Connect with us

Hrvatska

Capak u Dnevniku: “Izbori ne donose značajan dodatni rizik”

Objavljeno

-

Nastavljamo sa svim našim aktivnostima vezano uz cijepljenje, pa i s AstraZenecom, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak večeras u HTV-ovom Dnevniku, poručivši kako je generalni rizik od nuspojava puno manji od dobrobiti koje se dobivaju cijepljenjem tim cjepivom protiv bolesti COVID-19. Komentirao je i predstojeće lokalne izbore, rekavši kako izbori ne donose značajan dodatni rizik.

Capak je rekao kako se stopa odbijanja cijepljenjem AstraZenecinim cjepivom u Hrvatskoj mijenja od mjesta do mjesta i od dana do dana. 

– Imamo pozive od većine županija da što više cjepiva AstraZenece uputimo na teren jer se ljudi žele cijepiti i AstraZenecom, kao i svim drugim cjepivima, rekao je Capak.

Od samih početaka AstraZenecino cjepivo prate kontroverzije. EMA je zaključila da postoji moguća povezanost cijepljenja i pojave zgrušavanja krvi, neke europske zemlje imaju i određene restrikcije vezane uz primjenu tog cjepiva. Capak je rekao kako moramo imati u vidu da postoji moguća povezanost i da je ona vrlo rijetka, ali da je dobrobit od cijepljenja daleko veća.

– Svaki 45. oboljeli umre od COVID-a. To je puno veći problem nego što su tromboembolijski događaji, rekao je Capak, naglasivši kako u Hrvatskoj nismo imali takvih događaja kakve je EMA razmatrala.

– Mi smo imali nekih poremećaja zgrušavanja, ali ti poremećaji nisu bili slični ovima koje je EMA razmatrala i mi nemamo na temelju čega u Hrvatskoj reći da trebamo ograničavati korištenje, rekao je Capak. Istaknuo je i kako 15 zemalja EU-a nema nikakvih restrikcija te da jedino Danska ne cijepi AstraZenecom.

Capak je između ostalog naglasio i kako se od oko 2200 prijavljenih nuspojava na sva cijepljenja u Hrvatskoj njih najviše odnosi na Pfizer – oko 0,4 posto, dok je za AstraZenecu to 0,35 posto. Međutim, dodao je kako je kod poremećaja koagulacije nešto veći broj kod AstraZenece, iako i kod Pfizera postoji taj poremećaj. Capak je poručio kako se radi o premalom broju za nekakav zaključak, a pogotovo preporuke vezano za dob i spol. Naglasio je i kako HALMED i HZJZ vrlo pažljivo prate tu situaciju te da će u momentu kad ustanove da postoji neki takav rizik “apsolutno donijeti ograničenja i upozoriti građane”.

Već sada moguće krenuti s trećom fazom

Iz određenih znanstvenih krugova stižu preporuke da bi se trebao promijeniti prioritet cijepljenja – da bi trebalo prestati s cijepljenjem starije populacije i okrenuti se cijepljenju mlađeg, radnog stanovništva koje ostvaruje veći broj kontakata. 

Capak je rekao kako se nigdje u svijetu nije krenulo s radno aktivnim stanovništvom ni mlađim dobnim skupinama.

– Mi sad ne mijenjamo prioritet, mi želimo završiti drugu fazu, rekao je Capak, dodavši da su u dosta županija pri kraju druge faze.

– Mi smo u zadnjim raspravama sa županijama, županima, županijskim zavodima za javno zdravstvo naglasili da mi već sada možemo početi s trećom fazom paralelno sa završavanjem druge faze, rekao je Capak.

Upitan o mogućnosti pooštravanja mjera na nacionalnoj razini Capak je rekao kako svaki dan vrlo pažljivo razmatraju situaciju te da za sada ostaju pri tome da se županijskim stožerima prepusti da donose strože mjere jer su velike razlike u incidenciji među županijama. 

– U momentu kad se zaključi da na nacionalnoj razini imamo veliki porast i da trebamo donijeti neke nacionalne mjere, naravno da ćemo to i učiniti, rekao je Capak.

Capak o izborima

Što se predstojećih lokalnih izbora tiče, Capak je rekao da su revidirali preporuke jer je drugačija epidemiološka situacija nego na prošlim izborima.

– Smatramo da izbori ne donose neki značajan dodatni rizik. Kontakti se ostvaruju svaki dan, ovdje će biti propisane vrlo stroge epidemiološke mjere i za prikupljanje potpisa, i za predaju kandidatura, i što se tiče samog izbornog dana, i što se tiče predizborne kampanje, i tako dalje. Vrlo stroge epidemiološke mjere ćemo propisati i smatramo da nema nekog većeg rizika, poručio je Capak.

Zaključio je kako je osnovna stvar smanjiti broj kontakata i mobilnost.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu