Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) U Biogradu otvoren novi prostor Gradske knjižnice

Objavljeno

-

Biogradska Gradska knjižnica koja u tom gradu postoji već 58 godina jučer je uselila u svoj novi prostor. Svečanom otvorenju nazočni su bili župan Božidar Longin sa suradnicima i“ gradonačelnik Grada Biograda Ivan Knez.

„Otvaranje knjižnice poklopilo se sa godinom čitanja kojom je proglašena 2021. te je na taj način i Biograd na Moru je  dao svoj obol kulturi čitanja, promicanju knjiga i knjižnice“ rekla je ravnateljica ove ustanove Tihana Jurišić dodajući kako vjeruje da će ovo mjesto biti mjesto ugode, druženja, okupljanja, kulturnog uzdizanja, učenja i boravka.

„Naš grad ima dugu tradiciju postojanja gradske knjižnice kao jednog od stupova biogradske kulture, a današnje otvorenje je nadogradnja je na povijest razvoja čitateljske publike u modernijim i izazovnijim vremenima“, dodala je još ravnateljica Jurišić.

„U našem programu razvoja je i „Pametna županija“ kao jedan od 5 stupova razvoja, i izuzetno mi je drago da je nakon 12 godina konačno uređen novi prostor gradske knjižnice.

Živimo u vremenu kada, pojavom novih izvora znanja i spoznaja, mnogi strahuju za sudbinu knjige. Kada knjiga stanuje u lijepim i otvorenim prostorima poput ovoga, mislim da takav strah nije opravdan.Narodne knjižnice, osobito u malim i srednje velikim sredinama, te ako su dobro vođene kao biogradska, predstavljaju mjesto okupljanja raznih generacija. Od najmlađih koji pohađaju razne kreativne radionice sve do najstarijih koji će u knjižnici pročitati novine, ali i pohađati tečaj rada na računalu i slično“, rekao je na otvaranju župan Božidar Longin.

Novi prostor gradske knjižnice u Biogradu na Moru uređen je sredstvima Ministarstva kulture i medija te Grada Biograda.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDSTAVLJEN ZBORNIK “ABBATISSA INGENUITATE PRECIPUA…”: “Zadar bi bio bitno siromašniji grad da nema samostana sv. Marije”

Objavljeno

-

By

Grad Zadar bio bi bitno siromašniji da nema samostana sv. Marije. Ta dragocjena baština obilježila je zadarski urbanitet i dala mu prerogativ najznačajnijeg urbanog centra onog vremena, istaknuo je sinoć u završnoj riječi predstavljanja zbornika „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“ na Sveučilištu u Zadru konzervator Miljenko Domijan.

Naime, prije tri godine navršena je 950. obljetnica od godine tisuću šezdeset i šeste, kako je upisano u poznatoj povelji s kojom je Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije u Šibeniku udijelio kraljevsku slobodu Samostanu svete Marije Zadarske. Prije toga, opatica Cicha je od gradskih prvaka u Zadru dobila crkvicu Svete Marije Male da uz nju osnuje Samostan. O tim okolnostima Sveučilište u Zadru, u suradnji s časnim sestrama i Zadarskom nadbiskupijom, organiziralo je znanstveni kolokvij održan u crkvi Sv. Marije Male, 27. listopada 2016. godine.

Ovaj zbornik donosi pisane radove na teme tada održanih predavanja, a prigodno je naslovljen „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“, kako se naša opatica na dva mjesta spominje u samostanskom Kartularu. Njezino ime autori članaka zapisuju u oblicima Cika, Cika, Cicha.

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru zbornik recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivan Basić i prof. dr. sc. Emil Hilje te kourednici prof. dr. sc. Pavuša Vežić i izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović govorili su o značaju zbornika i predstavili njegov sadržaj.

U njemu tako Mladen Ančić, uz široku panoramu izvora i literature, objašnjava nadošlo vrijeme i okolnosti u kojima opatica osigurava mogućnosti za osnivanje novog samostana. Naglašava “pomoć” koju su joj pružili najbliži srodnici, posebno biskup Stjepan i prior Drago, te omogućili dolazak pred kralja. On ima vrhovnu vlast nad gradom u kome je oslonac našao u društvenoj mreži lokalne oligarhije, iz koje potječe i sama Cicha. Stoga je njezinome Samostanu vladar dodijelio kraljevsku slobodu.

