Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA IZ BIOGRADA) Studenac i ronioci iz Bibinja iz mora uklonili više od 20 kubika otpada

Objavljeno

-

Članovi ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja i zaposlenici Studenca izronili su danas više od 20 kubika otpada s morskog dna prilikom čišćenja podmorja duž rive u Biogradu na Moru. Iz mora su, naime, izvukli kamionske i automobilske gume, ostatke ograda i stolova s terasa, metalne konstrukcije, akumulatore, dijelove motora, stare mreže i konope te mnogobrojne staklene i plastične boce, tanjure, plastične vrećice i razne vrste drugog sitnog otpada. Čišćenje kod Obale kralja Petra Krešimira IV. u Biogradu na Moru još je jedna akcija u sklopu društveno odgovornog projekta Korak bliže prirodi koji je Studenac pokrenuo 2020. kako bi sa svojim zaposlenicima pomogao u očuvanju prirode.

„Ponosna sam i sretna što su se mnogi moji kolege i ove godine prijavili za sudjelovanje u novoj akciji čišćenja jer prepoznaju vrijednost našeg zajedničkog projekta. Zbog epidemioloških mjera broj sudionika je ograničen, ali svi koji smo došli u Biograd na Moru maksimalno smo se potrudili učiniti još jedan korak bliže prirodi. Uklanjanje otpada iz morskih dubina, naravno, ne bi bilo moguće bez ronioca ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja, kojima iskreno zahvaljujem. Današnji sportski duh u natjecanju sudionika prilikom vađenja otpada i želja svih zaposlenika da nauče o zaštiti okoliša daju nadu da ćemo dugoročnim zalaganjem ipak uspjeti sačuvati Jadran od ozbiljnijih onečišćenja“, poručila je Nina Mimica, direktorica marketinga tvrtke Studenac.

Naime, po završetku akcije prostor u blizini biogradske trajektne luke preplavila je golema količina izronjenog otpada koji je zatim zbrinulo gradsko komunalno poduzeće Bošana. Akciju je također podržala Županijska lučka uprava Zadar s obzirom da su ronioci i zaposlenici čistili podmorje kod luke u Biogradu na Moru.

Upravo sa željom da stanovnicima i posjetiteljima jadranske obale vrate iskonski plavi Jadran, vodstvo Studenca i njegovi zaposlenici odlučni su u nastavku provedbe projekta Korak bliže prirodi te mu se rado odazivaju. U tome su im velika podrška ronioci, bez kojih prikupljanje otpada iz mora ne bi bilo moguće.

„S radošću smo se odazvali ekoakciji koju je u Biogradu na Moru organizirao Studenac. Kao veliki zaljubljenici u more, moji kolege ronioci i ja trudimo se svima nama i budućim generacijama u nasljeđe ostaviti čist Jadran. Zbog toga, usto što sudjelujemo u akcijama čišćenja, napore ulažemo i u edukaciju i osvještavanje građana o važnosti brige za okoliš. Drago mi je što važnost te teme prepoznaje i Studenac te smo udružili snage kako bi naše more opet postalo istinski čisto“, rekao je Đanino Iglić, predsjednik ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja.

Turistička zajednica grada Biograda na Moru i gradonačelnik Ivan Knez također su podržali akciju.

„Sretan sam što je Studenac zajedno s roniocima ronilačkog kluba Sveti Roko pomogao očistiti našu Obalu kralja Petra Krešimira IV. i vratiti joj nekadašnji sjaj te je učiniti ljepšom za sve nas koji tu živimo i za one koji posjećuju naš grad. Briga o moru iznimno nam je važna i krajnje je vrijeme da se svi zajedno ujedinimo i budućim generacijama ostavimo zdraviji okoliš. Veliko mi je zadovoljstvo bilo podržati ovu akciju i hvalevrijedan projekt Studenca“, rekao je Ivan Knez, gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice Biograda na Moru.

Očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a upravo to je bila misao vodilja Studenca prilikom osmišljavanja projekta „Korak bliže prirodi“.

Naime, Jadran vrlo često nazivaju „Veliki plavi kontejner“ jer su količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora, prema studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin, među najvišima u Europi, nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemlja i Keltskog mora. Dno Jadranskog mora prekriva čak 2,63 predmeta od plastike po hektaru, a ako se nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište, poručuju znanstvenici.

