Hrvatska
Jonjić za N1: “Ako se ne cijepimo, svi ćemo, prije ili poslije, dobiti koronu”
Europska agencija za lijekove u srijedu je na konferenciji za novinare izvijestila kako postoji veza između cjepiva AstraZenece i stvaranja krvnih ugrušaka, te da bi ugrušci trebali biti navedeni kao rijetka nuspojava tog cjepiva. Građani se slabo odazivaju na cijepljenje AstraZenecom u Zagrebu, do je u Rijeci, koja je također organizirala masovno cijepljeno, isto AstraZenecom, rezultat puno bolji.
O toj smo temi u Novom danu razgovarali s virusnim imunologom Stipanom Jonjićem.
“EMA nije rekla ništa novo, ona nema nikakve čvrste argumente za njihov stav za krvne ugruške koje su spominjali. Nije pronađena nikakva uzročno-posljedična veza, nema znanstvenih argumenata da bi netko rekao da nešto preporuče jer je nešto pronašao. Ostali smo na razini špekulacija u javnosti. Opasnost je velika, jer je građanstvo jako ugroženo. Svi ćemo, prije ili poslije, koronu dobiti, ako se ne cijepimo”, rekao je Jonjić.
“Na 25 milijuna ljudi bilo je 86 tromboza, dakle 3.4 tromboze na milijun ljudi. Svaki je čovjek vrijedan. Oni su naveli da je 18 završilo smrtno. Smrtnost je 0.72, manje od čovjeka na milijun ljudi… Koronavirus je teška bolest. Ako dođe do teških slučajeva, a ako netko završi teško, 25 posto je šansa za trombozu. Mnoge manifestacije na periferiji centralnog živčanog sustava pojavile su se kod onih koji su preboljeli koronu, kazao je.
EMA oprala ruke
EMA nije imala drugi argument, oprala je ruke i rekla ono što smo svi već znali. Jednog dana netko će usporediti komplikacije kod drugih cjepiva… Nemam ništa da dodam za ono što su moje kolege ranije govorile o ovoj temi”, rekao je Stipan Jonjić.
“Mi ne znamo jedan na milijun smrtnih slučajeva je li izazvan cjepivom – moguće je da jeste, a i da nije. Za ovakve je faktore rizik kontracepcija, a nisam vidio koliko je žena koristilo kontracepciju… Drago mi je da ljudi polako shvaćaju da je cijepljenje esencijalno ako ne želimo dobiti tešku bolest. Potencijalni rizik uvijek postoji, no nema znanstveno utemeljenih argumenata. Vlada radi na dolasku novih cjepiva. Ljude treba uvjeriti da je rizik od bolesti nesrazmjeran onome što se može dogoditi pri cijepljenju. Komplikacije su nesrazmjerno gore i dugotrajnije ako se bolest dobije”, rekao je Jonjić.
“Spominjala su se antitijela i postoji mogućnost da su se ljudi inficirali, da je neki imuni odgovor kod rijetkih pojedinaca doveo do lančane reakcije. Ona je ekstremno rijetka i EMA je postupila zdravorazumski, da ne mogu reći je li netko imao problema, no i dalje se smatra da je cijepljenje mnogo bolja opcija”, rekao je.
Nije isto cijepiti se i preboljeti infekciju
“Liječnici moraju shvatiti da je na njima velika odgovornost, oni znaju svoje pacijente. Oni kroz komunikaciju s HZJZ-om, epidemiolozima, moraju učiniti što više i pomoći pacijentima. Liječnici moraju računati i na one pacijente koji nisu samo starije dobi. To mogu biti i mlađi ljudi koji imaju neke rizike.
“Kaić je lijepo rekao. S tim moramo živjeti i boriti se, no lijeka nemamo, svi ćemo oboljeti prije ili kasnije, ako se ne cijepimo. Zdravstveni se sustav relativno dobro snalazi i ostaje nam da se štitimo mjerama. Nije isto cijepiti se i preboljeti infekciju. Oni koji su preboljeli trebali bi isto poslije nekog vremena primiti cjepivo”, rekao je Jonjić.
Moramo biti jako oprezni
Kazao je kako sumnja da će i ovo ljeto biti takvo da će dnevno biti samo 20-ak slučajeva dnevno.
“Jasna je želja za otvaranjem, no realnost je drugo. Oni koji donose odluke moraju donijeti manje loše od mogućih rješenja.
Moramo biti jako oprezni, i ne mogu reći hoćemo li na ljeto imati manje slučajeva nego prošle godine. Ne usudim se prognozirati. Neke mjere koje nas ne ugrožavaju mogu nam puno pomoći. Uvažavanjem onoga što nam se u medijima govori možemo puno učiniti”, rekao je Stipan Jonjić.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




