Connect with us

Hrvatska

“VEŽI ME LJUBAVLJU, A NE LANCEM” Inicijativu podržali Tereza Kesovija, Mia Dimšić, Zdenka Kovačiček, Marija Omaljev i mnogi drugi

Objavljeno

-

Mladi ili stari, bolesnoga tijela i duše, izgladnjeli ili za veterinarsku inspekciju „dobrog gojnog stanja”, prljavi, smrdljivi, bolnog vrata, u uređenom dvorištu ili, češće, među smećem i razbacanom starudijom, anksiozni, frustrirani, depresivni, apatični… Kada padne kiša, leže u blatu, smrzavaju se dok je hladno, ne mogu do hlada dok je vruće, pa u takvoj strahoti još i zatrudne i rode. Onda polako već odustaju od života i, samo za neke od njih, pojave se neke ruke koje grle, ljudi koji tješe i izbore se za bolje sutra.  

Ti ljudi su pojedinci iz udruga za zaštitu životinja koje čine sve kako bi ukazale na užasne, tužne živote i nezamislivu patnju koju proživljavaju psi na lancu zbog nedorečene i neprovedive zakonske zabrane „stalno vezanih pasa”. Građani ne žele Zakon o zaštiti životinja koji ima iznimke, već koji ima prekršajne odredbe i jasno propisanu zabranu držanja pasa na lancu. To je i razlog zašto su Sklonište Prijatelji Čakovec, udruga Prijatelji životinja i Udruga Pobjede te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja pokrenuli nacionalnu kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu” u kojoj je peticiju za potpunu zabranu držanja na lancu dosad potpisalo više od 50 000 ljudi. Ističu da ako netko želi imati psa, treba preuzeti odgovornost i držati ga kao svojeg člana obitelji i prijatelja: „Vežite psa uz sebe ljubavlju, a ne lancem.”

„Zahvaljujemo na podršci velike većine građana, institucija, strukovnih udruga doktora veterinarske medicine i javnih osoba te smo od Vlade RH zatražili da pokrene izmjene Zakona o zaštiti životinja kako bi se propisala potpuna zabrana držanja najboljeg čovjekova prijatelja na lancu. Molimo građane da pišu Vladi na gradjani@vlada.hr i ministrici poljoprivrede na kabinet@mps.hr tražeći potpunu zakonsku zabranu držanja pasa na lancu”, uputile su apel udruge. 

S ovim porukama slažu se Tereza Kesovija, Mia Dimšić, Ivana Delač, Ivan Penezić iz grupe Pravila igre, Dušan Bućan, Saša Lozar i mnogi drugi. Zdenka Kovačiček pozvala je sve da se uključe u kampanju i da spase naše prijatelje. I Marija Omaljev poručila je: „spasimo te jadne nevine duše koje su vezane na lancu po pet, 10, 20 godina i koje tako žive u užasnim uvjetima” i dodala: „Sa samo jednim potpisom možete promijeniti toliko puno tužnih psećih sudbina.” Glumac Robert Bošković podsjetio je da psi na lancu nakon nekog vremena dobiju ogromne rane na vratu i pozvao sve na suosjećanje: „Kako bi bilo vama da vas zavežu za lanac? Zar bi vam bilo lijepo imati rane na vratu?”

Udruge koje su nedavno pokrenule kampanju za potpunu zabranu držanja pasa na lancu poručuju da cijela Hrvatska ne želi više gledati i tolerirati strahotu i sramotu zlostavljanja pasa lancem: „Strava lanca mora postati prošlost!” Stoga još jednom pozivaju sve da pišu Vladi i Ministarstvu i zatraže zakonske izmjene te da posjete www.zabranimolanac.net, potpišu peticiju i podijele informaciju na društvenim mrežama s porukama: #ZabranimoLanac, #ZaHrvatskuBezPasaNaLancu, #TrebaZnatiPrerezati #SramotnoZaHrvatsku.

 

Hrvatska

VATROMET, “KRILA OLUJE”, POČASNI PLOTUNI… Danas i u četvrtak svečano obilježavanje 26. obljetnice VRO Oluja u Kninu

Objavljeno

-

By

U Kninu će se danas i u četvrtak svečano obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 26. obljetnica VRO Oluja

Svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja održat će se u srijedu i četvrtak, 4. i 5. kolovoza 2021. godine u Kninu.

