Hrvatska
Virus nam je ubio 32 milijarde kuna: Samo na samoizolacije i bolovanja otišlo 150 milijuna
Svaki dan izolacije stoji 185 kuna. Trošak testiranja i samoizolacija bio je kao gradnja 20 škola i dvorana. Cjepiva su nas stajala 420 milijuna kuna, a još će poskupjeti
Pandemija nam je do rujna prošle godine iz proračuna izbila 21 milijardu kuna, a od tada još čak 11 milijardi. Najveći dio novca otišao je na očuvanje radnih mjesta, dosad deset milijardi, a zdravstvo je na posljedice korone potrošilo gotovo dvije milijarde.
Samo su ih bolovanja i trošak izolacije, odnosno samoizolacije dosad stajali 150 milijuna kuna, odgovorio nam je HZZO. Testiranja i puno više, više od 800 milijuna. Usporedbe radi, novcem koji je dosad otišao samo na testiranja i bolovanja sagradilo bi se dvadesetak manjih škola s dvoranom. Ili, još slikovitije, iz državnog su proračuna na pandemiju potrošena gotovo dva i pol zagrebačka proračuna, najveća u Hrvatskoj. Rasla je i nezaposlenost, trebat će nam, moguće, i opet gotovo osam godina da se vratimo na staro.
Trideset i dvije milijarde su novac iz državnog proračuna, dodatno zaduživanje, ali je država imala i neke koristi – financirala je plaće, a time i potrošnju, koja je rasla, nešto se državi tako onda i vratilo.
Pojašnjava tako ekonomist Damir Novotny, dodajući kako se pad turizma ipak nije dramatično odrazio na pad ukupnog BDP-a. To znači, pojašnjava, da su se drugi sektori – maloprodaja, proizvodnja hrane, logistika – dobro prilagodili. Turistički je sektor bio preinvestiran nekretninama, umjesto da su oni koji od turizma žive akumulirali i neki “keš”.
– Ljudi su gradili ili obnavljali apartmane, pretjeralo se, nisu imali rezervi, odnosno nisu ulagali u obrtni kapital – ističe Novotny.
Smatra da broj nezaposlenih nije dramatično porastao, prvenstveno zahvaljujući tome što su neki drugi zapošljavali. Primjerice, internetska je prodaja porasla 30 posto, najviše u EU. Hrvati prije nisu toliko kupovali online, sad su se “probudili”, pa su i u logistici otvorena nova radna mjesta.
Ipak, oporavak će trajati, a neke će se stvari, kaže Novotny, morati “presložiti”, posebno u turističkom, nekretninama preinvestiranom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo oporavit će se od pandemijske recesije ako nam se oporavi turizam, naglašavaju analitičari. Javni dug je na rekordnih 88 posto BDP-a, i država se više ne želi zaduživati, to ne izgleda dobro u Bruxellesu, koji na to budno pazi. No ipak, odriješit će kesu uoči izbora pa umirovljenicima podijeliti Covid dodatak, neovisan o imovinskom cenzusu.
Najveći trošak su naknade radnicima
Dosad je za očuvanje radnih mjesta potrošeno deset milijardi kuna. Potporu je primilo oko 11 tisuća poslodavaca. U Zagreb je otišlo najviše, oko 2,5 milijardi, u Splitsko-dalmatinsku milijarda…
Nezaposlenost rasla 15 posto
U veljači prošle godine, kad je pandemija krenula, imali smo najnižu nezaposlenost, oko 138 tisuća ljudi bilo je na burzi. Danas ih je 152 tisuće, trebat će godine da se vrati na staro.
Zdravstvo potrošilo 2 milijarde
Bolovanja radi COVID-a i samoizolacije stajala su nas dosad 150 milijuna kuna. Jedan dan izolacije radnika državu stoji 185 kuna. Samo je u ovom trenutku više od 26 tisuća ljudi u samoizolaciji.
Cjepiva 420 milijuna kuna
I to samo do siječnja. Kako stižu nova, tako se i plaća. Utrošeno je, pritom, tek oko 600 tisuća doza, drugu dozu nije primilo ni tri posto stanovništva. Daleko smo od dovoljne procijepljenosti.
Pad proračuna za 13 milijardi
To je ‘samo’ pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, a čak 19 milijardi kuna su izravni rashodi i izdaci proračuna. Pritom, dvije milijarde u zdravstvu.
Turizam pao za 40-50 posto
Gubici u turizmu su u najvećoj mjeri uzrokovali pad BDP-a viši od osam posto. Zatvorilo se oko tisuću objekata, više od 40 posto je u blokadi.
Javni dug još veći
Zbog pandemijske je potrošnje skočio na rekordnih 88 posto BDP-a u prošloj godini. Nasreću, troškovi kredita niži su nego prije.
Hrvatska
ZAKON O POSREDOVANJU / Stižu nova pravila na tržištu nekretnina, evo što se sve mijenja
Vlada je u srijedu u sabor uputila prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, kojim želi ojačati zaštitu korisnika usluga agencija za promet nekretnina, a njihovu djelatnost detaljnije i suvremenije urediti.
U vladinom prijedlogu povećava se iznos obveznog osiguranja od odgovornosti radi jačanja zaštite korisnika usluga i osiguranja eventualne naknade štete.
Konkretno, povećava se iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi posrednik mogao prouzročiti nalogodavcu ili trećim osobama u posredovanju i to na 100.000 eura, kao najmanju iznos po jednom štetnom događaju, odnosno na 300.000 eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini, rekao je na vladinoj sjednici ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Prema vladinom prijedlogu, posrednik tj. agencija moći će za istu nekretninu naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca, ali samo ako s njima ima zasebne ugovore, pri čemu ukupna naknada od obje strane ne smije prelaziti maksimalni iznos iz važećeg cjenika. Na primjer, ako agencija ima pravo naplatiti 4%, može naplatiti isključivo 2% od prodavatelja, 2% od kupca, s tim da će za obje strane obaviti različite usluge u posredovanju, objasnio je ministar Šušnjar.
Tako će, recimo, za jednog klijenta obaviti oglašavanje, a za drugoga uknjižbu i pravne poslove koji su vezani za promet nekretnina.
U Vladinom prijedlogu preciznije se definira oglašavanje nekretnina s ciljem osiguravanja transparentnosti i sprječavanja zavaravajućeg i nepotpunog informiranja javnosti. Tako posrednik koji na temelju ugovora o posredovanju oglašava nekretninu na tržištu, ne smije uvjetovati razgledavanje te nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora o posredovanju.
Uvodi se i stroga obveza posjedovanja pisanog ugovora o posredovanju prije bilo kakvog javnog oglašavanja nekretnine. Ministar Šušnjar kaže da se time staje na kraj praksi oglašavanja tuđih nekretnina bez znanja vlasnika.
Uvodi se nova obveza prema kojoj agencija koja trajno obavlja djelatnost posredovanja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme. Time se želi ispriječiti djelovanje nelegalnih posrednika koji nisu registrirani za posredovanje ili koriste agente koji taj posao obavljaju povremeno i neprofesionalno, rekao je Šušnjar.
Omogućuje se digitalizacija postupka zahtjeva za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanju prometnog nekretnina, čime se pojednostavnjuju administrativni proces i povećava učinkovitost sustava. To že se moći učiniti putem usluge START Plus u sustavu e-Građani.
Hrvatska
PROGNOZA / Danas još kiša, snijeg u gorju i olujna bura, a onda stiže povoljniji nastavak tjedna
Jutro je u Hrvatskoj svanulo hladno i vjetrovito. Većinom je oblačno, u nizinskoj unutrašnjosti i na Jadranu mjestimice s kišom, a u predjelima iznad 700 metara nadmorske visine ima susnježice i snijega. Puše umjeren i jak sjeverac, na sjevernom i srednjem Jadranu jaka i olujna bura.
U nastavku dana će ipak doći do postupnog smirivanja vremena. Oborina će još biti tijekom jutra i prijepodneva, a zatim će poslijepodne u najvećem dijelu zemlje biti suho. Slijedi i lagani proces razvedravanja pa su u drugom dijelu dana moguća i kraća sunčana razdoblja. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaka, na udare i olujna bura duž većeg dijela obale. Samo na krajnjem jugu još prijepodne jugo. Najviša temperatura od 10 do 15, u gorju hladnije.
U četvrtak povoljnije. Očekujemo djelomično sunčano i uglavnom suho vrijeme. Sasvim malo oborina moguće je ponegdje u gorskim krajevima. I dalje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaku i olujnu buru na Jadranu koja će podno Velebita možda imati i orkanske udare. Temperatura zraka slična današnjoj.
Do kraja tjedna onda imamo većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Samo ponegdje na kopnu uz koji kraći proljetni pljusak, najizglednije u subotu poslijepodne. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, na kopnu mjestimice s mrazom, a dnevna temperatura se neće bitnije mijenjati.
Hrvatska
PROGNOZA / Zemlju zahvatila jača promjena vremena: Evo gdje danas stižu kiša, snijeg, olujni vjetar…
Noćas je jača promjena vremena s kišom i sjevernim vjetrom zahvatila veći dio Hrvatske. U Gorskom kotaru jutros pada snijeg, a na većem dijelu obale je zapuhala jaka do olujna bura.
U nastavku dana puno oblaka i vjetra. Povremene kiše i pljuskova s grmljavinom bit će na Jadranu, osobito u Dalmaciji. Na sjevernom dijelu većinom suho sa sunčanim razdobljima. U unutrašnjosti puno oblaka, a u Slavoniji i gorskoj Hrvatskoj povremeno će biti kiše, u višim predjelima i snijega. Puhat će umjeren sjeverac, na Jadranu jaka i olujna bura. Temperatura na kopnu od 6 do 11, u gorju hladnije, a duž obale između 11 i 16 Celzijevih stupnjeva.
Povremene kiše bit će i sljedeće noći te sutra ujutro.
Danju prestanak oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u sjevernijim kopnenim krajevima. Uslijedit će djelomično razvedravanje pa će sutra biti i sunčanih razdoblja, osobito u drugom dijelu dana. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac u unutrašnjosti te jaku i olujnu buru na Jadranu koja podno Velebita može imati i orkanske udare. Temperatura zraka većinom između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Od četvrtka uglavnom suho i djelomično sunčano. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, osobito na kopnu gdje je moguć i mraz, a dnevna temperatura bez veće promjene u odnosu na srijedu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Sport4 dana prije(FOTOGALERIJA) BK POSEDARJE / Mladi natjecatelji četvrtu godinu za redom prvaci Dalmacije
-
Sport4 dana prijeEVOLUTION NEXT LEVEL / Sigurdsson i sportski lideri o disciplini, stavu i uspjehu






