Hrvatska
TROMBOZE SU ZAPRAVO ČESTE U POPULACIJI: Internist objasno zašto su ove povezane s AstraZenecom privukle pažnju
‘Uobičajene su venske tromboze, one koje nastaju kao ugrušci u venama nogu ili u plućima. A ove su se javljale u venskim sinusima glave i u venama trbuha’, rekao je Dražen Pulanić
Dražen Pulanić, internist zagrebačkog KBC-a, s posebnom specijalizacijom iz hematologije, govorio je o nuspojavama nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, a koje se povezuju s nastankom ugrušaka.
“Venske tromboze su zapravo česte u općoj populaciji. Znamo da se one javljaju od jedan do tri slučajeva na 1000 stanovnika godišnje. To nije rijetka bolest”, rekao je Pulanić za N1. Pojasnio je zašto su tromboze povezane s cjepivom AstraZenece privukle pažnju.
‘Tromboza nije rijetka bolest’
“Ono što je privuklo pažnju kod AstraZenece su dva elementa. Jedan je da su to bile tromboze koje su detektirane na rijetkim lokalizacijama. Uobičajene su venske tromboze, one koje nastaju kao ugrušci u venama nogu ili u plućima. A ove su se javljale u venskim sinusima glave i u venama trbuha”, objasnio je te dodao da je bilo nešto i arterijskih tromboza.
“Drugo neobično je bilo to što se javile uz trombocitopeniju, uz sniženje vrijednosti trombocita u krvi. Trombociti su nam jedan od najvažnijih elemenata za zaustavljanje krvarenja. Bolesnici su istovremeno imali slučaj s neobičnim trombozama koje su ih životno mogle ugroziti, i istovremeno niskim brojem trombocita, što je obrnuto moglo dovoditi do krvarenja”, rekao je Pulanić.
“Moguće da to nalikuje entitetu koji se zove heparinom inducirana trombocitopenija. A što to znači? Heparin je lijek koji se široko primjenjuje za liječenje i prevenciju tromboze. I vrlo, vrlo rijetko može nastati heparinom inducirana trombocitopenija, gdje ljudi imaju sličnu kliničku sliku, (istodobno) pad vrijednosti trombocita i tromboze koje su vrlo agresivne, nezgodne, teške za liječenje, jer čovjek istovremeno ima rizik i od krvarenja i od tromboza. Tome nešto nalik moglo bi biti i ovdje posrijedi prema dostupnim analizama”, zaključio je.
Pulanić je rekao da povećan rizik od tromboza nije nešto čemu ljudi nisu često izloženi te dodao da letovi avionom, odnosno dugotrajna vožnja prilikom koje se čovjek ne kreće nose dva do tri puta veći rizik od nastanka tromboze. Spomenuo je da i određeni lijekovi mogu biti rizični, primjerice kontraceptivi kod žena.
‘Cjepivo je vrlo učinkovito’
“Liječnik mora paziti ako prepisuje te lijekove, ima li pacijent rizik od tromboze. Naravno da je sad pažnja svih nas i medicinara i nemedicinara fokusirana na covid, kako ga spriječiti, prevenirati i liječiti, pa se uznemirimo”, rekao je. Pularić je dodao da pogledamo li brojke, “s AstraZenecom po podacima koje je jučer objavila EMA, njom se do sada cijepilo više od 34 milijuna ljudi, a entiteta ovih čudnih tromboza s trombocitopenijom opisani su u 222 slučaja. Na ta 34 milijuna. Uvijek je to pitanje vaganja rizika, koristi, učinkovitosti. A ovo je vrlo učinkovito. Čini se možda da je sigurnije nakon cijepljenja uzeti acetilsalicilnu ili neki profilaktički lijek protiv zgrušavanja”, naveo je primjer. No, strogo je upozorio da to ne bi trebalo raditi. “Ako netko kronično uzima terapiju, onda je treba nastaviti uzimati. Ali ne na svoju ruku. To može pogoršati simptome, može ih prouzročiti neovisno o cijepljenju”, pojasnio je.
Simptomi tromboze
Punarić je još jednom naglasio da je veća korist od cijepljenja nego rizik od nuspojava. “Svi slučajevi su opisani pet do 28 dana nakon cijepljenja. Najčešće od pet do 14. Kako se mogu klinički manifestirati? U slučaju niskih trombocita može to biti krvarenje, točkasto krvarenje, sitne točkice na koži. Tromboze se mogu manifestirati otežanim disanjem ako je riječ o plućnoj cirkulaciji, ili glavoboljom, smetnjama vida ako su ove rijetke lokalizacije tih moždanih venskih sinusa”.
“Sve što sad znamo, veća je korist od cijepljenja nego rizik od nuspojava. Veća je smrtnost od covida, nego šansa da dobijemo trombozu uz cjepivo”, zaključio je te pozvao ljude da se cijepe.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