Tomislav Galović tumači prisnu relaciju benediktinskih samostana u Dalmaciji s Kraljevstvom Hrvatske i Dalmacije u drugoj polovini 11. stoljeća. Ističe veliki doprinos redovništva općenito u razvoju kulture na našim prostorima. Upućuje na diplomatički korpus vezan uz kralja Petra Krešimira IV., a s njim i na Registrum privilegiorum sanctae Mariae, tj. Kartular u kome se nalazi i povelja kojom je kralj dao kraljevsku slobodu Samostanu.

Mirjana Matijević Sokol proučava upravo Kartular Svete Marije. Izražava mišljenje da je najstariji njegov dio beneventanom prepisan kasnih šezdesetih godina XII. stoljeća. U njemu se razabire kako su gradski oci Ciki poklonili crkvicu da ondje može uspostaviti samostan. Milenko Lončar analizira u Kartularu sačuvani prijepis dokumenta koji govori o pravnome sporu koga je konačno presudio splitski nadbiskup Lovre. Riječ je o parnici iz 1089./1090. godine između opatice Samostana i njezine tetke Neže. Prijepis je sadržajem do danas ostao nejasan. Unatoč svim nedoumicama pri tumačenju pojedinih navoda, on u cjelini ipak dobro svjedoči o nastojanjima opatice da upotpuni gradski i izvangradski posjed mladog samostana.

Trpimir Vedriš vrši temeljitu analizu kulta Sv. Anastazije u dvije predaje o toj svetici: rimskoj koja govori o sirmijskoj mučenici i djevici, te grčkoj koja kazuje o mladoj Rimljanki i udovici. Autor traga za odgovorom na pitanje: Kako je sv. Anastazija dospjela u Cikin časoslov? No, već u samome činu osnivanja opatije, kako ističe, zrcali se i svetičin kult naveden u molitveniku. Ipak, u Zadru se ne mogu detektirati tragovi grčke hagiografije. Stoga Sv. Anastaziju ovdje sagledava u sklopu rimske tradicije.

Pavuša Vežić pretpostavlja da je „ecclesiola sancte Marie Minoris“ podignuta na matrici ranokršćanske bazilike. O tome govore tipološke odlike crkve i arheološka građa iz nje prije vremena opatice Ciche. Ranoromaničku baziliku pak, kao novu graditeljsku cjelinu, povezuju, a samim tim i datiraju, kapiteli iz njezine unutrašnjosti. Slični su srodnima u benediktinskim opatijama 11. stoljeća na objema jadranskim obalama. No, autor ukazuje i na egejski prostor te “monašku ekumenu” kao moguće ishodište za njihove oblike.

Nikola Jakšić na početku rezimira spoznaje o kapitelima korintskoga tipa iz crkve Sv. Marije Male u relaciji sa srodnima na Jadranu. Potom piše o ukrasnim trakama s pročelje bazilike. Poznate su tek po ulomcima dvaju reljefa u terakoti. Povezuje ih sa sličnima u još tri grada Dalmacije (Nin, Biograd, Split), ali i u četvrtome gdje su klesani u kamenu (Osor). Riječ je o pločicama koje su formirale dekorativne vijence tipične za niz crkava na mletačko-ravenatskom prostoru.

– U cjelini, ovaj zbornik pola stoljeća nakon onoga iz 1967. godine, koga je objavio tadašnji Institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, pod naslovom Kulturna baština samostana Svete Marije u Zadru, iznosi spoznaje koje u nekoj mjeri unapređuju prethodna saznanja o prvoj opatici Samostana i njezinoj crkvi, ističu Josipović i Vežić.

Društvena analiza vodi nas u vrijeme autoriteta nasljednika priora Andrije, kruga koji je u Zadru bio oslonac kralju Petru Krešimiru IV. Takvo tumačenje baca posve novo svjetlo na ulogu tog vladara u osnivanju Samostana. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije bilo je najuže povezano s Redom Svetoga Benedikta. O tome svjedoče brojne tada osnivane opatije redovnika i redovnica, a među njima svojim Kartularom i ova u Zadru. Prvi dio toga povijesnog izvora jest fundacijska listina. U njoj se ocrtavaju opće okolnosti nastajanja opatije, s njom neposredni socijalni i urbani okvir, praurbana slika grada oko antičkoga foruma gdje i danas stoji samostan.

„Abbatissa ingenuitate precipua…“ – zbornik radova sa znanstvenog kolokvija „950. obljetnica Samostana benediktinki Sv. Marije u Zadru (1066.-2016.) nastao je na temelju znanstvenog kolokvija, na kojem je izloženo ukupno osam radova. Recenzenti zbornika su Ivan Bašić i Emil Hilje a recenzenti pojedinačnih tekstova Neven Budak, Miljenko Jurković, Damir Karbić, Slavko Kovačić, Nikolina Maraković, Ana Marinković, Ana Mišković, Zrinka Nikolić Jakus i Rozana Vojvoda. Vlasnici objavljenih fotografija su autori, Konzervatorski odjel u Zadru, Državni arhiv u Zadru i Samostan benediktinki Sv. Marije u Zadru.

U uvodnom dijelu programa nastupio je Zbor Osnovne glazbene škole sv. Benedikta pod ravnanjem prof. Gordane Cecić, koji je izveo dvije pjesme – Stara zvona skladatelja Frane Đuraja na tekst časne majke Anastazije Čizmin i Čikinu molitvu, koju je na tekst iz Časoslova opatice Čike uglazbio Igor Cecić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PH U KRAPINI Oldtimer klub Zadar osvojio prvo mjesto u poretku klubova!

Objavljeno

-

By

Na svečanoj podjeli nagrada u Krapini ovu subotu zaključilo se auto-moto Prvenstvo Hrvatske Hrvatskog oldtimer saveza za 2022. godinu.

Oldtimer klub Zadar osvojio je 1. mjesto u poretku klubova (auto) za što su zaslužni odlični plasmani članova kluba po klasama.

U najstarijoj klasi, klasi F, slavio je Arman Bogdanić kojemu je ovo već deseto osvojeno Prvenstvo.

U klasi G 2. mjesto pripalo je Siniši Paviću, 3. mjesto Josipu Tokiću, a 4. mjesto Marinu Pestiću.

U klasi H najuspješniji je bio Karlo Stipčević, a pratili su ga klupski kolege na 2. i na 5. mjestu, Domagoj Praljak i Boško Bjelanović.

U klasi T već tradicionalno najbolji bio je Valentino Stipčević.

Ovom podjelom nagrada završila je vrlo uspješna natjecateljska sezona za OTK Zadar koji nastavlja sa svojim drugim projektima s kojima će dočekati proljeće i početak nove sezone.

Automobili se svrstavaju u sljedeće klase:
F – automobili proizvedeni od 1961. do 1970. god
G – automobili proizvedeni od 1971. do 31.12.1980. god
H – automobili proizvedeni od 1981. do 1990. god.
T – Terenski automobili proizvedeni do 31.12.1990. god.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

STIŽU BILAVER I BUTKOVIĆ U Zadru sutra centralno obilježavanje Dana pomorstva i unutarnje plovidbe

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Utorak, 6. prosinca 2022. godine, Zadar, Hotel Falkensteiner club Funimation Borik

Dan pomorstva i unutarnje plovidbe, koji Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tradicionalno organizira na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i brodaraca, ove će se godine održati u Zadru.

Proslava Dana pomorstva i unutarnje plovidbe započet će polaganjem vijenaca u more u čast svim preminulim pomorcima i brodarcima, a nastavit će se središnjom Konferencijom o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na Konferenciji će biti govora o aktualnim temama iz pomorstva i unutarnje plovidbe, a na panel raspravama, koje će se održati u okviru Konferencije, razgovarat će se o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te o novim tehnologijama u pomorstvu.

I ove će godine, u okviru Svečane akademije, tradicionalno biti dodijeljene nagrade i priznanja svima koji su dali poseban doprinos u razvoju pomorstva i unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković otvorit će Konferenciju, dok će vijence u more u čast svim preminulim pomorcima i brodarcima položiti državni tajnik za more Josip Bilaver.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu