Connect with us

Svijet

EMA: Stariji od 60 trebaju izbjegavati AstraZenecino cjepivo

Objavljeno

-

Europska medicinska agencija EMA priopćila je da bi zemlje trebale izbjegavati cjepivo AstraZenece za starije od 60 godina zbog bojazni od rijetke pojave zgrušavanja krvi. EMA smatra cjepivo AstraZenece sigurnim za sve dobne skupine, no zbog te rijetke pojave, preporučuje da bi za tu dobnu skupinu bilo bolje koristiti cjepiva Moderne ili Pfizera.

Nekoliko država članica Europske unije prestalo je koristiti cjepivo AstraZenece za mlade ili ga ograničilo na ljude od 50 do 65 godina. Tu su odluku zemlje donijele nakon zabilježenih slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka kod mlađe populacije.

Voditelj radne skupine EMA-e za COVID-19 Marco Cavaleri je kazao kako je i dalje njihovo stajalište da, “u kontekstu pandemije, korisnost cjepiva premašuje moguće rizike”.

– S obzirom da zaraza jenjava, i uzimajući u obzir da su mladi manje izloženi rizicima povezanim s COVID-om, smatramo da bi za njih bilo bolje da koriste cjepiva razvijena mRNa tehnologijom, poput Moderne ili Pfizera”, rekao je Cavaleri.

Potvrdio je da se ta preporuka odnosi i na starije od 60 godina te da su Francuska i Njemačka, koje imaju na raspolaganju više vrsta cjepiva, odlučile izbjegavati AstraZenecu i za starije od 60 te im radije nude mRNA cjepiva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Njemačka se priprema za tešku krizu, uvodi mjere: “Pred nama su teške godine”

Objavljeno

-

Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja poskupljenja. “Aktualna kriza neće biti okončana za nekoliko mjeseci”, rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane “zajedničke akcije” s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u kancelarskom uredu, piše Deutsche Welle.

Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci opskrbe zbog pandemije koronavirusa stvorili su opću neizvjesnost. “Moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je Scholz. Njemačka se suočava s “povijesnim izazovom”.

Cilj ovog prvog u nizu sastanaka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen. “Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istaknuo je Scholz. “Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. Poruka koja mi je važna je da se moramo držati zajedno”, kazao je kancelar.

Predsjednik Udruge poslodavaca: Pred nama su teške godine

I predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na horizontu. “Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja.” Nju je moguće prevladati samo zajedničkim snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije pandemije i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su teške godine”, upozorava Dulger.

Kao jedno od mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje – time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane više novca.

Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Yasmin Fahimi smatra da je sada važno “poduzeti sve što je moguće kako bi se spriječilo recesiju, stabiliziralo proizvodnju i osiguralo radna mjesta”. Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plaća i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće, kaže šefica DGB-a.

Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit će prosječno kućanstvo za oko 1000 eura godišnje. Međutim, opterećenja su “znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata. Fahimi je još ranije tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.

Zajednička akcija – ideja iz 60-ih

Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula “Velika koalicija” (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno sa središnjom bankom Bundesbank.

Tadašnji ministar privrede Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o “stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći “pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtjeva sindikata za povećanje plaća.

Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i time dovedu do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada nerado ušli u pregovore. Ukupno je tijekom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitivno povukli, piše Deutsche Welle.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jak potres kod Mostara, osjetio se u Dalmaciji

Objavljeno

-

By

U četvrtak ujutro Hercegovinu je pogodio potres. Hrvatska Seizmološka služba objavila je da je magnituda potresa bila 4,9 po Richteru, a epicentar kod mjesta Lištica.

Prema EMSC-u, epicentar potresa bio je na dubini od 60 kilometara, oko 24 kilometra sjeverozapadno od Mostara.

Prema prvim podacima koje je objavio EMSC-a magnituda potresa bila je 4,8 po Richteru. Kasnije je EMSC objavio da je magnituda ipak bila 4,7 po Richterovoj ljestvici.

Snažno podrhtavanje tla osjetilo se i u Dalmaciji.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ovo su datumi kad se ukidaju granice između Hrvatske i država članica Schengena

Objavljeno

-

By

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu šengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta.

To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu