ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA IZ BIOGRADA) Studenac i ronioci iz Bibinja iz mora uklonili više od 20 kubika otpada
Članovi ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja i zaposlenici Studenca izronili su danas više od 20 kubika otpada s morskog dna prilikom čišćenja podmorja duž rive u Biogradu na Moru. Iz mora su, naime, izvukli kamionske i automobilske gume, ostatke ograda i stolova s terasa, metalne konstrukcije, akumulatore, dijelove motora, stare mreže i konope te mnogobrojne staklene i plastične boce, tanjure, plastične vrećice i razne vrste drugog sitnog otpada. Čišćenje kod Obale kralja Petra Krešimira IV. u Biogradu na Moru još je jedna akcija u sklopu društveno odgovornog projekta Korak bliže prirodi koji je Studenac pokrenuo 2020. kako bi sa svojim zaposlenicima pomogao u očuvanju prirode.
„Ponosna sam i sretna što su se mnogi moji kolege i ove godine prijavili za sudjelovanje u novoj akciji čišćenja jer prepoznaju vrijednost našeg zajedničkog projekta. Zbog epidemioloških mjera broj sudionika je ograničen, ali svi koji smo došli u Biograd na Moru maksimalno smo se potrudili učiniti još jedan korak bliže prirodi. Uklanjanje otpada iz morskih dubina, naravno, ne bi bilo moguće bez ronioca ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja, kojima iskreno zahvaljujem. Današnji sportski duh u natjecanju sudionika prilikom vađenja otpada i želja svih zaposlenika da nauče o zaštiti okoliša daju nadu da ćemo dugoročnim zalaganjem ipak uspjeti sačuvati Jadran od ozbiljnijih onečišćenja“, poručila je Nina Mimica, direktorica marketinga tvrtke Studenac.
Naime, po završetku akcije prostor u blizini biogradske trajektne luke preplavila je golema količina izronjenog otpada koji je zatim zbrinulo gradsko komunalno poduzeće Bošana. Akciju je također podržala Županijska lučka uprava Zadar s obzirom da su ronioci i zaposlenici čistili podmorje kod luke u Biogradu na Moru.
Upravo sa željom da stanovnicima i posjetiteljima jadranske obale vrate iskonski plavi Jadran, vodstvo Studenca i njegovi zaposlenici odlučni su u nastavku provedbe projekta Korak bliže prirodi te mu se rado odazivaju. U tome su im velika podrška ronioci, bez kojih prikupljanje otpada iz mora ne bi bilo moguće.
„S radošću smo se odazvali ekoakciji koju je u Biogradu na Moru organizirao Studenac. Kao veliki zaljubljenici u more, moji kolege ronioci i ja trudimo se svima nama i budućim generacijama u nasljeđe ostaviti čist Jadran. Zbog toga, usto što sudjelujemo u akcijama čišćenja, napore ulažemo i u edukaciju i osvještavanje građana o važnosti brige za okoliš. Drago mi je što važnost te teme prepoznaje i Studenac te smo udružili snage kako bi naše more opet postalo istinski čisto“, rekao je Đanino Iglić, predsjednik ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja.
Turistička zajednica grada Biograda na Moru i gradonačelnik Ivan Knez također su podržali akciju.
„Sretan sam što je Studenac zajedno s roniocima ronilačkog kluba Sveti Roko pomogao očistiti našu Obalu kralja Petra Krešimira IV. i vratiti joj nekadašnji sjaj te je učiniti ljepšom za sve nas koji tu živimo i za one koji posjećuju naš grad. Briga o moru iznimno nam je važna i krajnje je vrijeme da se svi zajedno ujedinimo i budućim generacijama ostavimo zdraviji okoliš. Veliko mi je zadovoljstvo bilo podržati ovu akciju i hvalevrijedan projekt Studenca“, rekao je Ivan Knez, gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice Biograda na Moru.
Očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a upravo to je bila misao vodilja Studenca prilikom osmišljavanja projekta „Korak bliže prirodi“.
Naime, Jadran vrlo često nazivaju „Veliki plavi kontejner“ jer su količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora, prema studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin, među najvišima u Europi, nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemlja i Keltskog mora. Dno Jadranskog mora prekriva čak 2,63 predmeta od plastike po hektaru, a ako se nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište, poručuju znanstvenici.
Zato je društveno odgovorno poslovanje Studenca usmjereno na zajednicu u kojoj djeluju, a to je ponajprije priobalje, a ujedno je jedan od temelja strategije kompanije, u koji namjeravaju dugoročno i predano ulagati. Akcije čišćenja podmorja započeli su lani u suradnji sa splitskim roniocima iz Udruge podvodnih aktivnosti Rostrum, kada su s morskog dna kod najveće splitske plaže Žnjan izvukli čak pedesetak kubika otpada, odnosno više od 400 automobilskih i kamionskih guma, odbačeni gumenjak, mnogo plastike i stakla, dijelove brodskih penti te raznovrsni drugi otpad.
Također, Studenac je osmislio i jedinstvene ilustracije s ekoekipom Ornele, Helge, Kreše i Robija koji ekološkim savjetima šire znanje i pozitivne vrijednosti za ugodniji život uz Jadran i na cijelom planetu. Bojanka je dostupna svima za preuzimanje na mrežnoj stranici Studenca, a simpatične lokalne kopnene i morske životinje zelene, plave, smeđe i žute boje svojim bogatim iskustvom, pričama i savjetima educiraju o važnosti pravilnog razvrstavanja otpada.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