PRELIMINARNI PROGRAM

Srijeda, 4. kolovoza 2021., ZAGREB

8:00 Polaganje vijenaca visokih izaslanstava na Gradskom groblju Mirogoj

  • Spomenik “Glas hrvatske žrtve – Zid boli” – Gradsko groblje Mirogoj
  • Središnji križ u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
  • Grob dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika
  • Zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju

Srijeda, 4. kolovoza 2021.,KNIN

16-20 Taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja, pomoćno igralište stadiona NK “Dinara”

19:10 Dodjela poticajnih mjera ministra obrane i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Kninska tvrđava (donji plato)

20:05 Prijem ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata, Kninska tvrđava (donji plato)

Četvrtak 5. kolovoza 2021., KNIN

6:30 Budnica ulicama grada Knina

8-14 Taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja, pomoćno igralište stadiona NK “Dinara”

9:00 Polaganje vijenaca kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95, Trg dr. Ante Starčevića u Kninu

9:40 SREDIŠNJA SVEČANOST NA STADIONU NK “DINARA” I KNINSKOJ TVRĐAVI

PRIJAVAK PREDSJEDNIKU RH I VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU OS RH ZORANU MILANOVIĆU, NA STADIONU NK “DINARA”

 Počasni postroj Hrvatske vojske

Prijavak predaje – general-pukovnik Boris Šerić

Predsjednik Republike izvršava pregled počasnog postroja

 CEREMONIJA PODIZANJA ZASTAVE REPUBLIKE HRVATSKE NA KNINSKOJ TVRĐAVI

Prijenos podizanja zastave video-linkom na video-zid postavljen na stadionu NK “Dinara”

9.43 Zvonjava kninskih crkvenih zvona

9.44 Podizanje zastave Republike Hrvatske uz pjevanje himne, himnu izvodi Božo Župić

9.47 Čitanje imena osoba koje su podigle zastavu

9.53 Čitanje povjesnice VRO Oluja 95 – stadion NK “Dinara”

Za vrijeme čitanja povjesnice ispaljuju se počasni plotuni

9.58 Čitanje imena poginulih i nestalih branitelja VRO “Oluja” – stadion NK “Dinara”

10.10 Minuta šutnje

Prelet aviona MIG-21

10.15 Prigodna obraćanja

11:00 Program akrobatske grupe “Krila Oluje”

11:10 Završetak središnje svečanosti

11:45 Misa u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta

Misu predvodi msgr. Jure Bogdan, vojni ordinarij

13:00 Završetak programa

20:00 KONCERT ORKESTRA ORUŽANIH SNAGA RH – kninska tvrđava

Koncert bez publike, direktni prijenos HRT- a

22:00 VATROMET

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Deutsche Welle: Hrvatska sanja o mostovima do svojih otoka

Objavljeno

-

By

Hrvatski otočani bi možda radije ulagali u dizanje kvalitete života i zadržavanje povezanosti trajektima, dok se u kontinentalnim dijelovima zemlje i najvišim političkim krugovima o tom pitanju često razmišlja drukčije.

Temu o mostovima donosi Deutsche Welle.

Pelješki most nije samo povezao kontinentalnu Hrvatsku, nego i otvorio novu zavodljivu perspektivu za razvoj hrvatskih otoka. Tako je i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković povodom dovršetka radova između Komarne i Brijeste optimistično najavio pregovore s kineskim izvođačima o mogućnosti sličnog povezivanja otoka Pašmana s obalom pokraj Zadra.

U javnom prostoru zatim se pojavila i ideja o mostu između Pelješca i Korčule, inače drugog najnaseljenijeg otoka u Hrvatskoj.

Za razliku od vizure koju obično imaju kontinentalni akteri sličnih rasprava, međutim, otočanima je na umu interes koji se ne da svesti na puku prometnu dostupnost. Naprotiv, cestovna povezanost njima može značiti i prijetnju spram značajki koje otok uopće čine otokom, i tamošnji život posebnim.

Stoga upada u oko jedan od efekata kakve je Pelješki most već prouzročio na Korčuli, iako se odatle i dalje na kontinentalnu obalu stiže primarno trajektom iz Orebića, te dosad u kombinaciji s linijom Trpanj-Ploče koja će uskoro postati suvišnom. Cijena zemljišta na Korčuli momentalno je porasla 10 posto, a najviše su posrijedi parcele za gradnju vila i apartmana.

Vrijednost odvojenosti

“Ako smo i pomislili da bi otočka mostogradnja bila korisno rješenje prometnog povezivanja, međutim, prvi nas je kontakt s upućenijim sugovornicima – djelotvorno razuvjerio. „Otkad sam i sama otočanka, otoci mi ne predstavljaju romantične destinacije, već posebna mjesta koja nude životne prednosti, ali donose i specifične probleme. Vrijednosti koje posjeduju su uvjetovane i činjenicom odvojenosti od kopna. Ne pristajem na tezu da se temeljni problemi života na otocima mogu riješiti mostom“, mišljenja je Maja Jurišić, predsjednica nevladine mreže Pokret otoka i donedavna članica Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji.

Takva mogućnost”, nastavlja ona, „znači nepovratnu devastaciju vrijednosti otoka. S obzirom na visinu investicije izgradnje mosta, tim bi se novcima moglo riješiti puno važnijih pitanja otočana. Njima treba podizanje kvalitete života razvojem osnovne infrastrukture, bolji i češći trajekti, dostupna javna usluga, obnovljivi izvori energije, zbrinjavanje otpada, vodovodni i kanalizacijski sustav.”

No činjenica je da je EU već sufinancirala i most za otok Čiovo pokraj Trogira, pa bi Bruxelles možda bio zainteresiran u sličnim projektima drugdje na Jadranu. Maja Jurišić odgovara da je izgradnja mosta na Čiovu sasvim druga priča.

