ZADAR / ŽUPANIJA
LOKALNI IZBORI 2021. Otvorena birališta u Hrvatskoj. Glasovali Kalmeta, Dukić, Longin i Erlić
U Hrvatskoj su u nedjelju otvorena biračka mjesta na kojima tri milijuna i 660 tisuća birača odlučuje o lokalnoj vlasti za iduće četiri godine, a biraju predstavnička tijela svojih jedinica te općinske načelnike, gradonačelnike i župane.
Pravo birati imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode.
Od 7 do 19 sati bit će otvorena 6572 biračka mjesta, a s njihovim zatvaranjem prestaje dvodnevna izborna šutnja.
Među prvima je jutros glasovao zadarski župan Božidar Longin, kandidat HDZ-a za novi mandat.

Nakon njega, na biračkom mjestu u OŠ Šime Budinića svoju je građansku dužnost ispunio i šef GO HDZ-a, Šime Erlić:

U Arbanasima je svoju građansku dužnost objavio i predsjednik ŽO HDZ-a, Božidar Kalmeta:

… a na Stanovima gradonačelnik Zadra i kandidat HDZ-a za novi mandat, Branko Dukić.

Birači trebaju voditi računa i o epidemiološkim mjerama. Maske su obvezne u zatvorenom, ali i na otvorenom ako se ne može držati razmak veći od dva metra. Dođe li birač na biračko mjesto bez maske, predsjednik, odnosno potpredsjednik biračkog odbora ovlašten je dati mu masku.
Biračima se preporučuje da ponesu vlastitu kemijsku olovku te da se u zatvorenom zadržavaju čim kraće. Preporučuje im se i da u nedjelju ujutro izmjere temperaturu, pa ako je viša od 37,2 stupnja ili imaju neke druge simptome karakteristične za covid, da se jave liječniku.
Birači pozitivni na koronavirus ne mogu na biračko mjesto, ali njima mogu doći članovi biračkog odbora. Tada glasuju ispred ulaza u stan, odnosno kuću uz pomoć osobe od povjerenja. Da bi mu se utvrdio identitet, takav birač dužan je članovima biračkog odbora na primjerenoj udaljenosti pokazati osobnu iskaznicu.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) će u dva navrata, u podne i u 17 sati, objaviti podatke o odazivu, a od 21 sat objavljivat će prve privremene rezultate lokalnih izbora.
Lokalne izbore diljem Hrvatske nadzirat će više od 10.500 promatrača.
Kako glasovati?
Kod izbora za članove vijeća i skupština na listiću se zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje.
Kod izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i župana zaokružuje se redni broja ispred imena i prezimena kandidata za kojeg se birač odlučio.
Birači za koje se utvrdi da nisu upisani u izvatke iz popisa birača mogu na dan izbora dobiti potvrdu za glasovanje kod nadležnih upravnih tijela koja vode registar birača u županijama, odnosno u Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta.
Ministarstvo uprave i pravosuđa skreće pozornost da će birači, kojima je osobna iskaznica prestala važiti za trajanja epidemije koronavirusa, počevši od 11. ožujka 2020., biti upisani na izvatke iz popisa birača dostavljene na biračka mjesta.
Birači koji žive izvan Hrvatske, a imaju pravo glasovati na lokalnim izborima, moći će u nedjelju doputovati u Hrvatsku bez negativnog testa na koronavirus, a njihov se dolazak smatra dolaskom iz neodgodivih razloga.
Što se bira?
Birači odlučuju o sastavu 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštini Grada Zagreba. Biraju i općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Novost je da će se ove nedjelje birati manje zamjenika načelnika i gradonačelnika, ali i članova predstavničkih tijela nego 2017. godine. Tako ćemo u skupštinu Zagreba birati 47, umjesto 51 gradskog zastupnika.
Broj članova predstavničkog tijela ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se bira: najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do tisuću stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 tisuća.
Kad je riječ o zamjenicima, njihov se broj, također, veže uz broj stanovnika jedinice, pa će po dva zamjenika imati župan županije s više od 250 tisuća stanovnika i gradonačelnici četiri velika grada. U općinama i gradovima s manje od 10 tisuća stanovnika više nema zamjenika načelnika i gradonačelnika.
Birače će na biračkim mjestima dočekati više glasačkih listića: za općinsko i gradsko vijeće su ružičasti, za načelnike i gradonačelnike bijeli, za županijsku skupštinu svijetlo smeđi, a za župane plavi. Sve skupa ima 1232 vrste glasačkih listića.
Zagrepčani će u nedjelju birati i vijeća 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora, a listići za njih su roze i bijele boje.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je poslodavce da zaposlenicima koji u nedjelju rade omoguće izlazak na biralište.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