Zato je društveno odgovorno poslovanje Studenca usmjereno na zajednicu u kojoj djeluju, a to je ponajprije priobalje, a ujedno je jedan od temelja strategije kompanije, u koji namjeravaju dugoročno i predano ulagati. Akcije čišćenja podmorja započeli su lani u suradnji sa splitskim roniocima iz Udruge podvodnih aktivnosti Rostrum, kada su s morskog dna kod najveće splitske plaže Žnjan izvukli čak pedesetak kubika otpada, odnosno više od 400 automobilskih i kamionskih guma, odbačeni gumenjak, mnogo plastike i stakla, dijelove brodskih penti te raznovrsni drugi otpad.

Također, Studenac je osmislio i jedinstvene ilustracije s ekoekipom Ornele, Helge, Kreše i Robija koji ekološkim savjetima šire znanje i pozitivne vrijednosti za ugodniji život uz Jadran i na cijelom planetu. Bojanka je dostupna svima za preuzimanje na mrežnoj stranici Studenca, a simpatične lokalne kopnene i morske životinje zelene, plave, smeđe i žute boje svojim bogatim iskustvom, pričama i savjetima educiraju o važnosti pravilnog razvrstavanja otpada.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) DUVANJSKI BISKUP PALIĆ NA SVETKOVINI SV. STOŠIJE U ZADRU “Od 2019. do 2020. godine, u prosjeku je svakog dana zbog vjere ubijeno 13 kršćana. To su Stošije današnjice!”

Objavljeno

-

By

Svečano koncelebrirano večernje slavlje na svetkovinu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu 15. siječnja predvodio je mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić.

Koncelebrirali su domaćin, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko – makarski nadbiskup Marin Barišić, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, šibenski biskup Tomislav Rogić i gospićko – senjski biskup Zdenko Križić. 

Zadarska katedrala više od 1200 godina čuva relikvije mučenice Anastazije/Stošije čiji zagovor molimo za našu domovinu i sve njene stanovnike, za hrvatski narod u Hrvatskoj i BiH, rekao je biskup Palić, potaknuvši na molitvu za mir i blagostanje u cijelom svijetu.

Kada slavimo svete, pa i one koji su živjeli u davnoj prošlosti, oni itekako imaju što reći i nama danas i tiču se našeg života, istaknuo je mons. Palić, upozorivši kako proslava svetih nije „tek daleki spomen kao prigoda da se okupimo zajedno i da obnavljamo svoje običaje, da se sjećamo prošlosti pomalo tugujući i tješeći se, tražeći povezanost s imenima kršćana koji su ipak predaleko da bismo sebe vidjeli u njima“.

„Slaveći sv. Stošiju slavimo kršćansku mučenicu, a život mučenika uvijek nas dodiruje i potiče na obnavljanje vjernosti. Mučenici ostaju izazovni jer su bili spremni dragovoljno dati ono najvrjednije, navješćujući istinu da ima nešto dragocjenije od zemaljskog života. Život je neispunjen ako nije izmjeren Bogom, ako na njemu nije vidljiv potpis Stvoritelja i križ Isusa Krista. Sv. Stošija je živjela u vrijeme kad su progoni protiv kršćana bili svakodnevnica. Protiv svoje volje bila je udana za poganina, a brinula je za progonjene kršćane“ rekao je biskup Palić, podsjetivši da je sv. Stošija slijedila Krševana kada je bio zarobljen u Akvileji. Stošija je uhićena i odvedena u Sirmijum, današnju Srijemsku Mitrovicu. Mučena je, vezana na olupini broda i ostavljena da pluta na rijeci Savi. Kako olupina nije potonula, spaljena je na lomači.  

„Povijesna je činjenica da je sv. Stošija dala život za vjeru u vrijeme cara Dioklecijana. Organizacija koja brine za progonjene kršćane u svijetu Open doors redovito objavljuje godišnje izvješće o zemljama u kojima kršćani doživljavaju najjači intenzitet progona ili diskriminacije zbog svoje vjere. Prema tom izvješću, više od 340 milijuna Kristovih sljedbenika doživjelo je visoku stopu progonstva i diskriminacije. To znači da se jedan od osam kršćana susreo s nekom vrstom progona. S progonom raste i broj ubijenih kršćana zbog njihove vjere“ rekao je biskup Palić, istaknuvši da je prema prošlogodišnjem izvješću Open doorsa, od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. u svijetu zbog vjere ubijen 4 761 kršćanin. „To znači da je u prosjeku 13 Kristovih vjernika za njega dalo život svakoga dana u tom razdoblju. To su Stošije današnjice, koji svakog dana prolijevaju svoju krv koja postaje sjeme novih kršćana“ istaknuo je mons. Palić.      

Spomenuvši i rezultate zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj, biskup je rekao kako je činjenica da nas je manje i da smo sve stariji. „To nas ne bi smjelo ostaviti ravnodušnima. Je li i kod nas vjernika zavladao umor i okorjelost srca, jesmo li prestali biti osjetljivi za vrednote za koje naša braća i sestre negdje i danas umiru“ upitao je propovjednik.

Potaknuo je da u nama odjeknu i da nas pozovu na ispit savjesti riječi pape Franje koje je Papa izrekao u jednoj homiliji u kapeli sv. Marte. „Velika snaga Crkve danas su male progonjene Crkve. Danas ima više mučenika nego u prvim stoljećima, a mediji o tome šute. Mučenici nose Crkvu, podupiru je. Mnogi kršćani na svijetu danas su blaženi jer su progonjeni, mučeni, zatvoreni. Mnogi su u zatočeništvu, samo zbog toga jer nose križić oko vrata i ispovijedaju Isusa Krista. To je slava Crkve i naša potpora, ali i naše poniženje – mi koji sve imamo, kojima je lako, a tužimo se kad nam nešto nedostaje. Mislimo na svoju braću i sestre koji danas, u puno većem broju nego u prvim stoljećima, podnose mučeništvo“ podsjetio je biskup Palić na poticaj pape Franje.

Navještena Božja riječ na Stošijinu svetkovinu otkriva značenje mučeništva i putokaz za život. „Sirah zahvaljuje i slavi Boga jer je u svim trenucima svoga života osjećao Božju milost i njegovu blizinu. Iako se na prvi pogled čini da nam je u patnjama Bog daleko, vjernik i taj trenutak patnje promatra kao mogućnost iznova otkriti Božju brigu za sebe i svoj život.

Sv. Pavao u Poslanici Rimljanima svoje riječi upućuje kršćanima u nevolji i bijedi. Poniženi, pretučeni, ubijeni. Rani kršćani prepisivali su i čitali te riječi apostola Pavla uvijek iznova jer su im davale snagu. U tim riječima pokušali su otkriti ono što se skriva ispod vidljive površine života. I u takvim trenucima utješno odzvanja, Ako je Bog za nas, tko će protiv nas“, rekao je biskup Palić, ohrabrivši:„Iako riječi različitih nevolja i opasnosti čitamo s upitnicima, znamo i vjerujemo da će se u Kraljevstvu Božjem ti upitnici pretvoriti u uskličnike. Zato kršćani i u progonstvima svijetom hodaju uzdignute glave, ne zbog svoje snage, nego zbog onoga koji nas uzljubi, po kome objeđujemo, Isusu Kristu“.          

„U Evanđelju Isus govori o pšeničnom zrnu koje mora umrijeti da bi donijelo plod. Čudesna je snaga zrna. Iz jednog pšeničnog zrna u četvrtoj generaciji može nastati milijun zrna. Preduvjet za donošenje ploda je da se to jedno zrno pšenice ne čuva, nego da ga se položi u zemlju. Tu započinje proces umiranja na kraju kojega dolazi do višestrukog razmnožavanja, odnosno ploda“ rekao je mons. Palić, naglasivši da „slikom pšeničnog zrna Isus govori o sebi kao o zrnu pšenice koje je bačeno u zemlju i koje će uroditi plodom. A mi smo plodovi. Nije to jednostavno pobjeda do slave, nego put ide kroz njegovu smrt do života, kroz njegovu patnju do proslave. Upravo se princip pšeničnog zrna provlači kroz čitavu povijest spasenja i povijest Crkve, od Pavlovih, preko Stošijinih sve do naših dana i ovih 340 milijuna progonjenih kršćana“ poručio je mostarsko – duvanjski biskup.

„Isus koji je za nas žrtvovao svoj život na križu, želi učiniti sve nas sijačima sjemena Riječi Evanđelja kako bismo mu svojim životom mogli donijeti puno ploda. Jesam li i ja spreman za to? Jesam li spreman odustati od vršenja vlastitih želja i prohtjeva i dopustiti Bogu da se on posluži sa mnom u širenju svoga Kraljevstva? Jesam li spreman umrijeti sebi da bih donio plodove spasenja? Za tu milost molimo u euharistiji u kojoj prinosimo kruh načinjen od mnogo zrnja koji će snagom Božjeg duha postati živi Krist među nama“ potaknuo je biskup Palić.

U pozdravnom govoru na početku mise, nadbiskup Puljić istaknuo je da je baš uz svetkovinu sv. Stošije povezan datum međunarodnog priznanja Hrvatske te je potaknuo na zahvalnost Bogu za taj povijesni događaj u stvaranju naše državotvornosti.  

Na kraju mise, katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić predmolio je molitvu za domovinu i mudrost ljudi koji njome upravljaju

Na početku mise, biskupi su se u pratnji svećenika koncelebranata pomolili pred moćima sv. Stošije koje se nalaze u mramornom sarkofagu kojeg je u 9. st. dao izraditi zadarski biskup Donat, koji je tada i dobio Stošijine moći na dar od bizantskog cara Nicefora za posredovanje mira između Istoka i Zapada. Sv. Stošija u svom životu povezala je božićno i uskrsno otajstvo. Ubijena je na Božić 304. g., a njeno ime grčkog podrijetla, Anastazija, znači Uskrsnica.

Budući da je položila život za Krista na Božić, godinama je u čast mučenički posvjedočene vjernosti sv. Stošije, čije se ime kao osobite Božje izabranice navodi u molitvi Prvog Rimskog kanona, Papa slavio drugu božićnu misu u crkvi sv. Anastazije u Rimu, odakle je sv. Stošija i rodom.

Ines Grbić    

Foto: I. Grbić
 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

POPIS STANOVNIŠTVA Hrvatska ima 209.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, ali Biograd, Poličnik, Sukošan, Pakoštane i Galovac imaju više stanovnika no 2011.!

Objavljeno

-

By

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, piše u nedjelju Večernji list.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita – Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska – Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar – Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROBLEMI Zbog značajnog kašnjenja radova na dijelu Aglomeracije, Grad Zadar reagirao prema izvođaču i Hrvatskim vodama

Objavljeno

-

By

Radovi na izgradnji vodno-komunalne infrastrukture za Cjelinu Zadar koji se izvode u sklopu projekta Aglomeracije Zadar – Petrčane značajno odudaraju od usvojenog dinamičkog plana izvođenja radova, izvijestio je Grad Zadar.

Prema informacijama nositelja projekta, komunalnog poduzeća Odvodnja d.o.o. Zadar, u 17 posto utrošenog vremena, obavljeno je 4,5 posto ugovorom predviđenih radova. Također, krajem ovog tjedna službeno je potvrđena informacija o problemima u poslovanju izvođača radova njemačke tvrtke Ludwig Pfeiffer Hoch-und Tiefbau GmbH & Co.

Iz tih razloga Grad Zadar se aktivno uključio u rješavanje aktualne nezadovoljavajuće situacije koja može generirati čitav niz problema ne samo vezanih uz izvođenje radova i financijske posljedice nego i dodatne poteškoće u svakodnevnom životu građana u dijelovima Zadra u kojima su radovi započeli, kažu u Gradu.

“Budući da gradilišta u ovom trenutku stoje prazna, istovremeno su ulice neprohodne, a građani onemogućeni u svakodnevnoj prometnoj komunikaciji, zatražene su informacije i očitovanje predstavnika izvođača radova te je dogovoren žuran sastanak s Hrvatskim vodama s kojima Grad Zadar godinama ima kvalitetnu suradnju i partnerski odnos dokazan na niz do sada realiziranih zajedničkih projekata.

Zatražit će se dokazi i jamstva da će izvođač kroz deset dana krenuti s radovima punom dinamikom.

U suprotnom, Grad Zadar i gradska tvrtka Odvodnja d.o.o. Zadar će na svaki način zaštititi ugovorna prava kao i prava svih građana čija su domaćinstva u trenutnoj situaciji taoci aktualnog poslovanja izvođača radova. O ishodu sastanka javnost će biti izviještena u cijelosti”, stoji u priopćenju iz Grada.

Projekt Aglomeracije Zadar – Petrčane financira se namjenskim sredstvima EU kroz unutar OPK 2104. – 2120. te sredstvima proračuna RH, Hrvatskih voda i krajnjih korisnika. Tijek izvođenja radova na izgradnji vodno komunalne infrastrukture na cjelini Bokanjac (izvođač Strabag) i Sinjoretovu (izvođač Vodoinstalacija) odvijaju se u skladu s utvrđenim terminskim planom, a očekuje se i ugovaranje zadnje cjeline koja obuhvaća područje Petrčana i Kožina.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu