ZADAR / ŽUPANIJA
TRAGEDIJA U ZADRU SE MOGLA SPRIJEČITI? / Prijatelji životinja: “Hitno promijeniti Pravilnik o opasnim psima!”
Zbog smrtnih slučajeva Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo američke XL bulije; nisu krivi psi, nego neodgovorni ljudi
Nedavna tragedija u Zadru, kada je staricu nasmrt izgrizao pas pasmine američki staford, trajno će obilježiti živote i psa i članova obitelji nesretne žene. Poražavajuće je što se, kažu iz udruge Prijatelji životinja, ova užasna nesreća s velikom vjerojatnošću mogla izbjeći da je na snagu stupio novi Pravilnik o opasnim psima. Iako je javna rasprava o njemu završila još 2021. godine, nakon toga nije otišao u daljnju proceduru. Zašto je to tako trebalo bi pitati nadležno Ministarstvo poljoprivrede, koje od 2008. godine nije donijelo novi propis unatoč rastućem broju ugriza i napada pasa. To ukazuje da je potrebno hitno mijenjati aktualni Pravilnik, i to radi dobrobiti i ljudi i pasa.
Obavezna kastracija i socijalizacija, koja podrazumijeva školovanje i test socijalizacije, osnovne su preventivne mjere koje bi novim Pravilnikom o opasnim psima trebalo propisati za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja. Tim jednostavnim mjerama, koje pomažu psima, spriječili bi se ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve”, kažu iz Prijatelja životinja.
Pojašnjavaju da bi se te preventivne mjere odnosile na pse koji zbog svojih genetskih predispozicija, učestalosti napada, veličine i snage ugriza mogu, za razliku od manjih pasa, nanijeti teške ozljede ili usmrtiti čovjeka ili drugoga psa: „U najvećem dijelu europskog zakonodavstva te pasmine proglašavaju opasnima. Mi smatramo da nema opasnih pasa, ali postoje ljudi koji ih mogu takvima učiniti. Kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legala pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji u rukama neodgovorne osobe mogu postati opasni, a ako završe u skloništu, praktički su neudomljivi. Odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasmina štiti ne samo ljude nego i pse.”
Nakon što su već ranije zabranili pasmine: američki pitbulterijer, tosa, argentinska doga i brazilska fila, od 31. prosinca 2023. u Engleskoj i Walesu protuzakonito je uzgajati, prodavati, poklanjati, napuštati ili razmnožavati američke XL bulije. Od 1. veljače 2024. zabranjeno je i posjedovanje pasa te pasmine osim ako ih njihovi skrbnici nisu registrirali. Registrirani psi moraju biti kastrirani i mikročipirani te u javnosti nositi brnjice i biti cijelo vrijeme na povodcu. Ove mjere donesene su zato što je prethodnih godina porastao broj zabilježenih napada pasa te pasmine, i to na gotovo 22 000 u 2022., pri čemu je prošle godine u napadu XL bulija smrtno stradalo sedmero ljudi, a prošle subote i prva žrtva ove godine. Škotska i Sjeverna Irska također su najavile skoru zabranu ove pasmine.
I druge europske zemlje primjenjuju posebne propise za određene pasmine i njihove križance koji su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom. Primjerice, pasmina kanarski pas ilegalna je u Australiji i na Novom Zelandu jer ju smatraju vrlo agresivnom. Zakonodavstva nekih država iz istog razloga zabranjuju neke pasmine – rotvajlera u Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Irskoj, argentinsku dogu u Portugalu, Australiji itd., američkog buldoga u Danskoj i Singapuru, brazilsku filu u Ujedinjenome Kraljevstvu i Norveškoj, kavkaskog ovčara čak i u Gruziji iz koje potječe, tibetanskog mastifa u nekim kineskim pokrajinama…
Zato Prijatelji životinja ukazuju na važnost prevencije: „Česte su situacije da pse snažnih pasmina nabavljaju neodgovorni pojedinci iz pogrešnih razloga. To rezultira napadima na ljude i druge pse ili ih pak osobe iz kriminalnog miljea zloupotrebljavaju za borbe pasa. Kastrirane pse ne koriste za borbu pa minimalne preventivne mjere kao što su kastracija i socijalizacija štite pse od mogućnosti da u rukama neodgovornih pojedinaca postanu opasni.”
Iz Udruge pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da što prije donese novi Pravilnik o opasnim psima kako bi se spriječili napadi pasa na ljude i druge životinje, tragični smrtni slučajevi, kao i borbe pasa. Ujedno pozivaju građane na odgovorno ponašanje i da ne puštaju pse da se nekontrolirano i bez nadzora kreću na javnim površinama kako ne bi ugrozili sigurnost ljudi i životinja. Skrbnike pasa koji su, prema Pravilniku o opasnim psima, u kategoriji opasnih pasa, podsjećaju da je izvođenje takvoga psa na javne površine dopušteno jedino s brnjicom i na povodcu.
Više informacija i popis pasmina za koje se Prijedlogom Pravilnika o opasnim psima propisuju minimalne mjere u cilju sprječavanja opasnog ponašanja nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