Otok je naime bio spojen s Trogirom i ranije, te je dodatnim mostom samo riješen već postojeći infrastrukturni problem: „Ali ne mogu zamisliti da razvijamo projekte mostova. Čemu onda milijunske EU-investicije za izgradnju i razvoj luka? Otočani trebaju biti svjesni da jednom kada se povežu mostom, više nisu otoci. Primjer je i Tajništvo za otoke koje u svom radu ne uzima u obzir otoke povezane mostom.”

Otok s mostom nije otok

Na pitanje kako onda protumačiti takvu inicijativu u RH, Jurišić nam je rekla da ne zna, osim možda – nečijim nerealnim vizijama. Upitom smo se obratili i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ali do objave ovog članka nismo dobili nikakav odgovor.

U svakom slučaju, nikome ne bi škodilo malo više „otokocentrične“ perspektive, umjesto da se otoci promatraju pretežno kao nekretninski i turističko-industrijski resursi. Kako dakle usvojiti izraženiji otočki rakurs, s prioritetima otočana u prvome planu, i bez pokroviteljskog nametanja tobože razvojnog rezona kakav nastaje na kontinentalnoj obali?

To smo saznali u razgovoru s Petrom Filipićem, ekonomistom s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji se u svom radu dosta bavio mogućnostima razvoja hrvatskih otoka, a uslijed stalne prijetnje njihovom stagnacijom i raseljavanjem. „Upravo sam i sam na otoku, tu ste me zatekli, pa sam malo popričao s nekim mještanima dok sam čekao vaš poziv. I, znate što, nitko nije za most, od svih kojima sam to spomenuo. Kad bi imali most, kažu, ne bi više bili otok“, rekao nam je Filipić.

„Inače, prije nekih 30 godina”, dodao je, “jednom sam putovao trajektom na Brač u društvu mog fakultetskog kolege Ive Šimunovića. ‘Vidi koliki je to otok’, govorili smo, ‘koliko ima mjesta i koliko bi tu još ljudi moglo živjeti’. Ali onda smo se jednom prilikom nakon 15 ili 20 godina opet sreli na trajektu, a bio je krcat. Ivo je u međuvremenu sagradio kuću na Braču pa je novi komentar bio da ‘samo smetaju, ajme, koliko ih je’. Znači, vremenom se mijenja perspektiva, kao i ciljevi.“

Trajekt kao društvena situacija

Petar Filipić upozorava da su upravo mostovi specifična infrastrukturna tema, naročito u ekonomskom kontekstu, a kamoli kad su posrijedi otoci: „Mislim da su danas već i od trajektnih linija zaista stalno aktivne samo one između Splita i Brača, te Zadra i Preka na Ugljanu. Riječ o je o dnevnoj fluktuaciji radnih ljudi, neovisno o turizmu.”

Pored svega drugog, mora se uzeti u obzir i to što otočanima putovanje trajektom predstavlja važnu društvenu situaciju. “Most bi značio brzi prijelaz i, paradoksalno, veću izoliranost. Oni ne žele most nego vezu između ljudi, a dakako i veći standard uz očuvanje raznih otočkih posebnosti“, kaže Filipić.

„Pritom bih u ovome momentu sugerirao da pažljivo promotrimo kakav će utjecaj Pelješki most imati na razvoj pripadajućeg područja južno od Neuma. Hoće li Pelješac zaista prosperirati ili će se pokazati samo kao mjesto transfera? A što će biti kad se jednom spoji autocesta preko Dubrovnika dalje na istok, pa tuda krenu šleperi u kolonama? Bojim se da se ne razmišlja o tome kad ovako dođe EU-novac i potakne nacionalni polet“, kaže ovaj ekonomist.

I sasvim je to dovoljno poučnih razloga da se malo intenzivnije razmotre brojne druge mogućnosti pomoći otocima, umjesto forsiranja instant-zaključaka i podjednako brzopletih infrastrukturnih rješenja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog pesticida opozvano vrhnje i Cremino za kuhanje

Objavljeno

-

By

Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je u utorak potrošače o opozivu još dva proizvoda, vrhnja i Cremina za kuhanje, zbog utvrđenog pesticida etilen oksida u aditivu koji se koristi u procesu njihove proizvodnje.

Zbog utvrđenog pesticida Konzum  opoziva Vrhnje za kuhanje 200ml Bravo Crema, s datuma upotrebe do 25. 03. 2022., lot broja: L21089 talijanskog proizvođača Unigra S.r.l.; Via Gardizzia9/B, Conselice.

Tvrtka Stanić iz Svete Nedelje iz istog razloga opoziva proizvod Cremino za kuhanje 500 ml, rok trajanja 10. 03. 2022., lot broja: 21074  i rok trajanja 24. 03. 2022., lot broja: 21088.

Navedeni proizvodi nisu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

Iz Ministarstva poljoprivrede u ponedjeljak su poručili kako velik broj opoziva i povlačenja prehrambenih proizvoda s tržišta zbog pojave pesticida ili drugih faktora dokazuju da funkcionira sustav sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu