedu na 30 minuta nije stalno vezan toga dana, ali sutra ga nitko nije pustio. Uzimamo li ‘stalno’ u kontekst dana, tjedna, mjeseca ili čak cjelokupnoga života? S druge strane, nužno se zapitati, ako primjerice uzmemo jedan dan, je li dovoljno psa pustiti s lanca 30 minuta ili dva sata, ili je čak dovoljna i jedna sekunda, budući da i sekunda nevezivanja znači da pas nije stalno vezan.” Stoga predlaže izbrisati riječ „stalno”.

Prof. dr. sc. Bakota navodi i drugi apsurd zbog kojega je nužno zakonskim izmjenama potpuno zabraniti držanje pasa na lancu. Zakon o zaštiti životinja propisuje i da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave dužna donijeti opći akt kojim će propisati uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, odnosno regulirati i dio koji se odnosi na vezivanje pasa lancem. „U Republici Hrvatskoj postoji 556 općina i gradova koji bi trebali donijeti takav akt. Tumačenje trajanja pojma ‘stalno’ bit će u Republici Hrvatskoj moguće na 556 različitih načina”, ukazuje ovaj jedini profesor prava životinja u Hrvatskoj.

Zakon o zaštiti životinja propisuje da ministar poljoprivrede donosi pravilnike kojima se uređuju način držanja teladi, svinja, pilića i kokoši koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje, način držanja životinja u zoološkom vrtu, način držanja životinja u skloništu itd. „Ovakve propise za držanje navedenih životinja ne donosi svaka jedinica lokalne samouprave za sebe, nego se jednoobrazni uvjeti primjenjuju na području cijele države. Nejasno je zašto pravilnik o uvjetima i načinu držanju kućnih ljubimaca također ne bi donosio ministar i time na jednak način zabranio držanje pasa na lancu ili barem jasno odredio što znači stalno vezan pas”, primjećuje prof. Bakota i predlaže donošenje propisa na nacionalnoj razini.

Ističe da nije realno očekivati da će svih 556 jedinica lokalne samouprave kvalitetno riješiti pitanje uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca. Neke takve odluke nisu niti donijele, dok neke od njih prijašnje odluke nisu uskladile s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Udruge smatraju da je za lokalne zajednice u interesu da se napravi izmjena na državnoj razini jer im to znatno olakšava provedbu zakonskih odredbi. „Ovdje se radi o etičkim pitanjima i standardima držanja pasa u 21. stoljeću, a ne o pitanjima javnoga prijevoza, odvoza smeća, uređenja parkova i sl.”, upozorava prof. Bakota. Zaključuje da je nužno iz Zakona o zaštiti životinja izbrisati riječ „stalno” te obavezati ministra da se pravilnikom urede uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca.

Udruge dodaju da praksa pokazuje da bi potpuna zabrana držanja na lancu značila i veću sigurnost za ljude jer psi na lancu upravo zbog takvog držanja nisu socijalizirani. Kažu da, osim Hrvatske udruge gradova, nedavno je i Hrvatska zajednica županija podržala kampanju i zahtjev za zakonsku zabranu držanja pasa na lancu. Pozivaju sve da na www.zabranimolanac.net potpišu peticiju i podijele ju na društvenim mrežama, a mogu i pisati Vladi na gradjani@vlada.hr i ministrici poljoprivrede na kabinet@mps.hr tražeći potpunu zakonsku zabranu držanja pasa na lancu.

 

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati

Hrvatska

IZBORI 2024. / Ogromna izlaznost. Do 16:30 glasalo preko 50 posto birača

Objavljeno

-

Danas se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je više od 6500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.

Gotovo 750 tisuća birača, odnosno njih gotovo četvrtina, glasalo je prijepodne na izborima. To je 130 tisuća birača više nego na izborima prije četiri godine u isto vrijeme. U srpnju 2020., u jeku pandemije koronavirusa, u istom je vremenu izašlo 18.09 posto birača, odnosno njih 620 tisuća, a danas prijepodne njih 747.986.

Najbolji odaziv je u 1., 3. i 6. izbornoj jedinici, a najslabiji u 5., 9. i 10. izbornoj jedinici.

U biračke popise upisana su 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj aktivno registriranih je 222.300 birača. 

U Hrvatski sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri saborska zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici koju čini cijeli svijet.

U 19 sati bit će objavljeni rezultati prvih izlaznih anketa, a u 21 sat DIP će objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebale biti obrađene tri četvrtine biračkih mjesta.

Na izbore je do 16:30 sati izašlo preko 50 posto birača. Točan broj je 50.60 posto.

U isto vrijeme 2020. godine izašlo je 34.04 posto glasača.

Najveća izlaznost je u prvoj i šestoj izlaznoj jedinici. Tamo je izašlo 58.43 odnosno 57.63 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PAZITE KAKO GLASATE! U ova četiri slučaja glasački listić bit će nevažeći…

Objavljeno

-

By

Kada se u srijedu u 19 sati zatvore birališta, članovi biračkih odbora započet će prebrojavanje glasova na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Pritom moraju pažljivo odvojiti važeće od nevažećih listića.

Važeći listić je, kako napominju u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), onaj koji je popunjen tako da se na njemu sa sigurnošću može utvrditi volja birača i za koju je listu glasovao.

Jednostavnije rečeno, važeći listić je onaj na kojemu je birač zaokružio jednu listu, bez obzira na preferirane glasove.

Kada je glasački listić nevažeći?

Prema propisima Državnog izbornog povjerenstva, četiri su slučaja u kojima glasački listić biva proglašen nevažećim:

ako je neispunjen;

ako je birač glasovao za dvije ili više lista;

ako je birač glasovao za kandidate s različitih lista (dao im preferencijske glasove), a nije zaokružio jednu od lista;

ako je listić popunjen na način da se ne može utvrditi volja birača i okolnost za koga je birač glasovao.

Dopisuju imena i prostote, pišu oglase…

Nakon svakih izbora javnost su uveseljavale fotografije nekih nevažećih listića koje su birači namjerno poništavali dopisujući ili crtajući na njih koješta – od psovki i prostota do nadopisivanja imena nepostojećih kandidata ili raznih komentara.

Upamćen je glasački listić iz drugog kruga predsjedničkih izbora 2019. godine na kojemu je netko nadopisao da “prodaje maslinovo ulje” i broj mobitela za zainteresirane kupce.

Kompaktna vojska “poništavača” listića

Nevažeće glasačke listiće birački odbori dužni su odvojiti u posebne omotnice. A sudeći prema broju nevažećih glasova, odnosno listića na proteklih nekoliko parlamentarnih izbora, čini se da postoji vrlo kompaktna vojska “poništavača” glasačkih listića jer im je broj otprilike stalan.

Na prošlim parlamentarnim izborima 2020. godine bilo je 38.713 nevažećih listića ili 2,32 posto od ukupnog broja. Na izvanrednim izborima 2016. bila je slična brojka nevažećih – 37.166 ili 1,91 posto. Na parlamentarnim izborima 2015. godine bilo je 39.367 (1,74 posto) nevažećih listića, a na izborima 2011. godine – 41.173 ili 1,72 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu